1              Poslovni broj: II Kž-117/2024-5

Poslovni broj: II Kž-117/2024-5

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Maje Štampar Stipić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog V. J., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj K-20/2022. od 1. veljače 2024. o produljenju mjere opreza, nakon izrečene nepravomoćne presude, u sjednici vijeća održanoj 27. ožujka 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem nakon izrečene nepravomoćne presude Županijskog suda u Splitu broj K-20/2022. od 1. veljače 2024. protiv optuženog V. J., kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, zbog kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. u vezi s člankom 34. KZ/11., pod točkom I izreke na temelju članka 98. stavka 5. u vezi s člankom 98. stavkom 1. i 2. točkom 3. i članka 127. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.) optuženiku je produljena mjera opreza obveze redovnog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu i to: načelniku I Policijske postaje Split, Policijske uprave splitsko-dalmatinske ili policijskom službeniku koji ga zamjenjuje, jednom tjedno i to u vrijeme koje odredi načelnik te postaje. Pod točkom II izreke određeno je da će mjera opreza trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude (pravilno: do izvršnosti presude). Pod točkom III izreke određeno je da će naloženu mjeru opreza izvršavati na temelju članka 100. stavka 3. ZKP/08. i članka 8. stavka 1. Pravilnika o načinu izvršavanja mjere opreza ("Narodne novine" broj 92/09., 66/14. i 73/21.) policijski službenici PU splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje, koji će o tome voditi evidenciju te jednom mjesečno dostavljati pisano izvješće Županijskom sudu u Splitu pozivom na broj K-20/2022.

 

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik bez navođenja zakonske osnove, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske prihvati žalbu i preinači pobijano rješenje na način da protiv optuženika produlji istražni zatvor na temelju članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

 

2.1. Žalba državnog odvjetnika je dostavljena optuženiku.

 

3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Državni odvjetnik u žalbi upire da okolnosti na strani optuženika koje upućuju na postojanje opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. ne opravdavaju primjenu blaže mjere protiv optuženika, nego da je protiv optuženika potrebno produljiti mjeru istražnog zatvora.

 

6. Protivno mišljenju državnog odvjetnika, Visoki kazneni sud Republike ocjenjuje da je s pravom prvostupanjski sud produljio primjenu naložene mjere opreza iz članka 98. stavka 2. točke 3. ZKP/08. koja i nadalje može učinkovito zamijeniti mjeru istražnog zatvora po osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

 

7. Naime, državni odvjetnik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja zanemario raniju osuđivanost optuženog V. J., njegove osobine ličnosti te činjenicu da je u cijelosti izdržao kaznu zatvora na koju je osuđen presudom Županijskog suda u Splitu broj K-35/2021. zbog kaznenog djela iz članka 231. stavka 2. KZ/11. u koju kaznu mu je uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru. Jednako tako, državni odvjetnik smatra da se u konkretnom slučaju radi o povratniku na kojega ranije osude nisu utjecale na način da se suzdrži od protupravnog ponašanja jer je u kratkom vremenu boravka na slobodi pribjegao počinjenju novog kaznenog djela.

 

8. Protivno takvim žalbenim navodima, iz pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud cijenio dosadašnju kaznenu i prekršajnu osuđivanost optuženika, kao i osobine ličnosti te karakter optuženika s obzirom na to da je prvostupanjski sud uzeo u obzir rezultate provedenog psihijatrijskog vještačenja prema kojima je optuženik emocionalno nestabilna i impulzivna osoba, sniženog praga tolerancije na frustracije, što se sve može podvesti pod dijagnozu asocijalnog poremećaja ličnosti te kod optuženika postoji ovisnost o kokainu. Uslijed navedenog, s pravom je prvostupanjski sud zaključio da izložene okolnosti upućuju na postojanje opasnosti od ponavljanja kaznenih djela na strani optuženika.

 

9. Međutim, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako se postojeća opasnost od ponavljanja kaznenih djela može s uspjehom otkloniti naloženom mjerom opreza, kada se ima u vidu dosadašnji boravak optuženika u istražnom zatvoru te vrijeme provedeno na izdržavanju kazne, s ovime povezanom predmetu broj K-35/2021. od ukupno više od dvije godine, činjenicu da se naložene mjere opreza pridržava, kao i mišljenje vještaka psihijatra da je optuženik motiviran za nastavak psihijatrijskog tretmana i liječenja od ovisnosti, a što se može provesti i u ambulantnim uvjetima. Uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, ocjena je i drugostupanjskog suda kako primjena mjere istražnog zatvora više nije potrebna, već se svrha istražnog zatvora može ostvariti naloženom mjerom opreza koja predstavlja prihvatljivu garanciju za otklanjanje utvrđene opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

 

10. Pri tome, nisu osnovani žalbeni navodi državnog odvjetnika kojima upire da je istražni zatvor uračunat optuženiku u izdržanu kaznu u predmetu Županijskog suda u Splitu broj K-35/2021., jer je riječ o povezanim predmetima broj K-35/2021. i K-20/2022. u povodu iste optužnice. U odnosu na žalbeni navod da je optuženik u kratkom vremenu boravka na slobodi pribjegao počinjenju novog kaznenog djela, državni odvjetnik u žalbi ne obrazlaže na čemu temelji takav navod, pa isti nije od značaja za pravilnost pobijanog rješenja.

 

11. Slijedom svega navedenog, žalbenim navodima državnog odvjetnika nisu dovedene u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a pobijanim rješenjem nisu ostvarene niti povrede na koje drugostupanjski sud, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, pa je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

 

 

U Zagrebu 27. ožujka 2024.