Poslovni broj: Usž-2686/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, kojeg zastupa opunomoćenica Željka Karlović, odvjetnica u Zagrebu, Šoštarićeva 10, protiv tuženika Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, povodom prijedloga za određivanje odgodnog učinka tužbe, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1448/2026-4 od 14. svibnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.
r i j e š i o j e
I Poništava se rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1448/2026-4 od 14. svibnja 2026.
II Odgađa se izvršenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, KLASA:UP/I-362-02/26-02/52 URBROJ:443-02-05-09-26-4 od 9. veljače 2026., do pravomoćnosti ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda je odbijen prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe, kako bi se, do pravomoćnosti spora, spriječilo izvršenje inspekcijskog rješenja, KLASA:UP/I-362-02/26-02/52, URBROJ:443-02-05-09-26-4 od 9. veljače 2026., kojim je tužitelju naloženo uklanjanje limene poslovne građevine za smještaj radnika i mehanizacije te žičane ograde, sve na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tužitelj pobija ovo rješenje, u bitnom, smatra da su ispunjeni uvjeti za donošenjem odluke o odgodnom učinku tužbe, odnosno da su ispunjeni kumulativni uvjeti iz članka 42. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima, ističe da su mu predmetne građevine neophodne za obavljanje i normalno izvršavanje poslova komunalnih usluga koje pruža građanima grada Zagreba. Za potrebe redovnog održavanja javnih površina na području grada Zagreba, pozicionirane su komunalne baze Podružnice Čistoće. Predmetnu građevinu koriste radnici Čistoće te su to jedine građevine koje imaju na raspolaganju te bi njezinim uklanjanjem pružanje komunalnih usluga u tom dijelu grada bilo izrazito narušeno i otežano pa bi provedba rješenja tuženika nanijela teško nadoknadivu štetu. Mišljenja je da odgoda izvršenja nije protivna javnom interesu te ističe da članak 22. stavak 1. točka 7. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisuje da je komunalna djelatnost kojom se osigurava održavanje komunalne infras trukture održavanje čistoće javnih površina i temelji se na načelu javnog interesa, a jedinice lokalne samouprave dužne su, u donošenju i provođenju programa građenja komunalne infrastrukture i programa održavanja komunalne infrastrukture, poštovati javni interes i omogućiti ostvarivanje i zaštitu pojedinačnih interesa na način koji nije u suprotnosti i na štetu javnog interesa. Dakle, iz gore navedenih odredbi Zakona jasno proizlazi da je obavljanje djelatnosti kojom se bavi tužitelj i za koju koristi predmetnu nekretninu u javnom interesu pa odgodni učinak tužbe ni na koji način ne može biti protivan javnom interesu. U odnosu na sudsku praksu na koju se poziva sud u pobijanoj odluci i to presudu ovog Suda (Usž-4403/24), smatra kako se ona ne može primijeniti na ovaj predmet, jer se, u tom slučaju radilo o privatnom investitoru. Predlaže usvojiti žalbu.
3. Tuženik, iako pozvan, nije odgovorio na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. U predmetnom upravnom sporu o zakonitosti rješenja tuženika KLASA:UP/I- 362-02/26-02/52 URBROJ:443-02-05-09-26-4 od 9. veljače 2026., prvostupanjski sud je odbio prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe ocijenivši da se za udovoljenje takvom prijedlogu nisu stekli zakonski uvjeti.
6. Ovaj Sud nije suglasan s takvom ocjenom prvostupanjskog suda.
7. Naime, predmetna zgrada za koje se rješenjem tuženika nalaže uklanjanje čini dio komunalne baze, unutar ograđene nekretnine tužitelja, koja je , skupa s objektima u bazi, ucrtana u katastarskim mapama, dakle, radi se o kompleksu koji služi obavljanju javne usluge od javnog interesa. Komunalne baze su infrastrukturni sklopovi neophodni Službi održavanja javnih površina te one u fizičkom i organizacijskom smislu predstavljaju operativno ishodište za čišćenje javnih površina , i kao takve predstavljaju nužno sredstvo za nesmetano obavljanje poslova koji su od javnog interesa. Osim toga, člankom 4. stavkom 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (‘’Narodne novine’’, broj: 68/18, 110/18, 32/20. i 145/24.) propisano je kako se komunalno gospodarstvo temelji, među ostalim, na načelima zaštite javnog interesa, kontinuiteta obavljanja komunalnih djelatnosti i zaštite korisnika, prostora, okoliša i kulturnih dobara, te člankom 22. stavkom 1. propisano je da čišćenje i pranje javnih površina predstavlja komunalnu djelatnost kojom se osigurava održavanje komunalne infrastrukture.
8. Ovaj Sud nalazi da bi izvršenje inspekcijskog rješenja, prije pravomoćnosti odluke u ovom sporu, moglo ugroziti kontinuitet javne komunalne usluge i izazvati znatno veću društvenu i ekološku štetu od njegove privremene odgode.
9. Sukladno odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24 dalje: ZUS), sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem rješenja tužitelju ili široj zajednici nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije protivna javnom interesu niti bi se njome nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci ili zainteresiranim osobama.
10. U konkretnom slučaju, ovaj Sud je proveo test razmjernosti suprotstavljenih javnih interesa – interesa tuženika za žurnim izvršenjem inspekcijskog rješenja radi uspostave formalno-pravnog stanja i javnog interesa šire društvene zajednice za nesmetanim kontinuitetom javne usluge odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada.
11. Sud je prihvatio razloge tužitelja i ocijenio da u ovom slučaju preteže javni interes zaštite javnog zdravlja i okoliša, iz sljedećih razloga:
12. Prema izvodu iz katastarskog plana proizlazi da ograđena parcela unutar koje se nalazi objekt čije se uklanjanje nalaže, predstavljaju tehnološku cjelinu u sustavu gospodarenja otpadom na području grada Zagreba, a trenutačno fizičko uklanjanje ili rušenje ne bi rezultiralo samo uklanjanjem pojedinačnog građevinskog objekta, već bi dovelo do tehničkog i operativnog zastoja u radu cjelokupnog pogona komunalnog društva. Time bi se nanijela teško popravljiva šteta kako imovini komunalnog društva (odnosno javnim sredstvima jedinice lokalne samouprave), tako i samoj funkcionalnosti komunalnog sustava. Prekid ili zastoj obavljanja javne usluge prikupljanja i odvoza otpada, koji bi bio posljedica rušenja navedenih objekata, izravno ugrožava sanitarnu i epidemiološku sigurnost građana na pogođenom području. Nekontrolirano nakupljanje komunalnog otpada na javnim površinama u urbanim sredinama već u kratkom roku stvara neposrednu opasnost od širenja zaraznih bolesti, najezde štetočina i ekološkog zagađenja širih razmjera.
12.1. Iako je interes inspekcijskog tijela za zakonitošću građenja i postupanja legitiman javni interes, Sud smatra da interes očuvanja javnog zdravlja, biološke sigurnosti stanovništva te sprječavanja humanitarno-ekološke krize predstavlja viši i pretežiti javni interes koji uživa apsolutnu ustavnu zaštitu. Stoga bi inzistiranje na izvršenju inspekcijskog rješenja prije pravomoćnog okončanja spora predstavljalo kršenje načela razmjernosti, budući da bi društvena i ekološka šteta nastala rušenjem objekata bila višestruko veća od štete koja nastaje privremenom odgodom izvršenja do donošenja pravomoćne sudske odluke.
13. Slijedom navedenog, odgoda izvršenja rješenja tuženika do pravomoćnog okončanja ovog upravnog spora ne šteti javnom interesu u mjeri u kojoj bi mu naštetio kolaps javne usluge zbrinjavanja otpada, radi čega je, sukladno odredbi članka 135. stavka 2. u vezi s člankom 128. stavkom 4. ZUS-a, riješeno kao u izreci.
U Zagrebu 8. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
