- 1 -              Revd 609/2024-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Revd 609/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. V., OIB ... iz B., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-1007/2021-2 od 7. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-452/2018-20 od 19. kolovoza 2021., u sjednici održanoj 3. travnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije.

 

Obrazloženje

 

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-1007/2021-2 od 7. listopada 2022. zbog pravnog pitanja navedenog u prijedlogu.

 

2. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.

 

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

4. Tuženica je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavila pitanje:

 

„Postupa li ispravno sud kada odbija ocijeniti evidencije radnog vremena kao isprave kojima se dokazuje broj stvarno odrađenih sati rada, slobodnih dana, godišnjeg odmora i bolovanja te ostvarenih prekovremenih sati u pojedinom mjesecu i prednost u pogledu dokazivanja broja iskorištenih slobodnih dana temeljem ostvarenih prekovremenih sati rada daje podacima iz obračunskih lista? Je li sud dužan u slučaju nepodudaranja podataka iz isprava u spisu: obračunskih lista i evidencija o korištenju radnog vremena sporne činjenice utvrditi drugim dokaznim sredstvima (saslušanjem tužitelja, svjedoka)?“

 

5. Postavljeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu s obzirom na to da odgovor na navedeno pitanje ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja, tj. o ocjeni dokaza u konkretnom slučaju i posljedično tome, pitanju utvrđenja činjenica te se njime ne može uspostaviti opći standard za buduće slučajeve. Tuženica u prijedlogu navodi i to da osporava odluku o troškovima postupka te da tužitelj nije u cijelosti uspio u ovome sporu, a što ne proizlazi iz činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih odluka.

 

6. Slijedom navedenog, u odnosu na postavljeno pitanje, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješio kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 3. travnja 2024.

 

                            Predsjednica vijeća:

              Renata Šantek, v.r.