REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 37 Pž-1563/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, u
pravnoj stvari tužitelja PRIMA PORTA d.o.o. Split, Vinogradska 74, OIB
56006104417, kojeg zastupa punomoćnik Darijo Čajo, odvjetnik iz Kaštel
Kambelovca, protiv tuženika KALI d.o.o., OIB 89022761842, iz Strahoninca, J.
Bajkovca 15, koga zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Horvat
& Zebec & Bajsić Bogović j. t. d., Petrinjska 51, Zagreb, radi isplate štete, odlučujući
o žalbi tuženika protiv presude Trgovačkog suda u Varaždinu, poslovni broj
Povrv-217/2021-23 od 20. veljače 2023., 2. travnja 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Varaždinu, poslovni broj Povrv-217/2021-23 od 20. veljače 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi troškove odgovora na
žalbu u iznosu od 283,92 EUR.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud presudom citiranom u izreci je u cijelosti održan na snazi
platni nalog kojim je tuženiku naloženo da plati tužitelju 2.389,01 EUR s pripadajućim
zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.
2. Iz obrazloženja u bitnome proizlazi da je predmet ovog spora zahtjev
tuženika za isplatu naknade za radove koje je izvršio kod montaže dock sheltera na
objektu GLS u Stupniku, a tuženik je sporne račune uvrstio u svoje knjigovodstvo i
koristio je pravo na odbitak porezne obveze u sustavu poreza na dodanu vrijednost.
3. Protiv navedene presude je tuženik izjavilo žalbu iz svih zakonom
dopuštenih razloga, i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog
pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja te zbog pogrešne
primjene materijalnog prava. Ističe da sud uopće nije iznio na zakonu utemeljene
razloge za svoju odluku, dok su razlozi koji su iznijeti, nejasni i sami sebi proturječni,
radi čega je pobijana odluka prvostupanjskog suda nerazumljiva, nejasna i kao takva
neosnovana i nezakonita. Ističe i da prvostupanjski sud uopće ne obrazlaže prigovor
aktivne legitimacije na strani tužitelja jer je druga pravna osoba navedena u rješenju
Poslovni broj: 37 Pž-1563/2023-2 2
o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Ističe i da je sud prvog stupnja pogrešno
utvrdio da su postojale kontraverze u iskazima zakonskog zastupnika tuženika i
svjedoka Tibora Dolenčića, već su njihovi iskazi u cijelosti suglasni i potvrđuju
činjenicu dogovora o zajedničkom obavljanju predmetnog posla montaže „dock
sheltera“ (ukupno 30 komada) i podjelu zarade na jednake dijelove, tako da svakom
pripadne 50% ukupno ugovorene cijene za izvedene radove odnosno za ukupno 30
komada po cijeni od 1.200,00 kn od 36.000,00 kn, odnosno svakome u iznosu od po
18.000,00 kn, a koji iznos je tuženik nedvojbeno platio prvotno naznačenom tužitelju.
Stoga predlaže uvažiti žalbu tuženika i preinačiti pobijanu presudu te odbiti tužbeni
zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan, uz obvezivanje istoga da tuženiku
nadoknadi prouzročene parnične troškove ovog postupka zajedno sa zakonskom
zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja
se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku od 15
dana, a podredno se predlaže pobijanu presudu ukinuti u cijelosti i predmet vratiti
prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje
4. Tužitelj u odgovoru na žalbu ističe da žalba tuženika nije osnovana te ju
predlaže odbiti i traži naknadu troškova odgovora na žalbu u iznosu od 283,92 EUR.
5. Žalba tuženika nije osnovana.
6. Pobijanu presudu je ovaj drugostupanjski sud ispitao u skladu s odredbom
čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,
28/13., 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u
žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz
čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava,
, ovaj sud je utvrdio da je presuda pravilna i zakonita..
7. Prema odredbi čl. 467. ZPP-a presuda kojom se završava spor u postupku
u sporovima male vrijednosti (čl. 502. ZPP-a), kakav je predmetni spor može se
pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2.
ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a što znači da se ne može
pobijati zbog nepravilno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a što tuženik
upravo čini.
8. Suprotno navodima žalbe sud prvog stupnja dao je razloge o svim odlučnim
činjenicama, koji razlozi su jasni i neproturječni, te ne postoji proturječnost između
razloga i sadržaja spisa, pa je stoga presudu moguće ispitati, a zbog čega nije
počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
9. Navodima svoje žalbe protiv presude tuženik kao žalitelj nije doveo u
sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude. Žalitelj u žalbi ponavlja navode koje
je iznosio tijekom prvostupanjskog postupka, te iznosi neargumentirane žalbene
razloge kojima ne dovodi u pitanje zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda.
Poslovni broj: 37 Pž-1563/2023-2 3
10. Neosnovano žalitelj u žalbi ističe prigovor promašene aktivne legitimacije
jer je tužitelj izvatkom iz sudskog registra dokazao da je on promijenio ime odnosno
tvrtku, stoga je riječ i istoj pravnoj osobi sa kojom je tuženik bio u poslovnom odnosu
stoga se niti ne mora obrazlagati pravno slijedništvo. Naime promjenom tvrtke se ne
mijenja pravna osoba, niti dolazi do promjena u poslovnim odnosima, samo se je
promijenio naziv/tvrtka tužitelja.
11. Uvidom u pobijanu odluku i spis je utvrđeno da su stranke bile u
poslovnom odnosu, no sporno je da li je za obavljanje predmetnog posla montaže
„dock sheltera“ (ukupno 30 komada) dogovorena podjela zarade na jednake dijelove,
tako da svakom pripadne 50% ukupno ugovorene cijene za izvedene radove
odnosno za ukupno 30 komada po cijeni od 1.200,00 kn od 36.000,00 kn, odnosno
svakome u iznosu od po 18.000,00 kn, kako to tvrdi tuženik ili je dogovoreno da
cjelokupni posao napravi tužitelj i da mu se plati puni iznos naknade za predmetni
posao montaže.
12. Pravilno je sud prvog stupnja u tijeku postupku utvrdio da je tuženik račun
za predmetnu uslugu od tužitelja uvrstio u sustav plaćanja poreza na dodanu
vrijednost (točka 8. obrazloženja pobijane odluke), stoga je teret dokaza o tome da
su stranke dogovorile zajedničko izvođenje radova i podjelu nagrade za predmetni
rad na jednake dijelove bio na tuženiku. Odredbom čl. 221.b st. 1. ZPP-a je
propisano da ako tužitelj dokaže da je tuženik za tražbinu koju je tužitelj utužio na
temelju vjerodostojne isprave koristio pravo na odbitak pretporeza, smatrat će se da
tražbina postoji, osim ako tuženik ne dokaže protivno.
13. Prema čl. 219. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i priložiti
dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, pa
ukoliko u tome ne uspije, njezin zahtjev za pružanje pravne zaštite valja odbiti.
Pravila o teretu dokazivanja su u osnovi pravila materijalnog prava koja su
mjerodavna za ocjenu osnovanosti istaknutog zahtjeva ili navoda.
14. Prema čl. 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa
sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom
pravila o teretu dokazivanja. Dužnost je stranaka da u parnici iznesu činjenice na
kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlažu dokaze kojima se te činjenice mogu
utvrditi. Predlaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljne izglede za svoj
uspjeh u parnici. Kad sud ne uspije formirati određeno uvjerenje, nužno je primijeniti
pravila o teretu dokazivanja. Ta pravila obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu
tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist,
nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava: idem est non
esse aut non probari (svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazan).
15. Slijedom navedenog, a kako tuženik u tijeku postupka pred sudom prvog
stupnja nije nedvojbeno dokazao da su stranke dogovorile da će se zajednički izvršiti
predmetni posao te da je tuženik sa svojim djelatnicima sudjelovao u izvođenju
radova kao i tužitelj sa svojim djelatnicima, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da je
u ovoj pravnoj stvari tužitelj dokazao da je izvršen predmetni posao te da je tuženik
dužan platiti naknadu za izvršeni rad.
Poslovni broj: 37 Pž-1563/2023-2 4
16. Slijedom navedenog, analizirajući i ocjenjujući razloge sadržane u
obrazloženju pobijane odluke, u odnosu na žalbene navode, a sve u vezi s
relevantnim zakonskim odredbama, utvrđenje je drugostupanjskog suda da njima
žalitelj nije uspješno osporio prosudbe i utvrđenja prvostupanjskog suda koji je, u
zakonito provedenom postupku, pravilnom primjenom materijalnog prava, pravilno i
zakonito odlučio o tužbenom zahtjevu. Prvostupanjski sud je na temelju potpuno
utvrđenog činjeničnog stanja, koje nije proturječno ispravama u spisu, valjano
primijenio materijalno pravo.
17. Pravilna je i odluka o trošku kako po osnovi, u smislu odredbe čl. 154. st.
1. ZPP-a, tako i po visini u smislu odredaba čl. 155. ZPP-a a žalitelj uopće nije naveo
ni razloge zbog kojih smatra da pobijana odluka nije pravilna i zakonita.
18. Zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka je sud odbio iz razloga
što ta radnja nije bila nužna za uspjeh u postupku.
19. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, ni razlozi na koje
ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu je valjalo odbiti i potvrditi pobijanu odluku,
sukladno odredbi čl. 368. st. 1. i 2. i 380. ZPP-a.
Zagreb, 2. travnja 2024.
Sudac
doc. dr. sc. Jelena Čuveljak
Kontrolni broj: 097a7-ffb10-fefc9
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Jelena Čuveljak, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.
