REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-724/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sucu mr.sc. Zlatku Pircu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Sliepčević, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Mirjana Kopić, odvjetnica iz Zagreba, zbog smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama od 22. srpnja 2026., poslovni broj: Psp-11/2025-64, dana 8. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama od 22. srpnja 2026., poslovni broj: Psp-11/2025-64.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova podnesene žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupanja suđeno je:

„I. Utvrđuje se da je tuženik JL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao navoženjem građevinskog otpada tužitelja ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u njegovom posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu k. č. [katastarska čestica] pašinec, livada površine 711 m2 upisano u pl 6011 k. o. [katastarska općina] po katastarskom operatu, koja po zemljišnim knjigama odgovara zkč 1546/2 pašinec livada površine 711 m2, upisano u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Stoga se nalaže tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni odvoženjem navezeni građevinski, koji se nalazi po cijeloj širini čestice (5 m), u ukupnoj duljini od 31,49 m2, odnosno u površini od 157,45 m2, a sukladno pregledu profila s njihovom duljinom i obračunom volumena iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Zelenike od 31. prosinca 2025. godine, te na taj način uspostavi posljednji mirni posjed tužitelja, sve u roku od 15 dana, te mu pod prijetnjom novčanog kažnjavanja zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 1.034,39 Eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. srpnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

2.1 Smatra da rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja da je nerazumljiva, proturiječi sama sebi i razlozima rješenja, rješenje nema razloga, u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

2.2. Također da prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da je tuženik navoženjem građevinskog otpada neposredno smetao posjed tužitelja, budući tijekom postupka nije izveden niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je tuženik građevinski otpad ili zemlju istovarivao na nekretnini tužitelja te da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi upravo suprotno i eventualno da bi iz provedenih dokaza proizlazilo da je materijal dospio na česticu tužitelja odronom s viših čestica, a ne neposrednim odlaganjem od strane tuženika.

2.3. Također da iz provedenih dokaza ne proizlazi s koje površine bi tuženik morao ukloniti navezeni građevinski materijal i da upravo vještak u dopunskom nalazu navodi da se duljina područja gdje se nalazi materijal ne može točno ni precizno odrediti te da zbog specifičnosti zadatka nije moguće izračunati točnu površinu područja naveženog materijala, tako da izreka nije dovoljno određena niti omogućuje nesporno utvrđenje što je konkretno predmet obveze tuženika, zbog čega nije podobna za provedbu u ovršnom postupku.

2.4. Ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje uređuju smetanje posjeda, prema kojim odredbama provedenim postupkom nije dokazan čin smetanja opisan u tužbenom zahtjevu niti u izreci pobijanog rješenja.

2.5. Predlaže da se ukine pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovno postupanje ili isto preinači uz naknadu troškova sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neosnovano tuženik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), budući rješenje nema takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva i ne proturječi sama sebi niti razlozima rješenja, a u obrazloženju su navedeni svi razlozi o odlučnim činjenicama,

5.1. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

6. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva tuženik. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se navodima žalbe ne dovodi u sumnju, tim više što žalitelj u žalbi ne ističe određene dokaze i činjenice koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijano rješenje.

6.1. Žalitelj u žalbi analizirajući na svoj način daje svoja utvrđenja o tome kakvo je činjenično stanje trebao utvrditi prvostupanjski sud i na kakvo je trebao primijeniti materijalno pravo, no, s obzirom na utvrđenja i stajališta prvostupanjskog suda takovi žalbeni navodi, po ocjeni ovog suda, nisu prihvatljivi te ih ovaj sud ne prihvaća.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite na kč. br. [katastarska čestica] pašinec livada površine 711 m2, upisano u PL 6011, k. o. , koja po zemljišnim knjigama odgovara z.k. č. [katastarska čestica] pašinec livada površine 711 m2, upisano u Pl 6011 k. o. [katastarska općina], a čin smetanja je predstavljalo navoženje građevinskog otpada od strane tuženika po cijeloj širini i polovici dužine navedene parcele (5m), u ukupnoj duljini od 31,49 m2, odnosno u površini od 157,45 m2, a sukladno pregledu profila s njihovom duljinom i obračunom volumena iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Zelenike od 31. prosinca 2025. godine, te na taj način uspostavi pos ljednji mirni posjed tužitelja, sve u roku od 15 dana, te mu pod prijetnjom kažnjavanja.

8. U postupku nije sporno da se tužitelj nalazi u posljednjem mirnom posjedu sporne nekretnine, a sporno je da li je upravo tuženik nasipavanjem građevinskog otpada smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine.

9. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da iz nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing. geodezije Vladimira Zelenike proizlazi kako zk.č. 1546/2, pašinec, livada površine 711 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a vlasnik je ŠL u dijelu 1/1 dok z.k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru.

- da je prema katastarskoj evidenciji predmetna k. č. [katastarska čestica], pašinec, livada površine 711 m2 upisana u posjedovni list br 6011, k. o. [katastarska općina], a posjednik je ŠL u dijelu 171.

- da je zk.č. 1551/2, kuća br 13 [adresa]., površine 80 m2, zgrada [adresa], površine 66 m2, zgrada [adresa] površine 8 m2, dvorište površine 500 m2 i voćnjak površine 178 m2, ukupne površine 832 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a vlasnik je JL u dijelu 1/1. Z.k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama odgovara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru,

- da prema katastarskoj evidenciji k. č. [katastarska čestica] [adresa], zgrada površine 8 m2, zgrada površine 66 m2, kuća površine 80 m2, dvorište površine 500 m2 i voćnjak površine 178 m2, ukupne površine 832 m2, upisana je u posjedovni list br.4888, k. o. [katastarska općina],

- da se na adresi [adresa] nalazi kuća tuženika na zk.č.br. 1551/2. Predmetna zk.č 1546/2 i zk.č. 1551/2 međusobno ne graniče već se između njih nalaze i druge čestice zk.č. 1548/2 i zk.č. 1546/1,

- da se nasuti materijal proteže na istočnom dijelu predmetne nekretnine zk.č . 1546/2 i to cijelom njezinom širinom,

- da je na skici lica mjesta prikazan položaj tri profila nasutog materijala na zk.č. 1546/2, crvenim linijama označen oznakama P1, P2 i P3 između kojih je izračunata količina nasutog materijala u odnosu na okolni nepromijenjeni prirodni teren,

- da ukupna količina nasutog materijala na zk.č. 1546/2 iznosi 95,70 m3 te da se nije mogla utvrditi količina nasutog materijala iz srpnja 2023. budući je u međuvremenu dio nasipa tuženik uklonio te je uslijed protoka vremena i vremenskih prilika došlo do slijeganja nasutog materijala,

- da ukupna širina područja gdje je navežen građevinski otpad u cijelosti odgovara širini predmetne nekretnine oznake zk.č. 1546/2 k. o. [katastarska općina] (koja odgovara u katastru nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a koja iznosi 5 m , dok se duljina područja naveženog građevinskog otpada ne može točno ni precizno odrediti

- da je širina područja gdje je navežen građevinski otpad egzaktna i iznosi točno koliko i širina predmetne zk.č. 1546/2 k. o. [katastarska općina] (koja odgovara u katastru nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), odnosno 5 metara,

- da je obračun volumena izračunat preko poprečnih profila od kojih P1 dugačak 31,49 m, P2 30,98 m i P3 dugačak 30,42 m.

- da iz potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena za područje [adresa], prema podacima glavne meteorološke postaje Zagreb-Maksimir, za dan 19.07.2023. proizlazi kako je isti bio sunčan i vruć dan, a popodne je bilo grmljavinsko nevrijeme sa pljuskom i olujnim vjetrom, na kratko i vjetar kategorije Oluja s maksimalnim udarom od 25.5 m/s,

- da je za atmosferske pojave na dan 19.07.2023. navedeno kako je od 15:02-15:25 bio slab do jak pljusak kiše, od 20:12-20:26 je bila kiša u tragovima do slaba zatim od 23:32-23:47 u tragovima do slaba te od 23:47-24:00 slaba do umjerena,

- da je dnevna količina oborine količina oborine od 7 (SEV) sati do jučer do 7 (SEV) sati danas tj. odnosi se na proteklo 24-satno razdoblje te je mjera količine oborine visina sloja oborine na vodoravnom tlu kada od nje ništa ne bi oteklo,

- da se visina sloja vode mjeri u milimetrima i desetinkama milimetra, a jedan mm znači da je pala 1 l oborine na m2.

- da iz suglasnih iskaza svjedoka UL, FL te NL čiji iskazi su suglasni iskazima tužitelja te svjedokinje RL, koje je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne, logične, proizlazi da je upravo tuženik navažao velike količine zemlje/materijala na svoje zemljište koju je pritiskao bagerom i time uzrokovao klizište zemlje na zemljišta koja su se nalazila ispod njegovog pa tako na livadu koja se nalazila ispod njegovog zemljišta u vlasništvu DL te na zemljište u vlasništvu i posljednjem mirnom posjedu tužitelja EL,

- da se radilo o velikim količinama navežene zemlje, i to oko 100 kamiona zemlje, te da je sam tuženik u svom iskazu potvrdio kako je proces dovoza zemlje trajao 5 radnih dana, dolazilo je oko 5,6 kamiona dnevno odnosno maksimalno je moglo biti 40 kamiona, odnosno neovisno o točnom broju kamiona, da se radilo o velikom broju kamiona koji su navažali zemlju,

- da je tuženik na parcelu tužitelja nasuo velike količine materijala bez ikakve suglasnosti tužitelja te je navedenim radnjama tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine na način da im je oduzeo posjed zemljišta i onemogućio mu redovno održavanje i korištenje istog.

10. Pozivajući se na odredbe članka 22., članka 20. stavak 2., članka 13., članka 19. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV) te utvrđujući da se tužitelj nalazio u posljednjem mirnom posjedu nekretnine za koju tvrdi da se smetanje počinilo te da je tuženik navezao velike količine zemlje/materijala na svoje zemljište koju je pritiskao bagerom i time uzrokovao klizište zemlje na zemljišta koja su se nalazila ispod njegovog, pa tako i na livadu koja se nalazila ispod njegovog zemljišta kao i na zemljište u vlasništvu i posljednjem mirnom posjedu tužitelja, te utvrđujući količinu nasutog materijala zaključka je da je tuženik počinio smetanje te je prihvatio tužbeni zahtjev, ističući pri tome da nije prihvatio kao osnovan prigovor tuženika da bi smetanje posjeda bilo posljedica više sile, što proizlazi iz potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena za područje [adresa] prema podacima meteorološke postaje Zagreb-Maksimir za dan 19.07.2023. iz koje je vidljivo kako je isti bio sunčan i vruć dan, a popodne je bilo grmljavinsko nevrijeme s pljuskom i olujnim vjetrom, na kratko i vjetar kategorije Oluja s maksimalnim udarom od 25.5m/s te ne proizlazi da bi na taj dan bile velike poplave da bi uslijed istih došlo do odrona zemlje, a što su potvrdili i saslušani svjedoci.

11. Materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

13. Suprotno žalbenim navodima tužbeni zahtjev je dovoljno odrediv te je podoban za ovrhu jer se iz nalaza i mišljenja vještaka može utvrditi s koje površine i što se tiče duljine i širine sa nekretnine tužitelja i u kojoj količini treba ukloniti naveženi materijal, a također neosnovano tuženik ističe da nije samovlasno navozio materijal na nekretninu tužitelja već da bi ista dospjela na nekretninu uslijed odrona , a što je suprotno provedenim dokazima iz kojih proizlazi da je tuženik dovozeći materijal na svoju nekretninu bagerom pritiskao naveženu zemlju te je tako i sve ustvari klizilo prema dolje, dakle i na nekretninu tužitelja.

14. Člankom 21. stavak 1. ZV propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Iz članka 22. stavak 1. ZV-a proizlazi kako je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Iz stavka 2. i 3. tog članka proizlazi kako sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

15. Člankom 24. ZV-a propisano je:

(1) Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

(2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

16. Dakle, čin smetanja posjeda je takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje, faktična vlast na stvari i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda i samo u slučaju takvog smetanja posjednik ima pravo na posjedovnu zaštitu, a raspravljanje po tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno je na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Osim toga, svaki suposjednik je ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugog suposjednika jedino ako ga je on potpuno isključio od dotadašnjega suposjeda ili mu je bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

17. U konkretnom slučaju, kako je rečeno, prvostupanjski sud je iz rezultata dokaznog postupka u bitnom zaključio kako je predmetnim radnjama koje i po ocjeni ovog suda predstavljaju smetanje posjeda, osnovana osnov tužbe te osnovanost tužbenog zahtjeva, tako daje ocjena ovog suda da je prvostupanjski sud na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilnom primjenom materijalnog prava, dajući za svoju odluku valjane razloge donio pobijano rješenje, uslijed čega se žalba tuženika ukazuje neosnovanom tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi pobijanu odluku, kako u odluci o glavnom zahtjevu, tako i u odluci o troškovima koji su, kako po osnovi, tako i visini pravilno odmjereni.

18. Odluka o zatraženim troškovima žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP-a.

19. Zbog iznesenog na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a riješeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 8. rujna 2026.

Sudac

mr. sc. Zlatko Pirc