Poslovni broj: Usž-3378/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja EJ, iz [adresa] i JJ, iz [adresa], koje zastupa opunomoćenica Vesna Rogulj, odvjetnica u Zagrebu, Petrinjska 1, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Vinogradska 25, uz sudjelovanje zainteresirane osobe AJ, iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Josip Štefičić, odvjetnik u Zagrebu, Preradovićeva 16, radi obnove postupka rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-4644/23-8 od 20. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Usvaja se žalba.
Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 4644/23-8 od 20. svibnja 2024.
II. Usvaja se tužbeni zahtjev i poništava se rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske, KLASA:UP/II-361- 05/22-26/531, URBROJ:531-07-1-3-2/1-23-4 od 4. kolovoza 2023. i predmet vraća na ponovni postupak radi donošenja odluke o žalbi tužitelja u skladu s obvezujućim stavovima Suda iz obrazloženja ove presude.
III. Tuženik je dužan naknaditi tužiteljima troškove spora u iznosu od 2.500,00 Eura, u roku od 60 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno označenom presudom prvostupanjskog upravnog suda, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika naznačenog u točki II izreke ove presude, također je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora i naloženo je tužiteljima naknaditi trošak upravnog spora zainteresiranoj osobi u iznosu od 2.500,00 eura.
2. Tužbom osporenim rješenjem tuženik je odbacio žalbu tužitelja s obrazloženjem da je nedopuštena, jer u upravnom postupku obnove postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju tužiteljima nije bio priznat status stranaka.
3. Tužitelji pravodobnom žalbom pobijaju zakonitost presude prvostupanjskog suda iz svih zakonskih razloga. U žalbi, u bitnom, ističu da u obnovljenom postupku nisu sudjelovali, a za rješenje kojim je zamijenjeno prijašnje rješenje o izvedenom stanju su saznali tako što im je dostavljena preslika već pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju donesenog u obnovi postupka. Smatraju da su morali sudjelovati u postupku predmetne obnove jer su vlasnici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada pa im se po sili zakona priznaje svojstvo stranke. Pojašnjavaju da, s obzirom da im nije na zakonom propisan način bio omogućen uvid u spis predmeta, nisu bili ispunjeni uvjeti za dostavu rješenja o izvedenom stanju javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela, sukladno odredbi članka 8. stavka 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama radi čega je, naknadno, pravilno ukinuta potvrda pravomoćnosti navedenog rješenja. Navode da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude u cijelosti zanemario dopis Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo od dana 18.08.2022. godine
KLASA: UP/I-350-05/17-007/192, URBROJ:251-13-22-1/017-22-30, u kojem se navodi: „Kako dostava rješenja od 14.05.2018. u odnosu na stranke koje se nisu odazvale pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, nije uredno izvršena zbog povrede pravila postupka (u vezi dostave poziva strankama za uvid u spis) isto rješenje nije moglo steći svojstvo pravomoćnosti, pa je ovo tijelo rješenjem, KLASA: UP/350- 05/2017-07/192, URBROJ: 251-13-22-1/017-21-26 od 25.11.2021., po službenoj dužnosti, poništilo neosnovano stavljenu potvrdu pravomoćnosti na rješenje od 14.05.2018. Obzirom na navedeno, EJ i JJ, kao strankama u postupku, dostavlja se preslika arhivskog primjerka rješenja ovog ureda, kako bi im se omogućila zaštita njihovih prava i pravnih interesa, korištenjem prava na žalbu kao redovnog pravnog lijeka u predmetnom upravnom postupku.“. Predlažu poništiti presudu i dosuditi im traženi trošak postupka.
4. Tuženik i zainteresirana osoba iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
5. Žalba je osnovana i osnovan je tužbeni zahtjev tužitelja.
6. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., 39/26. – Odluka USRH, dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je odbijanjem tužbenog zahtjeva povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
7. Iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da je na prijedlog ovdje zainteresirane osobe obnovljen postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju, a da u tom obnovljenom postupku nisu sudjelovali tužitelji, već dvoje drugih suvlasnika nekretnine na kojoj je izgrađena građevina za koju se obnovio postupak ozakonjenja. U ovoj obnovi postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju doneseno je rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo, KLASA:UP/I-350-05/17-007/192, URBROJ:251-13-22-1/037-18-16 od 14. svibnja 2018., kojim je poništeno rješenje o izvedenom stanju prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I-350-05/2013-00771268, URBROJ: 251-13-22/604-2014-9 od 23. lipnja 2014. i , istovremeno, zamijenjeno novim rješenjem o izvedenom stanju kojim su ozakonjene: nezakonito rekonstruirana stambeno-poslovna zgrada, nezakonito izgrađena jednostavna poslovna zgrada i nezakonito izgrađena pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa]. U postupku koji je prethodio opisanom prvostupanjskom rješenju sudjelovali su (po pozivu tijela) CJ i PJ, dok ovdje tužitelji nisu sudjelovali, ali su po saznanju za navedeno prvostupanjsko rješenje izjavili zajedničku žalbu, o kojoj je tuženik odlučio, u ovom sporu pobijanim, rješenjem o odbačaju žalbe.
8. Rješenje tuženika, kao i pobijana prvostupanjska presuda zasnivaju se na pogrešnoj primjeni materijalnog prava.
9. Tužitelji, jednako kao i ostali ranije imenovani suvlasnici zemljišta na kojem se nalaze ozakonjene građevine imaju zakonsko pravo na sudjelovanje, u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju, sukladno ovdje primjenjivom članku 17. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19, dalje: ZPNIZ). Ova odredba propisuje da je nadležno upravno tijelo dužno stranci prije donošenja rješenja o izvedenom stanju pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja, dok je u st. 2. istog članka taksativno navedeno tko su stranke u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju. 10. Dakle, ako ima osoba iz ijedne od taksativno navedenih skupina iz čl.17. st. 2., ona, po sili zakona stječe ulogu stranke u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju te joj je nadležno upravno tijelo dužno prije donošenja rješenja omogućiti uvid u spis radi izjašnjenja, a potom i dostaviti predmetno rješenje, a ne, kako to pogrešno tvrdi tuženik, da osoba stječe svojstvo stranke tek kada se istoj omogući uvid u spis radi izjašnjenja, a potom i dostavi rješenje (tako i u postupku obnove postupka u kojem se odlučuje o ozakonjenju bespravno izgrađene građevine).
11. Nadalje, obzirom na to da je po prijedlogu za obnovu, prvostupanjsko upravno tijelo provelo obnovu, poništilo svoje prethodno rješenje o ozakonjenju i istovremeno donijelo novo - zamjensko rješenje kojim je ozakonilo predmetne građevine i to prema izmijenjenom arhitektonskom snimku, iako u tom postupku tužitelji nisu sudjelovali, proizlazi da je tužiteljima pred prvostupanjskim tijelom bilo povrijeđeno pravo na sudjelovanje u obnovi postupka, u kojem su trebali sudjelovati i temeljem članka 123. stavak 1. u vezi članka 4. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).
12. Po saznanju za rješenje doneseno u obnovi upravnog postupka (rj. od 14. svibnja 2018.) tužitelji su podnijeli zajedničku žalbu, koja je u odnosu na suvlasnike zemljišta CJ i PJ odbačena jer su sudjelovali u prvotnom postupku ozakonjenja (2014.g.), dok je o žalbi ovdje tužitelja, tuženik odlučio svojim tužbom osporenim rješenjem od 4. kolovoza 2023., kojim je žalbu tužitelja neosnovano odbacio. Odbacivanjem žalbe tužitelja tuženik je ozbiljno povrijedio njihovo pravo na sudjelovanje u postupku obnove i propustio je ocijeniti zakonitost rješenja donesenog u obnovi postupka, a prvostupanjski sud je nekritički prihvatio obrazloženje rješenja tuženika i počinio bitnu povredu pravila spora, jer presuda uopće nema razloga o odlučnim činjenicama koje proizlaze iz podataka spisa predmeta.
13. Stoga će u izvršenju ove presude tuženik odlučiti o osnovanosti žalbe tužitelja protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo, KLASA: UP/I-350-05/17-007/192, URBROJ: 251-13-22- 1/037-18-16 od 14. svibnja 2018., imajući u vidu žalbene prigovore tužitelja u pogledu zakonske osnove za obnovu postupka okončanog rješenjem, KLASA: UP/I-350- 05/2013-00771268, URBROJ: 251-13-22/604-2014-9 od 23. lipnja 2014., po prijedlogu zainteresirane osobe.
14. Naposljetku, pogrešna je i sudska odluka o trošku ovog spora, jer taj trošak, s obzirom na uspjeh tužitelja, kojima je tužbeni zahtjev sada usvojen, pada na teret tuženika i to u iznosu koji su tužitelji u sporu i zatražili.
15. Slijedom navedenog, valjalo je, točkom I. izreke presude ovog Suda usvojiti žalbu tužitelja i poništiti prvostupanjsku presudu, dok je točkom II. izreke, usvojen tužbeni zahtjev te je poništena osporena odluka tuženika, a točkom II odlučeno o troškovima spora, sve na temelju odredbe članka 135. stavka 2. i članka 117. stavka 1. ZUS-a.
U Zagrebu 8. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić