Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu Split, Domovinskog rata 4

41 Pp G-584/2020-13

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E NJ E

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje
Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne
osobe N. & N. K. d. o. o. i okrivljenog N. K., zbog prekršaja iz članka

172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine
br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21,
119/22) i dr., u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Službe za nadzor
zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116-02/20-01/23, ur. broj: 443-02-03-12/4-20-
9 od 12. kolovoza 2020., nakon javne glavne rasprave održane 27. ožujka 2024. u
odsutnosti stranaka, dana 28. ožujka 2024. javno je objavio,

r i j e š i o j e i p r e s u d i o

I. Na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br.107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), u odnosu na okrivljenu pravnu osobu N.& N. K. društvo s ograničenom odgovornošću, za trgovinu I usluge, OIB: ….., optužni se prijedlog odbacuje.

II.

okrivljenik N. K., OIB: …., s prebivalištem u D., D. K. …., prekršajno kažnjavan, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,

kojega brani B. M., odvjetnik u S., T. H. B. Z. …,

k r i v j e

što kao odgovorna osoba u pravnoj osobi radniku D. L., rođ. ... iz S., M. …, koji je za pravnu osobu radio na poslovima prijevoza putnika i naplate iste usluge (vozač taksija) od 25. svibnja do 18. Srpnja 2020., prije početka rada nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, potom što za istog radnika

2 41 Pp G-584/2020-13

nije dostavio HZMO-u podatke o početku mirovinskog osiguranja najranije 8 dana
prije početka rada, a najkasnije prije početka rada te što za radnika L.
Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanka
okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe (početak radnog odnosa),
dakle najkasnije 2. lipnja 2020., nije dostavio prijavu na obvezno zdravstveno
osiguranje,

dakle, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije
početka rada nije izdao radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, nije prijavio
osiguranje odnosno prijavio ga je nakon isteka propisanog roka te nije podnio prijavu
na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka
okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe,

čime je u stjecaju počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 3. u vezi sa
stavkom 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22),
prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. u vezi sa stavkom 3. Zakona o mirovinskom
osiguranju te prekršaj iz članka 150. stavka 1. alineje 2. u vezi sa stavkom 2. Zakona
o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/13, 137/13, 98/19,
33/23),

pa mu se utvrđuju: na temelju članka 229. stavka 2. Zakona o radu novčana
kazna od 920,00 eura, na temelju članka 172. stavka 3. Zakona o mirovinskom
osiguranju novčana kazna od 150,00 eura te na temelju članka 150. stavka 2.
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju novčana kazna od 1.060,00 eura,
nakon čega mu se, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.130,00 (dvije tisuće sto trideset)

EURA,

koju je dužan platiti u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a ako u tom roku plati 2/3 (dvije trećine) kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od
80,00 (osamdeset) eura, u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će
se u protivnom naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom okrivljenicima su stavljena na teret tri prekršaja
činjenično opisana u izreci ove presude.

2. Prije otvaranja glavne rasprave utvrđeno je kako je Trgovački sud u Splitu 1.
listopada 2020. rješenjem Tt-20/7232-2 brisao subjekt pod nazivom N. & N. K.
društvo s ograničenom odgovornošću, za trgovinu i usluge u stečaju (okrivljena
pravna osoba), zbog čega je odlučeno kao pod I. u izreci. Na temelju članka 167.
stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava održana je u odsutnosti uredno
pozvanog okrivljenika i njegova branitelja. Pročitana je pisana obrana okrivljenika u
kojoj se navodi kako su nedostatci „koji su možda postojali“ otklonjeni nedugo nakon

3 41 Pp G-584/2020-13

inspekcijskog nadzora, zbog čega predlaže da ga se oslobodi od kazne ili da mu se izrekne minimalno propisana kazna.

3. U dokaznom postupku pročitana je obavijest iz članka 109.a Prekršajnog
zakona, zapisnici o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 18. srpnja 2020. i 21.
srpnja 2020. (osim izdvojenog dijela), izvadak iz Sudskog registra za pravnu osobu te
izvod iz prekršajne evidencije za okrivljenika odgovornu osobu.

4. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 18. srpnja 2020. proizlazi kako je radnik D. L., ispitan kao svjedok i propisno upozoren, izjavio da za poslodavca okrivljenu pravnu osobu radi od 25. svibnja 2020. Na poslovima vozača taksija i to bez ugovora o radu i prijave na HZMO. Nadalje je naveo kako je umirovljenik te poslove vozača taksija vozilom R. reg. oz. … obavlja skoro svaki dan 2-3 sata dnevno od početka rada na način da sam
sebi određuje kada će raditi i koliko. Unajmio je ovaj automobil od poslodavcaokrivljene pravne osobe te radi na aplikacije Uber i Bolt, a 10% prometa predaje odgovornoj osobi poslodavca, dok ostatak zarade ostaje njemu, odnosno na taj način mu poslodavac isplaćuje plaću. Ovako radi od početka rada.

5. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 21. srpnja 2020.
proizlazi kako je poslodavcu okrivljenoj pravnoj osobi usmenim rješenjem zabranjeno
obavljanje taksi usluga u odnosu na vozilo navedeno u prethodnom odlomku, koje je
zapečaćeno, i to do otklanjanja nedostataka, a najmanje 15 dana. Upozorena na
pravo da zahtijeva pisani otpravak usmenog rješenja, stranka je izjavila da ga ne
zahtijeva te je zapisnik potpisala.

6. Odredbom članka 14. stavka 3. Zakona o radu propisano je da ako ugovor
o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada
radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Odredbom članka 112.
stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je kako podatke za
vođenje matične evidencije, i to podatke o početku osiguranja za osiguranike radnike
i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, zaposlene na državnom
području Republike Hrvatske, obveznici dostavljaju najranije 8 dana prije početka
rada, a najkasnije prije početka rada. Odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je kako se prijava na obvezno
zdravstveno osiguranje podnosi u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na
osnovi koje se stječe status osigurane osobe. Prema članku 7. stavku 1. točki 1. tog
Zakona, na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se osiguravaju i stječu status
osiguranika osobe u radnom odnosu i s njima, prema posebnim propisima,
izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske.

7. Iz dokaza izvedenih na glavnoj raspravi proizlazi da je radnik D.
L. radio bez ugovora o radu i bez prijave na mirovinsko i obvezno zdravstveno
osiguranje. Okrivljenik to tijekom postupka i nije osporavao niti je tvrdio da nije
počinio prekršaje, nego da se „ne smatra krivim“ za njih, jer su nedostatci otklonjeni
nakon provedenog nadzora. Međutim, iz pročitane dokumentacije, i to ponajprije
iskaza ispitanog svjedoka i zapisnikâ o provedenom nadzoru nedvojbeno je utvrđeno
kako je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, jer je omogućio
radniku da radi „na crno“, tj. bez ugovora i prijave na HZMO i HZZO na način da
koristeći se vozilom poslodavca pruža usluge taksi prijevoza preko aplikacija Uber i
Bolt, da 10% prometa preda poslodavcu, a ostatak zadrži sebi, uz to što po naravi
stvari mora platiti i naknadu za Bolt odnosno Uber aplikaciju. Na opisani način u
postupanju okrivljenika ostvarila su se obilježja svih triju prekršaja za koje ga se
tereti.

4 41 Pp G-584/2020-13

8. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu
(Narodne novine, br. 151/22), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 119/22) te Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br.
33/2023), koji su za okrivljenike, u smislu članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona,
blaži, za utužene prekršaje propisane su kazne, i to za odgovornu osobu za prekršaj
iz Zakona o radu od 920,00 do 1.320,00 eura, za prekršaj iz Zakona o mirovinskom
osiguranju od 130,00 do 1.320,00 eura te za prekršaj iz Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju od 1.060,00 do 1.990,00 eura.

9. Odlučujući o prekršajnopravnoj sankciji za okrivljenika sud je uzeo u obzir
sve okolnosti koje utječu na to da ona po svojoj prirodi bude za nj lakša ili teža u
smislu članaka 6. i 36. Prekršajnoga zakona, pa mu je tako olakotnom cijenio
neosuđivanost tempore criminis, a otegotnim to što je nakon počinjenja prekršaja
višestruko prekršajno kažnjavan, i to za prekršaje iz Zakona o računovodstvu,
Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Općeg poreznog zakona i Zakona o
sigurnosti prometa na cestama (sveukupno 10 puta), zbog čega nema uvjeta za
primjenom članka 37. odnosno 38. Prekršajnog zakona, kako sugerira okrivljenik u
pisanoj obrani. Ovo uostalom i zato što okrivljenik tijekom postupka nije priložio niti
predložio nikakve dokaze na okolnosti iz članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog
zakona na koje se poziva. Otegotnom je cijenjena i izrazita društvena štetnost
neprijavljenog rada i njegov negativan utjecaj na radnike, što je bio i razlog
donošenja posebnog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada. Naime, kolokvijalno
poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog
gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za
odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava.
Slijedom iznesenoga, prema mišljenju suda, izrečenim kaznama moći će se postići
sve propisane svrhe kažnjavanja (članak 32. Prekršajnog zakona) te djelovati na
okrivljenika da se ubuduće pridržava radnopravnih i propisa socijalnog osiguranja.
Okrivljenik je upozoren da može platiti dvije trećine kazne u ostavljenom roku, pa će
se u tom slučaju kazna smatrati plaćenom u cijelosti (članak 183. stavak 2.
Prekršajnoga zakona).

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 4.
u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal
određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te materijalne prilike okrivljenika.
Sud je pritom uzeo u obzir broj zakazivanih ročišta za glavnu raspravu (4), od čega
su tri propala zbog krivnje okrivljenika, koji je svojim postupanjem (izbjegavanje
dostave poziva i neodazivanje pozivima) odugovlačio postupak, kao i to da paušalni
trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano
Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka
(Narodne novine, br. 18/13).

U Splitu 28. ožujka 2024.

Zapisničarka Sutkinja

Sanda Peroš, v. r. Ljiljana Vuko, v. r.

Uputa o pravu na žalbu: Protiv rješenja pod točkom I. može se podnijeti žalba
u roku od tri (3) dana, a protiv presude pod točkom II. u roku od osam (8) dana od

5 41 Pp G-584/2020-13

dana dostave prijepisa ove presude i rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu u dva
primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- okrivljeniku N. K. (D. K. …, D. – posredna

dostava, čl. 146. st. 6. Prekršajnog zakona) - branitelju

- ovlaštenom tužitelju - u spis

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica

Sanda Peroš