Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 355/2024-3

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 355/2024-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja B. K. d.o.o., Z., OIB ..., kojega zastupa punomoćnica S. F., odvjetnica u Z., protiv protivnika osiguranja G. D., Z., OIB ..., kojega zastupa punomoćnik V. P., odvjetnik u Z., radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije protivnika osiguranja protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr-398/2023-2 od 25. rujna 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj Ovr-489/2021-2 od 20. svibnja 2021., u sjednici održanoj 27. ožujka 2024.,

 

r i j e š i o   j e:

 

              Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

 

Obrazloženje

 

1. Protivnik osiguranja je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjskoga rješenja kojim je odbijena njegova žalba protiv prvostupanjskoga rješenja kojim je radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja iz ovršne isprave zasnovano založno pravo na nekretnini, naznačivši u njemu tri pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u postupku i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP).

 

2. Predlagatelj osiguranja na taj prijedlog nije odgovorio.

 

3. Odredbom čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ) propisano je da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija može izjaviti samo ako odluka donesena u drugome stupnju ovisi o rješenju nekoga materijalnog ili postupovnopravnog pitanja važnoga za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnoga postupka.

 

4.1. U prijedlogu naznačena pitanja, koja glase:

 

„Da li je u postupcima osiguranja protivnik osiguranja ovlašten isticati prigovor zastare one tražbine koja se u istom postupku osigurava?“

 

„Da li je u postupcima osiguranja tražbine isključena primjena odredbe čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona?“

 

„Da li je unatoč prigovoru zastare dopušteno prisilno osiguravati tražbinu za koju je nastupila zastara prava na naplatu?“

 

nisu pravna pitanja koja bi bila važna u smislu čl. 385.a ZPP jer o njima ne ovisi odluka u ovome predmetu.

 

4.2. Drugostupanjski sud, naime, nije izrazio pravno shvaćanje da u ovome postupku protivnik osiguranja nije imao pravo u žalbi istaknuti žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ i da je u postupcima osiguranja tražbine primjena te zakonske odredbe isključena. Ono što je drugostupanjski sud u vezi s pozivanjem na zastaru kao žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ napomenuo jest to da se, u skladu s čl. 52. st. 1. toga Zakona, o tome prigovoru odlučuje u parnici na koju će prvostupanjski sud uputiti protivnika osiguranja.

 

4.3. Neosnovano je pozivanje protivnika osiguranja na, u vezi s naznačenim pitanjima, u odnosu na predmetno drugostupanjsko rješenje navodno suprotnu praksu Županijskog suda u Splitu iz presude poslovni broj Gž-553/2015 od 2. lipnja 2016. Naime, ta je presuda donesena u parničnom postupku i iz njena je obrazloženja razvidno da je donesena u parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, na koju je tamo protivnik osiguranja također upućen na parnicu jer je u žalbi protiv rješenja o osiguranju istaknuo žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ. Dakle, pravna shvaćanja iz pobijanoga drugostupanjskog rješenja i navedene presude Županijskog suda u Splitu nisu međusobno suprotna, već oba suda smatraju da se radi o dopuštenome žalbenom razlogu o kojem se odlučuje u parnici.

 

4.4. Neosnovano protivnik osiguranja smatra i da mu reviziju treba dopustiti jer je zbog istih pravnih pitanja revizija rješenjem ovoga suda poslovni broj Revd 2392/2020-2 od 5. siječnja 2021. dopuštena protivniku osiguranja u postupku u kojem je također potvrđeno prvostupanjsko rješenje o osiguraju tražbine i u kojem je protivnik osiguranja istaknuo žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ. Naime, ovdje se radi o tome da je u tome postupku drugostupanjski sud, suprotno pravnome shvaćanju zauzetome u pobijanome rješenju, zauzeo pravno shvaćanje da u postupku osiguranja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ nije dopušten, a ovaj je sud, kako je to obrazloženo u rješenju poslovni broj Revd 2392/2020-2 od 5. siječnja 2021., našao da o tome pitanju postoji različita praksa viših sudova, pozvavši se upravo na odluku Županijskog suda u Splitu iz presude poslovni broj Gž-553/2015 od 2. lipnja 2016.

 

5. Zato je na temelju čl. 389.b st. 1. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odlučeno kao u izreci.

 

Zagreb, 27. ožujka 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednik vijeća

                                                                                                                              Željko Pajalić, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu