Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1245/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, Prisavlje 3, Zagreb, OIB: 68419124305, zastupanog po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika ZB iz [adresa], Ribarići, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika iza pok. ĐB iz [adresa], radi ovrhe općenito na imovini ovršenika, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj: Ovrv-130/2026-11 od 9. srpnja 2026. godine, dana 8. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj: Ovrv-130/2026-11 od 9. srpnja 2026. godine.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačen je kao nedopušten prijedlog za ovrhu.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj, zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353 st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. , 146/2025 - dalje u tekstu ZPP), koji se u ovršnom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 21 st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24. - dalje u tekstu OZ). Predlaže drugostupanjskom sudu da pobijano rješenje ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je ovrhovoditelj 18. srpnja 2008. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ĐB (list 1-4 spisa),

- da vjerodostojna isprava – izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga od 10. srpnja 2008. glasi na ime ĐB (list 4 spisa),

- da je ovrhovoditelj 1. srpnja 2015. obavijestio javnog bilježnika da je ĐB preminuo **.**.2011. (list 5 spisa),

- da je prvostupanjski sud rješenjem poslovni broj: Ovrv-387/2015-2 od 14. kolovoza 2015. utvrdio prekid postupka zbog smrti ovršenika te odredio da će se postupak nastaviti kada ga nasljednik preuzme ili kada ga sud pozove na preuzimanje,

- da je ovrhovoditelj podneskom od 16. studenog 2021. predložio sudu nastavak postupka te je 7. siječnja 2022. dostavio pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj: O-365/2011 od 12. listopada 2011. iz kojeg proizlazi da su nasljednici iza pok. ĐB proglašeni njegovi sinovi ZB i ŠB,

- da je, budući da je ŠB u međuvremenu preminuo, prvostupanjski sud rješenjem poslovni broj: Ovrv-130/2026-7 od 26. siječnja 2026. pozvao nasljednika ZB da preuzme postupak te nastavio postupak u ovoj pravnoj stvari,

- da je potom ovrhovoditelj podneskom od 18. svibnja 2026. predložio donošenje rješenja o ovrsi protiv nasljednika ZB kao novog ovršenika na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pokojnog ostavitelja i rješenja o nasljeđivanju.

- da je potom prvostupanjski sud donio pobijano rješenje odbio zaključivši da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv nasljednika osobe koja je u vjerodostojnoj ispravi označena kao dužnik.

6. Naime, odredbom čl. 32. st. 1. OZ-a propisano je da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Prema st. 2. istoga članka, odredba st. 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

7. Međutim, navedena odredba odnosi se isključivo na postupke ovrhe koji se vode na temelju ovršne isprave.

8. U konkretnom slučaju prijedlog za ovrhu podnesen je na temelju vjerodostojne isprave, izvatka iz poslovnih knjiga, koji glasi na pok. ĐB, dok ovršenik, kao njegov nasljednik, u toj ispravi nije označen kao dužnik.

9. Naime, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju može predstavljati osnovu za nastavak već prekinutog postupka zbog smrti stranke, ali ne i osnovu za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv nasljednika koji nije označen kao dužnik u toj ispravi. Drugačije tumačenje dovelo bi do nedopuštenog proširenja primjene čl. 32. OZ na postupke koji se vode na temelju vjerodostojne isprave.

10. Dakle, ovrhovoditelj ne može neposredno protiv ovršenika pokrenuti ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave koja ne glasi na ovršenika. Naime, ovrhovoditelj je najprije dužan u zasebnom parničnom postupku dokazati osnovanost i visinu svoje tražbine prema ovršeniku, a tek nakon eventualnog pribavljanja ovršne isprave može protiv njega pokrenuti ovršni postupak na temelju takve isprave. Navedeno pravno shvaćanje pravilno je prihvatio i prvostupanjski sud u pobijanoj odluci, a isto proizlazi i iz točke 6. zaključka br. Su IV-56/2023-9 donesenog na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održanom 23. studenoga 2023.

11. Slijedom navedenog na temelju čl. 380. t. 2. ZPP riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu 8. rujna 2026.

Sutkinja:

Gordana Bošković Majerović