Poslovni broj: Usž-3375/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja UO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Fumiću, odvjetniku u Zagrebu, Božidara Magovca 18a, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, Šibenik, Stjepana Radića 28, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2491/2024-8 od 23. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2491/2024-8 od 23. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom i rješenjem prvostupanjskog suda odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, KLASA: UP/I-362-02/24-02/734 URBROJ: 443-02- 04-17-24-1 od 26. srpnja 2024. te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

2. Osporavanim rješenjem od 26. srpnja 2024. naređuje se tužitelju kao investitoru u roku od 90 dana ukloniti dijelove stambene građevine prema projektu uklanjanja, i to:

- dvostrešnog krovišta tlocrtnih dimenzija cca 5 x 5 m, pokrivenog crijepom, s dva izvedena "luminara" odnosno krovne kućice,

- armiranobetonske stropne ploče prizemlja tlocrtnih dimenzija cca 5 x 5 m, koja se na južnom pročelju nastavlja izvan osnovnog tlocrta i čini balkon potkrovlja tlocrtnih dimenzija cca 3,95 x 1,65 m;

- armiranobetonske stropne ploče suterena tlocrtnih dimenzija cca 5 x 5 m, koja se na južnom pročelju nastavlja izvan osnovnog tlocrta i čini otvorenu terasu prizemlja tlocrtnih dimenzija cca 3,95 x 3,95 m;

- zida od bloketa, visine cca 2,05 m, obloženog kamenim pločama, izgrađenog u etaži suterena uz južno pročelje, na kojeg se oslanja otvorena terasa prizemlja; kojim radovima je rekonstruirana postojeća stambena građevina bez građevinske dozvole na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], otok Kaprije, [adresa], u Kulturno – povijesnoj cjelini Kaprija upisanoj u Registar kulturnih dobara

Republike Hrvatske pod brojem Z-3421;

- tužitelj je dužan pribaviti projekt uklanjanja izrađen od ovlaštene osobe i tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara (točka 2.);

- upozorava se tužitelj o načinu odnosno mjerama koje se će poduzeti za slučaj nastavka građenja ili prisilnog izvršenja (točka 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10.).

3. Tužitelj pravovremenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog bitnih povreda odredaba upravnog spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešno primijenjenog materijalnog prava. Tvrdi da nije imao saznanja da se vodi upravni postupak i da nije imao priliku očitovati se o odlučnim činjenicama od kojih zavisi rješavanje konkretne upravne stvari. Pita se na koji je način tuženik utvrdio da je upravo tužitelj investitor sporne gradnje, unatoč tome što u trenutku donošenja osporavanog rješenja tužitelj nije bio evidentiran kao vlasnik predmetnih nekretnina . Poziva se na odredbu članka 106. stavka 4. Zakona o Državnom inspektoratu koja određuje da je građevinski inspektor ovlašten donijeti rješenje u provedbi inspekcijskog nadzora i bez saslušanja stranke, no u ovome slučaju građevinski inspektor nije odlučio postupiti na opisani način, već je odlučio saslušati, no ne tužitelja, već njegovog punomoćnika, a čime je postupio protivno relevantnim zakonskim odredbama, odnosno protivno odredbi čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku. Ukazuje i na propust tuženika da odredi koji dio stambene zgrade jest, a koji nije obuhvaćen rekonstrukcijom odnosno nadogradnjom i prigovora da se u izreci govori o uklanjanju točno određenih dijelova stambene zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se u obrazloženju govori o čitavoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i u pogledu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer se navodi dio čestice, koji građevinski, prostorno ili na bilo koji drugi način nije određen, odnosno preciziran, pri čemu se u nastavku izreke traži uklanjanje stvari i oduzimanje posjeda čitave čestice [katastarska čestica] i dijela čestice [katastarska čestica]. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev usvojiti, a podredno pobijanu presudu ukinuti i vratiti na ponovni postupak sudu prvog stupnja.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. 39/26., dalje: ZUS), Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj člankom 126. stavkom 1. ZUS-a iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi.

8. Prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden je sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je svoju odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela i tijekom upravnog spora, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio da je tuženikovo rješenje zakonito. Naime, iz podataka sveza spisa razvidno je da je inspekcijskim rješenjem tuženika, primjenom odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23. – dalje u tekstu: ZDI), naloženo tužitelju, kao investitoru, ukloniti bespravne dijelove građevine izgrađene na opisanoj lokaciji, bez propisane građevinske dozvole.

9. Iz dokumenata spisa jasno proizlazi da su se na kat. čest. zgr. [katastarska čestica], vlasništvo tužitelja i dijelu kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu podnositelja prijave bespravne gradnje, na postojećim stambenim građevinama u dijelu zaštićene stare jezgre izvodili građevinski radovi za koje nije ishođeno odobrenje pa je tužitelju od strane Konzervatorskog odjela u Šibeniku, naređena obustava gradnje, a u postupku građevinske inspekcije utvrđeno na što se sve bespravna gradnja odnosi, što je zapisnički i konstatirano te ponovljeno u rješenju tuženika, na način koji je prema ocjeni Suda potpuno jasno određen, jer je iz rješen ja o uklanjanju razvidno da se odnosi na dijelove bespravno izvedene rekonstrukcije na postojeć im zgradama koje se, prema izvodu iz katastarskog plana, nalaze na dvije međašne katastarske čestice. Prema tome lokacija predmeta izvršenja inspekcijskog rješenja je dovoljno precizno određena pa Sud nalazi ovaj prigovor tužitelja neosnovanim.

10. Nadalje, da je upravo tužitelj investitor ove bespravne gradnje proizlazi iz izjave opunomoćenika tužitelja MO i ugovora o kupoprodaji nekretnine od 5. siječnja 2023., što tužitelj tijekom postupka i spora nije ni osporavao. Stoga je i ovaj prigovor prvostupanjski sud ispravno ocijenio neosnovanim.

11. Žalbeni prigovor povrede sudjelovanja tužitelja u inspekcijskom postupku također nije osnovan jer je u tom postupku sudjelovao putem opunomoćenika, što se smatra osobnim sudjelovanjem.

12. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog Suda, ispravno je prvostupanjski sud, ocijenio da se osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim, zbog čega je žalba tužitelja ocjenjena neosnovanom.

13. Na kraju, a s obzirom da je tužbeni zahtjev pravilno odbijen, to je tužitelj osnovano odbijen i sa zahtjevom za naknadu troškova predmetnog upravnog spora, jer, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

14. Slijedom svega navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 8. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić