1                            Broj: Ppž-1520/2024

 

                                 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćoruka kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S.Ž.Z. i dr. zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Labin, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu od 11. prosinca 2023., broj 27.Pp-1340/2023-15, u sjednici vijeća održanoj 3. travnja 2024.,

 

r i j e š i o    j e

 

Djelomično se prihvaća žalba tužitelja, ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na okr. S.Ž.Z., te se predmet, u tom dijelu, dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje.

p r e s u d i o     j e

 

U ostalom dijelu odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se u pobijanom, a neukinutom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu od 11. prosinca 2023., broj 27.Pp-1340/2023-15, oslobođena je od optužbe okr. S.Ž.Z. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te su oslobođeni od optužbe okr. S.B.Ž. i okr. M.Š. da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.

 

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj naznačujući da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, a iz sadržaja proizlazi da se žali samo zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

 

              3. Žalba je djelomično osnovana.

 

U odnosu na presudu

 

4. Svi okrivljenici u postupku u svojim su obranama sporili su da bi okr. S.B.Ž. i okr. M.Š. počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Iz njihovih obrana proizlazi da se predmetne zgode radilo tek o obiteljskoj svađi i da nisu bile izgovorene inkriminirane riječi. U odnosu na navode žalbe kako iz same činjenice da je policija pozvana na intervenciju proizlazi da su okrivljenici počinili prekršaj, kao i da su okrivljenici ispitani u policijskoj postaji, valja reći kako iz Zapisnika o ispitivanju osumnjičenika S.Ž.Z. odnosno M.Š., proizlazi da oni terete okr. S.B.Z., međutim, budući da se okrivljenici mogu braniti na način koji smatraju najpovoljnijim jer i iznošenjem neistine budući da oni u tim zapisnicima svoju krivnju ne priznaju, ne može se uzeti vjerodostojnim njihov iskaz, pa samo na temelju tih zapisnika utvrditi krivnju okr. S.B.Z.. Također, sama činjenica da je policija pozvana na intervenciju, iako je indicija, nije dokaz da su se dogodili predmetni prekršaji. Preostali zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka koje tužitelj navodi u žalbi (osumnjičenice S.B.Z. te svjedoka Đ.Š. i E.B.) nezakoniti su dokazi jer nedostaju sva potrebna upozorenja za osumnjičenika odnosno svjedoka, a iz stanja spisa ne proizlazi da postoje svjedoci događaja koji imaju saznanja o svim konstitutivnim elementima predmetnih prekršaja. U odnosu na prekršaj obiteljskog nasilja valja naglasiti da nije dovoljno samo da svjedoci imaju saznanja o inkriminiranim riječima, već oni trebaju imati saznanja i o posljedici u vidu uznemirenosti ili povrede dostojanstva, a to ne proizlazi iz spisa.

 

5. Stoga je prvostupanjski sud pravilno, u nedostatku dokaza, oslobodio okr. S.B.Z. i okr. M.Š. od optužbe za počinjenje prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

6. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

              U odnosu na rješenje

 

7. U pravu je tužitelj kada navodi da je u postupku trebala biti ispitana svjedokinja E.B., oštećenica u odnosu na prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji se stavlja na teret okr. S.B.Z.. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi kako je okr. S.B.Ž. u svojoj obrani poricala počinjenje prekršaja, a da je okr.  M.Š. u svom iskazu također naveo da okrivljenica nije počinila prekršaj, pa da se tako nije moglo utvrditi počinjenje prekršaja. Međutim, trebalo je ispitati oštećenicu E.B. kako bi se utvrdilo činjenično stanje. Nadalje, suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira dovoljno je konkretizirano (navedeno je "na neutvrđen način" te su opisane ozljede), a valja reći i da je prvostupanjski sud, ako je smatrao da djelo koje se okrivljenici stavlja na teret nije prekršaj, trebao okrivljenicu osloboditi od optužbe po takvoj osnovi (djelo za koje se okrivljenica optužuje nije prekršaj), a ne iz razloga jer nije dokazano počinjenje prekršaja.

 

8. Slijedom navedenog, proizlazi da prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja odlučnih činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke. Pritom je prvostupanjski sud imao na raspolaganju mogućnost izvođenja dokaza ispitivanja oštećenice E.B.. Stoga je činjenično stanje, u smislu čl. 197. st 3. Prekršajnog zakona, nepotpuno, a time i pogrešno, utvrđeno.

 

9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, kao i one na koje mu je ukazano ovom odlukom, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. i 3. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 3. travnja 2024.

 

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

 

Nikolina Maretić, v.r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.

 

              Presuda i rješenje se dostavljaju Općinskom sudu u Pazinu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.