Poslovni broj: Pp-25/2026
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Rajki Rončević-Skočić uz sudjelovanje Marice Pašalić, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe PREHRANA TRGOVINA d.d. i II okrivljene odgovorne osobe BC, zbog prekršaja iz članka 14. st. 1. i st. 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena ("Narodne novine" broj: 73/1997, 128/1999 i 66/2001) i zbog prekršaja iz članka 149. st.1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 19/2022 i 59/2023) povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba tržišne inspekcije, Klasa: 336-02/25-01/1702, Urbroj: 443-02-05-01-25-6 od 30. prosinca 2025., na temelju odredbe članka 182. stavak 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), javno je objavio 8. rujna 2026. i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona
I okrivljena pravna osoba: PREHRANA TRGOVINA d.d., OIB: 04402117922, sa sjedištem u [adresa], zastupana po direktoru BC - u tijeku postupka pripojena trgovačkom društvu TRGOVINA KRK d.d., MBS: 040046840, OIB: 66548420466, sa sjedištem u [adresa]
i II okrivljena odgovorna osoba: BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], direktor u I okrivljenoj pravnoj osobi PREHRANA TRGOVINA d.d. u vrijeme prekršaja i u vrijeme provođenja postupka predsjednik uprave u trgovačkom društvu TRGOVINA KRK d.d. kao pravnom sljedniku, sa prebivalištem u [adresa]
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
1. da bi u razdoblju od 07. do 14. veljače 2025. godine u poslovnim prostorijama prodavaonice br. 67, Kamaufova 2, Zagreb, protivno odredbama članka 5. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (Narodne novine broj: 73/97, 128/99 i 66/01),
- a) zaračunali potrošačima maloprodajnu cijenu proizvoda iz točke II Odluke iznad najviše razine cijene propisane Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo (Narodne novine br. 17/2025 godine-dalje u tekstu-Odluka) i to za:
- proizvod iz točke II Odluke – hamburger slanina, po kg (točka II. podt. 15. Odluke) za koje proizvode je određena najviša razina cijene do 6,99 eura po kg, dok su okrivljeni zaračunavali potrošačima maloprodajnu cijenu od 16,99 eura po kg za hamburger prešani dimljeni "Medven" kojeg je u prodaji pakiran po komadima različite težine npr. 0382 kg, 0530 kg, 0,500 kg, 0,55 kg, odnosno koji nije egaliziran, te su potrošačima više zaračunavali 10,00 eura po kilogramu prodanog proizvoda hamburger slanina, odnosno za prodanih ukupno 4,711 kg potrošačima su više zaračunali 47,11 eura,
- b) zaračunavali potrošačima za jednu vrstu artikla iz iste kategorije proizvoda iz točke III Odluke, maloprodajnu cijenu iznad najviše propisane razine cijene i to za artikl
- iz kategorije smrznuti file oslića, 400 g-500 g (točka III podttočka 16. Odluke) za koje proizvode je određena najviša razina cijene do 4,80 eura i to za;
Smrznuti file oslića LEDO težine 400 g, koji su označili vizualnom identifikacijskom oznakom te zaračunavali maloprodajnu cijenu 4,80 eura po pakovini, iako najviša razina cijene, preračunato za razinu 400 g, iznosi do 3,84 eura odnosno potrošačima su više zaračunavali ukupno 0,96 eura po pakovini, unatoč izjavi da u navedenom periodu nisu prodali niti jednu pakovinu navedenog proizvoda,
dakle, okr. su prilikom zaračunavanja cijene proizvoda postupili protivno propisanoj mjeri izravne kontrole cijene, odnosno nisu se držali najviše razine cijene za sve proizvode it točke II Odluke kao i za najmanje jedan artikl iz kategorije proizvoda navedenih u točki III Odluke, te su zaračunali sveukupno 47,11 eura iznad propisane cijene za naprijed navedene proizvode,
pa da bi time počinili prekršaj iz članka 14. stavka 1. i stavka 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena.
2. da bi dana 19. veljače 2025. godine u poslovnim prostorijama prodavaonice br. 67, u Zagrebu, Kamaufova 2, protivno odredbama članka 33., 34. i 36. stavak 1. i stavak 2. podstavak 1. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine br. 19/22, 59/23) koristili nepoštenu poslovnu praksu i to zavaravajuće propuštanje, na način da su; propustili potrošačima dati važnu obavijest da se radi o proizvodima odnosno o određenoj vrsti artikla iz kategorije proizvoda za koje je odlukom određena najviša razina cijene, kako bi potrošač donio odluku o kupnji utemeljenu na potpunoj obavijesti, na način da su propustili, uz maloprodajnu cijenu proizvoda u skladu s odlukom, jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti i vizualnu identifikacijsku oznaku, kako je to propisano u članku VII., st. 1. odluke, i to između ostalog za proizvod;
a) – UHT mlijeko s 2,8% mm.oo l (točka II. podt. 2. odluke);
- Domaća kravica 1 L tetrapak s istaknutim mpc 0,83 e/l
- "Z bregov" 1 L tetrapak s istaknutom akcijskom cijenom 0,94 e/l
- "Z bregov" 2 L tetrapak s istaknutom akcijskom cijenom 1,99 e/l b) Limun u rinfuzi, po kg (tč. II podt. 19 Odluke) z akoji je istaknuta mpc od 1,49 e/kg c) Polutvrdi sir gauda, blok za rezanje (tč. II podt. 9. odluke) - Dukat za koji je istaknuta mpc 6,49e/kg,
d) Brašno tip T-550 glatko po kg (tč II podt 4 Odluke) - robne marke "Ultra Plus" za koje je istaknuta maloprodajna cijena 0,80 e/kg
e) Brašno tip T-400 oštro po kg (tč II podt 5 Odluke)
f) Riža bijela - dugo zrno kg (tč. II podt. 10 Odluke)
g) Špageti, 500 g, (tč.II podt. 11 odluke) – robne marke Barilla za koje je istaknuta maloprodajna cijena 1,09 e/kg itd.
kao i za najmanje jedan artikl iz kategorije proizvoda;
h) higijenski ulošci, standardni po komadu (točka III pod. 27. Odluke od zatečenih različitih vrsta standardnih higijenskih uložaka robne marke Libresse, B, N itd. dakle, okr. su u svojem poslovanju koristili nepoštenu poslovnu praksu-zavaravajuće radnje i zavaravajuće propuštanje,
pa da bi time počinili prekršaj iz članka 149. st. 1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača
II) Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Republika Hrvatska, Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba tržišne inspekcije, pod oznakom Klasa: 336-02/25-01/1702, Urbroj: 443-02-05-01-25-6 od 30. prosinca 2025. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, te je dana 3. rujna 2026. provedena glavna rasprava, u nazočnosti predstavnice pravne osobe trgovačkog društva TRGOVINA KRK d.d., dipl. iur NC, kao pravnog sljednika okrivljene pravne osobe PREHRANA TRGOVINA d.d. i bez nazočnosti uredno pozvanih II okrivljenika odgovorne osobe BC, koji je dostavio pisanu obranu i predstavnika tužitelja.
2. Sud je provjerom kroz sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci utvrdio da je trgovačko društvo PREHRANA TRGOVINA d.d. pripojena društvu TRGOVINA KRK d.d. temeljem ugovora o pripajanju od 22. svibnja 2025., te odlukom glavne skupštine pripojenog društva i društva preuzimatelja od 8. kolovoza 2025. koje odluke nisu pobijane, te je trgovačko društvo PREHRANA TRGOVINA d.d. kao samostalno društvo brisano iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu rješenjem Tt-26/4595-1 od 24. veljače 2026. i time je temeljem članka 59. stavak 3. Prekršajnog zakona odgovornost za prekršaje prešla na njezina pravna sljednika trgovačko društvo TRGOVINA KRK d.d.
3. Tužitelj nije nakon što je okrivljena pravna osoba PREHRANA TRGOVINA d.d. brisana rješenjem Tt-26/4595-1 od 24. veljače 2026. izmijenio optužni prijedlog, niti je to učinio do 3. rujna 2026. kada je provedena glavna rasprava.
4. Okrivljenici su u postupku iznijeli zajedničku pisanu obranu u kojoj su u potpunosti poricali počinjenje djela prekršaja koji im se stavljaju na teret u bitnome navodeći u odnosu na odredbu članka 5. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena i članka 14. st. 1. i st. 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena ("Narodne novine" broj: 73/1997, 128/1999 i 66/2001) da je navedeni Zakon prestao važiti 8. ožujka 2025. stupanjem na snagu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena ("Narodne novine" broj: 40/2025). Stoga okrivljenici smatraju da nema pravnog kontinuiteta između ranijeg i novog zakona, pa time nema niti prekršaja i upravo tu okolnost okrivljenici ističu kao odlučno pitanje vezano za prekršaj iz članka 14. st. 1. i st. 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena. U tom smislu okrivljenici ističu da Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo (Narodne novine broj 17/2025) koje su stupile na snagu 7. veljače 2025. i donesene su na temelju članka 6. tada važećeg Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, nisu samostalan propis kojim bi se mogao konstruirati prekršaj bez odgovarajuće zakonske odredbe koja određuje kažnjivo ponašanje i propisuje sankciju, a što proizlazi iz članka 2. Prekršajnog zakona i temeljnog načela zakonitosti, prema kojem nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije počinjenja nije bilo zakonom određeno kao prekršaj. U odnosu na prekršaj iz članka 149. st.1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 19/2022 i 59/2023) okrivljenici ističu da nije dokazana nepoštena poslovna praksa, te pri tome analiziraju odredbe Zakona o zaštiti potrošača koje propisuju nepoštenu poslovnu praksu. Članak 33. Zakona o zaštiti potrošača propisuje zabranu nepoštene poslovne prakse. Međutim prema članku 34. nije svako postupanje protivno nekom posebnom propisu automatski nepoštena poslovna praksa. Potrebno je dokazati kumulativno postojanje zakonskih pretpostavki, odnosno da je poslovna praksa: protivna zahtjevima profesionalne pažnje i da bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača. Kod zavaravajuće radnje prema članku 35. potrebno je dokazati i da je praksa potrošača navela ili je bila vjerojatna da će ga navesti na odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Kod zavaravajućeg propuštanja prema članku 36. također nije dovoljno samo utvrditi da neka informacija nije bila istaknuta. Mora se dokazati da je riječ o važnoj obavijesti koja je potrebna prosječnom potrošaču da donese odluku utemeljenu na potpunoj obavijesti i da ga je upravo to propuštanje navelo ili moglo navesti na odluku koju inače ne bi donio. U predmetnom optužnom prijedlogu nedostaje upravo taj ključni element. Nadalje, okrivljenici ističu da nije opisano niti dokazano da je i jedan potrošač zbog navodnog propusta donio drukčiju odluku o kupnji, pa obzirom da e upravo radi o zakonskim obilježjima zavaravajuće poslovne prakse, znači da djelo nije prekršaj. Nadalje, u obrani okrivljenici ističu i da neistaknuta vizualna oznaka nije automatski zavaravajuće propuštanje, te da optužni prijedlog ne sadrži potrebnu uzročnu vezu, odnosno da propuštanje istaknute informacije, ne znači automatski zavaravanje ili vjerojatnost zavaravanja i nije istaknuta uzročna veza, odnosno utjecaj na ekonomsku odluku prosječnog potrošača. Naime, nema opisa konkretnog potrošača, njegove odluke, okolnosti kupnje, razloga zbog kojih bi oznaka bila odlučna niti činjenica koje bi pokazivale da bi potrošač, da je oznaka bila istaknuta, donio drukčiju odluku. Zbog toga okrivljenici smatraju da nisu ostvarena sva obilježja članka 36. Zakona o zaštiti potrošača. Potom se okrivljenici u obrani pozivaju da nema odgovornosti II okrivljenog BC samom činjenicom da je direktor, odnosno predsjednik Uprave, jer za njegovu osobnu odgovornost potrebno je dokazati konkretnu radnju ili propust, odnosno njegovu konkretnu krivnju. Predsjednik uprave je osoba koja donosi strateške odluke bitne za određivanje smjera kretanja tvrtke kojom rukovodi. Eventualno utvrđene nepravilnosti u prodavaonici nisu i ne mogu biti u domeni odgovornosti predsjednika Uprave. Prodavaonicu vodi poslovođa, koji poslove obavlja po nalogu regionalnog voditelja. Iz navedenog proizlazi da predsjednik Uprave ne može biti odgovoran za poslove koji se obavljaju u svakoj prodavaonici. Trgovina Krk d.d. u svom sastavu ima 800 prodavaonica, te status predsjednika Uprave sam po sebi nije dovoljan za individualnu prekršajnu odgovornost, pa u odnosu na odgovornu osobu ističu promašenu pasivnu legitimaciju. Zaključno, u obrani se okrivljenici pozivaju na načelo "In dubio pro reo", odnosno ukoliko u postupku ostane bilo kakva razumna dvojba, ta se dvojba mora riješiti u korist okrivljenika.
5. U dokaznom postupku sud je pročitao izvadak iz sudskog registra i povijesni izvadak iz sudskog registra u odnosu na I okrivljenu pravnu osobu PREHRANA TRGOVINA d.d. i njegovog pravnog sljednika TRGOVINA KRK d.d., pročitana je kompletna dokazna dokumentacija dostavljena od strane tužitelja, odnosno obavijest počinitelju prekršaja, e- mail prepiska ovlaštene osobe tužitelja i ovlaštene osobe okrivljenika u kojoj su traženi podaci o odgovornoj osobi, kao i predmetna dokumentacija, zajedno s analitičkim karticama od 11. prosinca 2025., pročitan je zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru od 14. veljače 2025. u kojem su pregledane priložene fotografije, te imajući u vidu činjenični opis optužnog prijedloga, uz analizu obrane okrivljenika, sud je odlučio da provođenje daljnjih dokaza nije potrebno, obzirom da je utvrđeno da činjenični opis optužnog prijedloga nije podvediv pod zakonske opise prekršaja niti u odnosu na djelo opisano pod točkom 1. izreke, niti za djelo opisano pod točkom 2. izreke.
6. Naime, u pravu su okrivljenici kada ističu da je odredba članka 5. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena i članka 14. st. 1. i st. 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena ("Narodne novine" broj: 73/1997, 128/1999 i 66/2001) prestala važiti i prestala biti na snazi 8. ožujka 2025. kada je stupio na snagu Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena ("Narodne novine" broj: 40/2025).
7. Ispitujući pravni kontinuitet, Sud je utvrdio da prekršaj na način kako je opisan u točki 1. optužnog prijedloga, a pravno označen kao odredba članka 14. st. 1. i st. 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena ("Narodne novine" broj: 73/1997, 128/1999 i 66/2001) koji je bio na snazi u vrijeme prekršaja (cit: "Novčanom kaznom kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba u iznosu peterostrukog do dvadesetorostrukog iznosa cijene zaračunate iznad propisanih cijena (članak 5.). Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 15.000 kuna"), nije podvediv pod zakonski opis prekršaja iz članka 20. st. 1. točka 1. do točka 29. i st. 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena ("Narodne novine" broj: 40/2025). Tužitelj je optužni prijedlog podnio 2. siječnja 2026., dakle nakon što je već stupio na snagu "novi" Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena ("Narodne novine" broj: 40/2025), pa je sukladno "novom Zakonu" temeljem članka 3. stavka 3. Prekršajnog zakona, imajući u vidu da se opis prekršaja promijenio, trebao činjenično stanje podvesti pod odgovarajući prekršaj iz "novog Zakona" u slučaju da smatra da postoji pravni kontinuitet. Obzirom da opisani prekršaj iz točke 1. optužnog prijedloga nije podvediv niti pod jednu točku kažnjive odredbe iz članka 20. st. 1. točka 1. do točka 29. i st. 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena ("Narodne novine" broj: 40/2025), sud je utvrdio da djelo na način kako se stavlja na teret okrivljenicima nije prekršaj.
8. U odnosu na prekršaj iz točke 2. izreke presude, pravno označenog kao prekršaj iz članka 149. st.1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 19/2022 i 59/2023), Sud je utvrdio da u činjeničnom opisu prekršaja nije navedeno da bi opisanim propustima i radnjama okrivljenici koristili nepoštenu poslovnu praksu i to zavaravajuće radnje i zavaravajuće propuštanje, obzirom da nije navedeno sukladno članku 35. Zakona o zaštiti potrošača da su okrivljenici zavaravajućim radnjama zavarali potrošače ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti radnji zavaravanja, čime navode potrošače ili je vjerojatno da će ih navesti da donesu odluku o kupnji koju inače ne bi donijeli. Isto tako nije navedeno sukladno članku 36. Zakona o zaštiti potrošača da su okrivljenici zavaravajućim propustima zavarali potrošače i time ga naveli ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
9. Stoga su u pravu okrivljenici kada ističu u obrani da u predmetnom optužnom prijedlogu nedostaje upravo taj ključni element jer da nije opisano niti dokazano da je i jedan potrošač zbog navodnog propusta donio drukčiju odluku o kupnji, pa obzirom da se upravo radi o zakonskim obilježjima zavaravajuće poslovne prakse, znači da djelo nije prekršaj. Naime, upravo navedene činjenice koje nedostaju u opisu optužbe u odnosu na prekršaj iz članka 149. st.1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača, bitna su obilježja prekršaja, bez kojih opisano djelo nema konstitutivne elemente prekršaja.
10. Sud nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza sastavljati opis optužbe odnosno istu "popravljati" na štetu okrivljenika jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Jedino je tužitelj ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s vremenom, načinom i ostalim odlučnim činjenicama, a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži, Sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana. S obzirom da optužba protiv okrivljenika za prekršaj iz članka 149. st.1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača ne sadrži sve konstitutivne elemente prekršaja, Sud je utvrdio da djelo na način kako se stavlja okrivljenicima na teret nije prekršaj.
11. Slijedom navedenoga, Sud je okrivljenike oslobodio od optužbe temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, jer djela na način kako su opisana u optužnom prijedloga nisu prekršaji.
12. S obzirom da su okrivljenici oslobođeni optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
Zagreb, 8. rujna 2026.
Zapisničar
Sudac
Marica Pašalić
Rajka Rončević-Skočić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8. u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. I okrivljenoj pravnoj osobi, TRGOVINA KRK d.d. ranije PREHRANA TRGOVINA d.d., [adresa]
2. II okrivljenoj odgovornoj osobi, BC [adresa]
3. tužitelju, Republika Hrvatska, Državni inspektorat, Područni ured Zagreb
4. spis.
