Poslovni broj: Usž-3377/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja FU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Budimir Galić, odvjetnik iz Biograda na Moru, Ulica dr. Franje Tuđmana 25, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi izdavanja uporabne dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2840/2024-7 od 16. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2840/2024-7 od 16. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom odlukom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/24-02/47, URBROJ: 531-03-4-24- 2 od 28. listopada 2024. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).
2. Osporavanim rješenjem tuženika odbija se tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, KLASA: UP/I-361-05/18-30/000022, URBROJ: 2198-07-09/2-24- 0028 od 31. siječnja 2024., kojim je odbijen tužiteljev zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za građevine izgrađene temeljem akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007., i to za zgradu stambene namjene izgrađenu na bivšoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2.1. Ova čestice je u postupku nove katastarske izmjere, dobila novu brojčanu oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa]) i upisana je u katastar u znatno većoj površini od površine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je rezultiralo stvaranjem i upisom suvlasništva na novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa]).
3. Tužitelj pobija presudu prvostupanjskog suda zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe, u bitnom, navodi da u postupku nije utvrđena katastarska oznaka, oblik i površina građevinske čestice prije preoblikovanja zemljišne knjige u k. o. [katastarska općina], na kojoj je tužitelj temeljem pravomoćnih akata za građenje izgradio obiteljsku kuću prije 1. listopada 2007. i za koju traži donošenje uporabne dozvole, zatim od kojih se katastarskih čestica starog katastarskog premjera u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] uopće formirala k. č. br. [katastarska čestica], tko je bio njihov vlasnik/posjednik te je li tužitelj svojom voljom utjecao na promjenu oblika i površine k. č. br. [katastarska čestica]. Na te okolnosti predlagao je provesti dokaz saslušanjem tužitelja, koji dokaz je sud odbio provesti, bez da je za takvu odluku dao valjano obrazložene razloge. Navodi da pravomoćnim aktima o građenju nije utvrđen oblik niti površina građevinske čestice na kojoj je izgradio obiteljsku kuću te da je k. č. br. [katastarska čestica] površine 5.546 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], formirana u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] provedenim po službenoj dužnosti temeljem odredaba Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine”, broj 91/96. do 60/13.), odnosno nije nastala voljom tužitelja, nego isključivo voljom Republike Hrvatske, vlasnice tri nekretnine po starom katastarskom premjeru od kojih je formirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je u konkretnom slučaju država svojim aktivnostima na javnom izlaganju pred katastarskom komisijom utjecala na to da se formira k. č. br. [katastarska čestica] površine 5.546 m2, jer je ista nastala od nekretnina koje su bile u njezinom vlasništvu ili u pravnom režimu „općenarodne imovine“, s čim u vezi tužitelj osporava da je sudjelovao u postupku katastarske izmjere koju je provodila Državna geodetska uprava, Ured za katastar Zadar, a zbog kojeg postupka se država upisala kao suvlasnica tužiteljeve kuće za 3654/5546 dijela, a tužitelj kao suvlasnik za 1892/5546 dijela. Upravo zbog tog nezakonito upisanog suvlasničkog udjela u korist države, tužitelj je uložio prigovor na upis vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s kojim je u cijelosti uspio
3.1. Slijedom navedenog, smatra da je nedovoljno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje imalo za posljedicu pogrešnu primjenu materijalnog prava, i to članka 182. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., dalje: ZG), koju, prema mišljenju tužitelja, treba tumačiti u korist stranke koja svojom voljom nije utjecala na promjenu oblika i površine građevinske čestice nastale u postupku preoblikovanja zemljišne knjige. Poziva se na tumačenje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (presuda poslovni broj: Usž-3795/20-2 od 6. svibnja 2021.), prema kojem se okolnost promjene oblika građevinske čestice (ukoliko nije nastala voljom žalitelja) ne može tumačiti kao odstupanje od rješenja kojim se određuju uvjeti građenja u skladu s uvjetima uređenja prostora. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. 39/26., dalje: ZUS), Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.
7. Sukladno odredbi članka 182. stavka 3. ZG-a, uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. izdaje se ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela u pogledu namjene, najvećih vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru. Člankom 183. stavkom 1. točkom 1. ZG-a, propisano je da izreka uporabne dozvole za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje nadležnog tijela izdanog do 1. listopada 2007. sadrži utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru izgrađena u skladu građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela.
8. Rješenjem Općine Biograd na Moru, Općinskog komiteta za privredu, stambeno-komunalne poslove, urbanizam i građevinarstvo o uvjetima uređenja prostora za izgradnju obiteljskog stambenog objekta u [adresa] , broj: UP/I- 09-10-62/1-1987 od 15. veljače 1987., tužitelju je, kao investitoru, odobrena gradnja stambenog obiteljskog objekta bruto površine 250 m2 na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a točkom 1. a) utvrđeno je, između ostalog, da oblik i veličina građevinske parcele mora biti prema prikazu u položajnom nacrtu 1:1000, kao i da građevinska linija, udaljenosti od objekta javnih površina i međa susjednih građevinskih parcela i objekata moraju biti kako je označeno u položajnom nacrtu 1:1000.
8.1. U spisu predmeta nema podataka o tome da je tužitelj shodno spomenutom rješenju o gradnji ikada formirao građevinsku česticu kuće na koju se odobrenje iz 1987.g. odnosi, što je bio dužan učiniti u skladu s položajnim nacrtom koji je sastavni dio tog rješenja.
9. U takvoj situaciji, po ocjeni Suda, nema uvjeta za izdavanje uporabne dozvole jer građevinska čestica izgrađene kuće nije utvrđena u skladu s tim rješenjem. Uporabnom dozvolom iz članka 182. ZG-a nadležno tijelo može potvrditi samo je li građevina izgrađena u skladu s aktom za građenje u svim elementima izričito navedenim u toj odredbi, uključujući oblik i veličinu građevne čestice , zbog čega su, po ocjeni ovog Suda, sud i upravna tijela pravilno zaključili da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izdavanje uporabne dozvole, imajući u vidu da je uporabnu dozvolu iz članka 182. ZG-a moguće izdati samo ako se utvrdi da je građevina, između ostalog, u pogledu oblika i veličine građevne čestice izgrađena u skladu s aktom za građenje , što ovdje u odnosu na k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], nije slučaj.
10. Prema članku 49. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, a stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Provođenje dokaza sukladno prijedlogu tužitelja u konkretnoj upravnoj stvari bilo bi protivno načelu učinkovitosti, budući da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da dokazi koje tužitelj predlaže ne mogu biti od utjecaja na rješenje ove konkretne upravne stvari.
11. Pozivanje tužitelja na presudu ovoga Suda, poslovni broj: Usž-3795/20-2, nije od utjecaja na drukčiju odluku u ovoj stvari jer, u ovom konkretnom predmetu, iz podataka spisa, proizlazi da tužitelj nije formirao građevinsku česticu u skladu sa dozvolom za gradnju kuće pa se položaj i oblik današnje katastarske čestice nastale od više ranijih čestica, ne može dovesti u vezu s katastarskom česticom [katastarska čestica] na kojoj je izgrađena kuća i na kojoj je trebala biti formirana građevinska čestica sukladno uvjetima uređenja prostora iz dozvole za gradnju iz 1987.godine.
12. Zbog navedenog nisu ispunjene pretpostavke iz članka 182. stavka 3. ZG-a, a okolnost da tužitelj nije sam inicirao promjene u katastarskom operatu, po ocjeni ovog Suda, nije od odlučnog značaja, budući da ZG propisuje objektivne pretpostavke za izdavanje uporabne dozvole, koje ovdje nisu ispunjene
13. Na kraju, a s obzirom da je tužbeni zahtjev pravilno odbijen, to je tužitelj osnovano odbijen i sa zahtjevom za naknadu troškova predmetnog upravnog spora, jer, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
14. Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom da tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
15. Trebalo je stoga, temeljem članka 135. stavka 1. ZUS-a, odbiti žalbu kao neosnovanu.
U Zagrebu 8. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
