Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-1005/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Tatjane Kučić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Rep kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB: 38922958547, iz Zagreba, Martićeva 73, zastupanog po punomoćnicima Odvjetničkog ureda Poldan, Gatara, Dizdarević i dr., odvjetnicima iz Rijeke, protiv tuženika Grada Otočca, OIB: 14180718952, iz Otočca, Kralja Zvonimira 10, zastupanog po punomoćnici Ani Bobinac, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj Povrv-2/2022-72 od 15. svibnja 2026., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj Povrv-2/2022-72 od 15. svibnja 2026. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:
«I. Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenom od strane Zvonimira Vrbana, Javnog bilježnika u Senju, posl.br.
Ovrv-741/13 od 22.05.2013.g. kao neosnovan.
II. Tužitelj je dužan tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 3.743,40 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili graničnoj kamatnoj stopi proizašloj iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koja se određuje za svako polugodište, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.
III. Odbija se tuženik sa viškom zatraženog parničnog troška u iznosu od 500,00 eura, kao neosnovanim.»
2. Protiv presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tužitelj iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25.; dalje: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači, odnosno da ju ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Tužitelj u žalbi tvrdi da je donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a citirajući zakonski tekst te bitne povrede, ali ne navodi u čemu bi se ona sastojala iz kojih razloga je ovaj sud vezano uz taj žalbeni razlog presudu suda prvog stupnja ispitivao po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08. -Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14.), koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja ovog postupka 6. lipnja 2013., te je utvrđeno da je o svim činjenicama koje je smatrao odlučnim u ovom postupku sud u presudi naveo jasne razloge tako da je presudu po žalbi bilo moguće ispitati, iz kojih razloga su neosnovane žalbene tvrdnje o počinjenoj bitnoj povredi iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a, a sud prvog stupnja nije počinio niti druge bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Sud prvog stupnja utvrđuje da je ovaj postupak započeo kao ovršni postupak na temelju prijedloga za ovrhu podnesenog na temelju vjerodostojne isprave te da je javni bilježnik Zvonimir Vrban iz Senja donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-741/2013 22. svibnja 2013. u odnosu na ovršenika, sada pokojnog, ŠP, koji je na doneseno rješenje uložio prigovor, zbog čega je ovaj postupak nastavljen kao parnični postupak u povodu prigovora protiv platnog naloga.
6.1. Sud nadalje utvrđuje da se potraživanje tužitelja odnosi na regresnu tražbinu prema sada pokojnom ŠP, kao štetniku, a koju je tužitelj platio na temelju pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn - 1382/2007 od 29. travnja 2009.
6.2. Tuženik je tijekom trajanja ovog postupka umro **.**.2014., a rješenjem o nasljeđivanju od 24. srpnja 2015. njegova ostavinska imovina prešla je u vlasništvo Grada Otočca, kao ošasna imovina, te je postupak nastavljen u odnosu na Grad Otočac kao tuženika.
6.3. Tuženi Grad Otočac je istaknuo prigovor ograničenja odgovornosti za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovine u smislu odredbe članka 139. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.; dalje: ZN) tvrdeći da je već podmirio dugove ostavitelja u većem iznosu nego što je vrijednost naslijeđene imovine te da zbog toga ne odgovara za dug prema tužitelju.
6.4. Radi utvrđenja vrijednosti naslijeđene imovine sud je proveo vještačenje po prometnom vještaku Nevenu Erešu, dipl.ing., te je na temelju nalaza i mišljenja utvrdio da tržišna vrijednost vozila, koja su predmet nasljeđivanja, na dan ostaviteljeve smrti iznosi ukupno 13.200,00 eura. Nadalje, sud je utvrdio da je tuženik dokazao da je do sada podmirio dugove ostavitelja u ukupnom iznosu od 44.113,64 kune, odnosno 5.854,88 eura, iz čega sud izvodi zaključak da preostala vrijednost do koje tuženik odgovara za dugove ostavitelja iznosi 7.345,12 eura te da bi se u tom iznosu platni nalog djelomično mogao održati na snazi, ali da tužitelj „nije uredio tužbeni zahtjev u smislu da bi razmjerno preostalom raspoloživom novčanom iznosu prilagodio visinu tužbenog zahtjeva i to kako ukupnog, a tako i po mjesecima“ te da ga nije uskladio sa sada važećom valutom u Republici Hrvatskoj. Iz tih razloga sud ukida platni nalog u cijelosti.
7. Osnovano tužitelj u žalbi tvrdi da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo te da razlozi koje je naveo u obrazloženju presude ne mogu biti razlozi za ukidanje platnog naloga. Naime, i po ocjeni ovog suda tužitelj nije bio dužan usklađivati tužbeni zahtjev na način kako to navodi sud prvog stupnja jer je platni nalog izdan na veći iznos (78.468,46 kuna/10.414,55 eura) u odnosu na iznos kojeg je sud utvrdio da je tuženiku još preostao nakon podmirenja dijela dugova ostavitelja, obzirom na ukupnu vrijednost naslijeđene imovine. Također, činjenica što je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdan na način da su iznosi izraženi u kunama (službenoj valuti Republike Hrvatske u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi) te da tužitelj nije uskladio zahtjev sa važećom valutom u Republici Hrvatskoj ne može biti razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva. Prijedlog za ovrhu u ovom predmetu podnesen je 22. svibnja 2013., dakle prije donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. i 88/22. - ispravak), kojim je u članku 43. stavak 1. propisana obveza dvojnog iskazivanja novčanih iskaza vrijednosti u sudskim odlukama, a člankom 13. stavak 2. istog Zakona propisano je kako se iznosi navedeni u kunama u pravnim instrumentima smatraju iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz tog Zakona, pa nije bilo osnove za odbijanje tužbenog zahtjeva samo iz razloga što tužitelj nije izvršio konverziju, a po ocjeni ovog suda s obzirom na procesnu odredbu članka 451. stavak 3. ZPP-a prema kojoj u odluci o glavnoj stvari u slučaju potpunog, dopuštenog i pravodobno podnesenog prigovora protiv platnog naloga, sud odlučuje da li se platni nalog u cijelosti ili djelomično održava na snazi ili se ukida, a u slučaju ukidanja odbija se tužbeni zahtjev, tužitelj nije mogao izmijeniti već izdani platni nalog nego je sud primjenom citiranih odredbi članka 13. stavak 2. i 43. stavak 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj mogao održati platni nalog na snazi izražavajući novčane iznose u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije iz tog Zakona.
7.1. Kako zbog pogrešnog pravnog shvaćanja o tome da je tužitelj trebao urediti tužbeni zahtjev te da ga je trebao izraziti u važećoj valuti euro sud nije ocjenjivao u kojem dijelu bi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave trebalo održati na snazi, odnosno eventualno ukinuti, činjenično stanje za sada je pogrešno i nepotpuno utvrđeno zbog čega je žalbu tužitelja trebalo uvaž iti, a presudu suda prvog stupnja ukinuti primjenom odredbe članka 370. stavak 1. ZPP -a i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
8. U ponovnom postupku sud prvog stupnja utvrdit će do kojeg iznosa tuženik odgovara za dugove ostavitelja, sada pokojnog ŠP , te će odlučiti o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga.
8.1. Skreće se pažnja sudu prvog stupnja na pravilno pravno shvaćanje o tome da u smislu odredbe članka 139. stavak 3. ZN-a tuženik kao nasljednik ŠP odgovara za njegove dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. S obzirom da se dug ostavitelja kao novčano potraživanje sastoji od iznosa glavnog duga i zateznih kamata koje teku od dospjelosti iznosa glavnog duga do smrti ostavitelja, tuženik kao nasljednik odgovara za to potraživanje samo do visine vrijednosti ostavinske imovine. Nakon smrti ostavitelja obveza tuženika, kao nasljednika, da podmiri dugove ostavitelja postaje samostalna obveza te ukoliko nasljednik padne u zakašnjenje, on je dužan platiti zakonsku zateznu kamatu od dana smrti ostavitelja do isplate (isto pravno shvaćanje iznio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Rev x-716/2013 i Rev x-56/2016).
Koprivnica, 8. rujna 2026.
Predsjednik vijeća
Veljko Kučeković
