7. Pp-2063/2026

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Jasenki Barun, uz sudjelovanje Maria Vidaneca kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika IM, zbog prekršaja iz čl. 229.st.2., uz primjenu čl. 229. st.1. toč.46. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), prekršaja iz čl. 10. st.2., uz primjenu čl.10.st.1.toč.e Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18, 120/21, 152/24), prekršaja iz čl. 166. st.3., uz primjenu čl.166.st.2. toč.5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) i čl. 150. st. 2., uz primjenu čl.150.st.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) povodom podnesenog optužnog prijedloga Državnog Inspektorata RH, PU Zagreb, Ispostave Bjelovar, klasa: 116-02/25-01/1446 od 06. veljače 2026. godine, nakon održane i dovršene glavne rasprave dana 08. rujna 2026. godine u odsutnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 08. rujna 2026. godine, donio je, objavio i

I Temeljem čl. 183. toč.3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22)

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik IM, sin I i ĐM, rođ. **.**.2004.g. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], vlasnik obrta naziva „ [obrt] obrt za trgovinu i usluge“ sa sjedištem u [adresa], MBO [matični broj osiguranika], prekršajno kažnjavan.

k r i v  j e

1. što kao fizička osoba - poslodavac nije radnici ĐM rođenoj **.**.1976. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], koja je u [obrt] obrtu za trgovinu i usluge, [adresa], radila na poslovima prodavačice tekstilne robe, od dana 01.lipnja 2024. godine do dana 11.ožujka 03.2025. godine, temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, za mjesec siječanj 2025. godine nije radnici ĐM isplatio minimalnu plaću do dana 15.veljače 2025. godine, za mjesec veljaču 2025. godine nije radnici isplatio minimalnu plaću do dana 15.ožujka 2025. godine, za mjesec ožujak 2025. godine nije radnici isplatio minimalnu plaću do dana 15.travnja 2025. godine, a bio je dužan za svaki mjesec rada isplatiti radnici minimalnu plaću u bruto iznosu od 970,00 EUR-a proporcionalno radu radnice u određenom mjesecu, sukladno Zakonu o minimalnoj plaći i Uredbi o minimalnoj plaći za kalendarsku 2025. godinu (NN 124/24)

dakle, što kao fizička osoba - poslodavac nije isplatio radnici minimalnu plaću u visini određenoj Uredbom o minimalnoj plaći

čime je postupio protivno čl. 6. st. 1 Zakona o minimalnoj plaći ( NN 118/18, 120/21, 152/24),te počinio prekršaj kažnjiv po čl. 10 st. 2., uz primjenu čl.10.st.1. toč.e Zakona o minimalnoj plaći ( NN 118/18, 120/21, 152/24),

2. što kao fizička osoba - poslodavac do dana 12. ožujka 2025.godine nije odjavio s obveznog mirovinskog osiguranja, a isto je bio dužan u roku od 24 sata nakon prestanka radnog odnosa radnicu ĐM rođenu **.**.1976. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], koja je u [obrt] usluge, [adresa], radila na poslovima prodavačice tekstilne robe, od dana 01. lipnja 2024. godine do dana 11.ožujka 2025. godine, temeljem ugovor o radu na neodređeno vrijeme, nego ju je odjavio s tijela mirovinskog osiguranja dana 16. ožujka 2025. godine dakle, što kao fizička osoba koja je poslodavac nije odjavio radnicu s obveznog mirovinskog osiguranja u roku od 24 sata nakon prestanka radnog odnosa čime je postupio protivno čl. 109. st. 1. toč.3. Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju ( NN 96/25), te počinio prekršaj kažnjiv po čl. 166. st.3., uz primjenu čl.166.st.2. toč.5. Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju ( NN 96/25),

pa mu se temeljem cit. propisa,

i z r i č e

za prekršaj pod toč.1.

novčana kazna u iznosu od 920,00 eura (devetstodvadeseteura)

za prekršaj pod toč.2.

novčana kazna u iznosu od 140,00 eura (stotrideseteura)

Temeljem odredbe čl.39.st.1. toč.2.Prekršajnog zakona, okrivljeniku se za prekršaje pod toč.1., 2. i 3. IZRIČE UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.060,00 eura (tisućuišezdeseteura),

Temeljem odredbe čl. 33.stavka 11. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13 ,110/15 ,70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona. Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

Temeljem odredbe čl. 139. st. 3., u svezi s odredbom čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu od 50,00

eura (pedeseteura) u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom, na temelju odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

I Temeljem čl. 183. toč.1. i 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22), okrivljenik IM se

o s l o b a đ a  o d  o p t u ž b e

1.da kao fizička osoba - poslodavac, radnici ĐM rođenoj **.**.1976. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], koja je u [obrt] za trgovinu i usluge, [adresa], radila na poslovima prodavačice tekstilne robe, od dana 01.lipnja 2024. godine do dana 11.ožujka 2025. godine, temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, nije za mjesec siječanj 2025. godine dostavio obračun dugovane plaće i obračun isplaćene plaće do dana 28.veljače 2025. godine, te nije za mjesec veljaču 2025. godine radnici dostavio obračun dugovane neisplaćene plaće i obračun isplaćene plaće do dana 31.ožujka 2025. godine, za mjesec ožujak 2025. godine nije dostavio navedenoj radnici obračun dugovane neisplaćene plaće i obračun isplaćene plaće do dana 30.travnja 2025. godine, te za neiskorišteni godišnji odmor za kalendarsku 2024. i 2025. godinu da nije do dana 31. ožujka 2025. godine radnici dostavio obračune dugovane neisplaćene naknade plaće i obračune isplaćene naknade i to za neiskorišteni godišnji odmor za 2024. godinu u trajanju od 28 dana, a za neiskorišteni godišnji odmor za kalendarsku 2025. godinu u trajanju od 5 dana, a isto je bio u obvezi učiniti do dana 31. ožujka 2025.godine, jer je radnici radni odnos prestao dana 11. ožujka 2025.godine, pa joj je kao poslodavac bio dužan najkasnije zadnji dan u mjesecu kad je radni odnos prestao dostaviti navedene obračune, na koji način nije postupio sukladno Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (N.N. br. 68/23)

dakle, da bi kao fizička osoba - poslodavac postupio protivno čl. 93. st. 2. Zakona o radu ( Narodne novine 93/14, 127/17 i 98/19, 151/22, 64/23)

čime je počinio prekršaj iz čl. 229 st.1. toč. 46. Zakona o radu ( Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjiv po čl. 229 st. 2. istog Zakona

2.da kao fizička osoba - poslodavac do dana 12. ožujka 2025.godine nije odjavio s obveznog zdravstvenog osiguranja, a isto je bio dužan u roku od osam dana od prestanka radnog odnosa, radnicu ĐM rođenu **.**.1976. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], koja je u [obrt] obrtu za trgovinu i usluge, [adresa], radila na poslovima prodavačice tekstilne robe, od dana 01.lipnja 2024. godine do dana 11.ožujka 2025. godine, temeljem ugovor o radu na neodređeno vrijeme, nego ju je odjavio s tijela mirovinskog osiguranja dana 16. ožujka 2025. godine

dakle, da kao fizička osoba - poslodavac nije odjavio radnicu s obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od prestanka radnog odnosa čime bi postupio protivno čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), te počinio prekršaj kažnjiv po čl. 150. st.2., uz primjenu čl.150.st.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23),

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni Inspektorat RH, PU Zagreb, Ispostava Bjelovar, klasa: 116-02/25- 01/1446 od 06. veljače 2026. godine, podnijela je optužni prijedlog radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude , te je predmet dostavljen ovom sudu na nadležni postupak.

2. Nakon zaprimanja optužnog prijedloga zakazivana su ročišta glavne rasprave, koja nisu održana jer nisu bili ispunjeni uvjeti za održavanje glavne rasprave, obzirom da dostave poziva okrivljeniku nisu bile uredno iskazane.

3. Nakon toga je primijenjena odredba čl.145.st.5.Prekršajnog zakona, jer je ocijenjeno da okrivljenik očito izbjegava primitak poziva, iako je upoznat sa izdanim optužnim prijedlogom, jer je prije podnošenja optužnog prijedloga primio obavijest o počinjenju prekršaja, pa se time smatra da je upoznat sa vođenjem postupka pred sudom. Poziv ovog suda za dan 08. rujna 2026. godine u 09:40 sati za okrivljenika istaknut je na e-oglasnoj ploči suda dana 09. srpnja 2026. godine, a protekom osam dana od dana stavljanja na oglasnu ploču smatra se da je dostava uredno obavljena.

4. Glavna rasprava je održana i dovršena u odsutnosti i predstavnika ovlaštenog tužitelja.

5. U dokaznom postupku su saslušani svjedoci ĐM i inspektor rada u Državnom Inspektoratu RH JM, te je pročitana priložena dokumentacija i prekršajna evidencija.

6. Svjedokinja ĐM je u iskazu navela da je podnijela prijave Državnom Inspektoratu RH radi nezakonitog postupanja poslodavca vlasnika obrta [obrt], [adresa], IM, a radila je u prodavaonici obrta, u [adresa] kao prodavačica tekstilne robe temeljem sklopljenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 01. lipnja 2024. do 11. ožujka 2025. kada je dala izvanredni otkaz ugovora o radu, obzirom da joj poslodavac nije isplaćivao plaće nije uplaćivao doprinose, nije isplatio niti prekovremene sate itd. Izvanredni otkaz ugovora o radu je priložila uz spis, bila je ugovorena minimalna plaća koja je tada bila 890,70 eura koju joj je poslodavac isplaćivao do siječnja 2025. godine, pa joj tako nije isplatio minimalne plaće za siječanj, veljaču i dio ožujka do 11. ožujka 2025. do kada je radila, te joj nije uručio obračune neisplaćene plaće i obračun iznosa plaće koji joj je trebao isplatiti. Nije iskoristila godišnji odmor za 2024. godinu u trajanju od 28 dana niti za 2025. godinu u trajanju od 5 dana, te joj poslodavac nije dostavio obračune dugovane neisplaćene naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor i obračun iznosa naknade plaće koji joj je trebao isplatiti za vrijeme neiskorištenog godišnjeg odmora. Vlasnik obrta je IM je samo formalni vlasnik, a svu komunikaciju je imala sa njegovim roditeljima, koji su joj obećavali da će joj isplatiti plaće i uručiti liste, a kako se to ništa nije dogodilo prijavila je sve inspekciji i dala otkaz. Niti naknadno joj poslodavac nije isplatio dugovane iznose plaća i naknade plaća za neiskorišteni godišnji odmor u 2024. i 2025., a ništa ni je uspjela riješiti preko FINE jer nije uspjela doći do isplatnih lista. Sada namjerava podnijeti privatnu tužbu protiv bivšeg poslodavca.

7. Svjedok inspektor rad JM je u iskazu naveo da se sjeća obavljenog inspekcijskog nadzora po prijavama radnice ĐM koja je radila u [obrt], [adresa], radila na poslovima prodavačice tekstilne robe u Second hand shopu u Zagrebu, na adresi [adresa], a prijave su bile od 05. ožujka 2025. i 14. svibnja 2025. a u istima je navela da je poslodavac vlasnik obrta IM Matić nije joj isplatio ugovorenu plaću koja je bila u iznosu minimalne plaće za mjesece siječanj, veljaču i ožujak razmjerno vremenu provedenom u radnom odnosu, te da joj nisu dostavljeni obračuni dugovanih neisplaćenih plaća i neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor za kalendarsku 2024. i 2025. godinu. Prvi zapisnik je sastavio 20. ožujka 2025. u prostoru prodavaonice obrta koja je bila u Jurišićevoj 30 u nazočnosti radnice SM, te je putem zapisnika naložio da mu se dostavi sva potrebna dokumentacija za sve radnike, pa i za bivšu radnicu ĐM. Dostavljen mu je samo dio dokumentacije pa je mailom od 17. travnja 2025. kojeg je dostavio na mail adresu obrta zatražio da mu se dostavi sva potrebna dokumentacija radi obavljanja inspekcijskog nadzora. Dana 22. travnja 2025. u njegov ured u Bjelovaru pristupio je vlasnik obrta IM i dostavio mu većinu dokumentacije, ali mu uopće nije dostavio sastavljene obračune za radnicu niti dokaz da su joj obračuni sukladno Zakonu o radu dostavljeni, kao niti to da joj je isplaćena minimalna plaća, sukladno Zakona i Uredbi o minimalnoj plaći. Pozivao je poslodavca da mu dostavi obračun, ali to mu nikada nije učinio, pa je radnicu uputio da podnese tužbu nadležnom sudu da ostvari svoja prava. Stoga je inspekcijskim nadzorom utvrdio da poslodavac radnici ĐM nije dostavio obračun dugovane plaće i obračun isplaćene plaće za siječanj, veljaču i dio ožujka 2025., obzirom da je uvidio prema izvodu računa da joj je dio plaće isplaćen. Što se tiče godišnjeg odmora utvrdio je da je radnica imala neiskorišteni godišnji odmor za 2024. u trajanju od 28 dana, a za 2025. godinu u trajanju od 5 dana, što je proporcionalni godišnji odmor vremenu provedenom na radu, a poslodavac joj nije uručio obračun neisplaćene naknade plaće i obračun isplaćene naknade plaće, a isto je bio dužan do kraja mjeseca, odnosno do 31. ožujka 2025., jer joj je radni odnos prestao 11. ožujka 2025. godine. Navedeno je utvrdio iz toga što je pozvao poslodavca da mu dostavi dokaz o tome da je sastavio naprijed spomenute obračune i u zakonskom roku ih uručio radnici, a poslodavac mu ih nije dostavio. Što se tiče neisplate minimalne plaće poslodavac je sa imenovanom radnicom imao sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 01. lipnja 2024., a koji je izvanredno otkazan 11. ožujka 2025., a isti radnici nije isplatio minimalnu plaću za siječanj, veljaču i dio ožujka što je bio dužan 15.og u mjesecu za prethodni mjesec u bruto iznosu od 970,00 eura kako je propisano uredbom. Prema odjavi sa mirovinskog je vidljivo da poslodavac radnicu nije odjavio s tijela mirovinskog osiguranja 24 sata nakon prestanka radnog odnosa, nego je to učinio 16. ožujka 2025. godine. Tijekom nadzora vlasnik obrta je promijenio sjedište obrta i adresu prodavaonice na adresu u [adresa].

8. Uvidom u ugovor o radu kojeg je okrivljeni poslodavac sklopio sa radnicom, te uvidom u, te odjavu tijelu mirovinskog osiguranja, nesporno je da je radnica ĐM radila u obrtu pod nazivom [obrt] obrtu za trgovinu i usluge, [adresa], na poslovima prodavačice tekstilne robe, od dana 01.lipnja 2024. godine do dana 11.ožujka 03.2025. godine, temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

9. Prema ugovoru o radu, koji je sklopljen 31. svibnja 2024., razvidno je da je poslodavac sa radnicom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa početkom rada 1. lipnja 2024., na poslovima prodavača, a osnovna plaća je ugovorena u iznosu od

890,70 eura (tada iznos minimalne plaće)

10. Iz priloženih bankovnih izvadaka prometa po računu poslodavca koji se vodi u Erste bank d.d. od dana 18.04.2025., a koje je inspektoru dostavio okrivljenik (vidljivo iz zapisnika str.23-24. od 22. travnja 2025.), vidljivo je da su izlistani podaci o plaćanjima poslodavca. Tako je vidljivo da je poslodavac 31.ožujka 2025. isplatio radnici ĐM u ime plaće za siječanj 2025. iznos od 611,03 eura, zatim istog dana u ime plaće za veljaču 2025. -70,34 eura. Zatim je dana 9. travnja 2025. radnici isplatio u ime plaće za veljaču 2025. iznos od 611,03 eura i iznos od 70,34 eura.

11. Iz dostavljenih dopisa inspektora rada JM, te sastavljenih službenih zabilješki je vidljivo da je postupajući po prijavama radnice, više puta pozivao okrivljenika radi dostave potrebne radnopravne dokumentacije, ali se pozivu odazvao samo 22. travnja 2025., kada je donio spomenuti bankovni izvadak, nije dostavio obračune plaća u skladu sa Zakonom o radu, niti dokaze o isplati minimalne plaće ili ugovorene plaće radnice na dan dospjelosti, niti poslije.Navedeno je vidljivo iz priložene dokumentacije, kao i iz iskaza saslušanog svjedoka inspektora rada.

12. Stoga je temeljem provedenog dokaznog postupka, sud nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje činjenično i pravno opisane u izreci ove presude pod toč. I.Tako kao fizička osoba poslodavac za mjesece siječanj , veljaču i dio ožujka do 11. ožujka 2025. godine, nije radnici ĐM isplatio minimalnu plaću do dana dospjelosti, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a bio je dužan za svaki mjesec rada isplatiti radnici minimalnu plaću u bruto iznosu od 970,00 EUR-a proporcionalno radu radnice u određenom mjesecu, sukladno Zakonu o minimalnoj plaći i Uredbi o minimalnoj plaći za kalendarsku 2025. godinu (NN 124/24). Utvrđeno činjenično stanje proizlazi iz bankovnog izvatka, koji se nalazi u prilogu spisa, iskaza inspektora i radnice.

13. Odredba iz čl. 3. st.1. Zakona o minimalnoj plaći propisuje da je minimalna plaća najniži mjesečni bruto iznos plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu.

14. Radnica je imala pravo na minimalnu plaću za mjesece siječanj, veljaču i ožujak 2025., koja je bila i ugovorena, prema ugovoru o radu sklopljenom 31. svibnju 2024. , što je bio dužan isplatiti za prethodni mjesec najkasnije do 15. u mjesecu, a isto nije učinio.

15. Uvidom u odjavu tijelu mirovinskog osiguranja za radnicu, razvidno je da istu okrivljenik kao fizička osoba - poslodavac do dana 12. ožujka 2025.godine nije odjavio s obveznog mirovinskog osiguranja, a isto je bio dužan u roku od 24 sata nakon prestanka radnog odnosa, budući joj je radni odnos prestao 11. ožujka 2025., nego ju je odjavio s tijela mirovinskog osiguranja dana 16. ožujka 2025. godine, sa upisanim datumom prestanka svojstva osiguranika 11. ožujka 2025.

16. Iskazu saslušanog svjedoka inspektora rada ovaj sud je cijenio za istinitim i uvjerljivim, a kako je potkrijepljen priloženom dokumentacijom, kao i iskaz radnice, koja je iskazala okolnosno i uvjerljivo, s time da u postupku nisu nađene okolnosti koje bi dovele u sumnju nepristranost njihovih iskaza.

17. Novčane kazne je sud okrivljeniku za počinjenje opisanih djela odmjerene u propisanom minimalnom iznosu. Izrečene novčane kazne ovaj sud je ocijenio primjerenima težini počinjenih prekršaja, značaju i opasnosti prekršaja, stupnju njegove odgovornosti te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, olakotno je cijenjeno da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan radi gospodarstvenih prekršaja, a kao otegotno da niti naknadno radnici nije isplatio dugovane plaće, niti joj je dostavio obračune plaća, koji predstavljaju ovršne isprave. Sud smatra da će se odmjerenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja te da će one dovoljno utjecati na okrivljenika da se ubuduće kloni ovakvih i sličnih djela, kao i na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

18. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za trošak prekršajnog postupka (NN 18/13), kojom je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura.

19. Razmatrajući optužni prijedlog u odnosu na prekršaj iz čl. 229.st.1.toč.46. Zakona o radu, a ne ulazeći u ocjenu istinitosti iskaza saslušanih svjedoka, ovaj sud je našao da isti ne sadržava konkretiziranu radnju prekršaja, činjenični opis djela, da bi se isti mogao podvesti pod zakonsko obilježje prekršaja.

20. Naime, podnositelj je vrlo nejasno naveo u optuženju da okrivljenik počinio prekršaj, jer je kao fizička osoba - poslodavac, radnici ĐM koja je u [obrt] za trgovinu i usluge, [adresa], radila na poslovima prodavačice tekstilne robe, od dana 01.lipnja 2024. godine do dana 11.ožujka 2025. godine, temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, nije za mjesec siječanj 2025. godine dostavio obračun dugovane plaće i obračun isplaćene plaće do dana 28.veljače 2025. godine, te nije za mjesec veljaču 2025. godine radnici dostavio obračun dugovane neisplaćene plaće i obračun isplaćene plaće do dana 31.ožujka 2025. godine, za mjesec ožujak 2025. godine nije dostavio navedenoj radnici obračun dugovane neisplaćene plaće i obračun isplaćene plaće do dana 30.travnja 2025. godine, te za neiskorišteni godišnji odmor za kalendarsku 2024. i 2025. godinu da nije do dana 31. ožujka 2025. godine radnici dostavio obračune dugovane neisplaćene naknade plaće i obračune isplaćene naknade i to za neiskorišteni godišnji odmor za 2024. godinu u trajanju od 28 dana, a za neiskorišteni godišnji odmor za kalendarsku 2025. godinu u trajanju od 5 dana, a isto je bio u obvezi učiniti do dana 31. ožujka 2025.godine, jer je radnici radni odnos prestao dana 11. ožujka 2025.godine, pa joj je kao poslodavac bio dužan najkasnije zadnji dan u mjesecu kad je radni odnos prestao dostaviti navedene obračune, na koji način nije postupio sukladno Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (N.N. br. 68/23)

21. Odredba čl.2269.st.1.i2.toč.46. propisuje kažnjavanje poslodavca ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, nije dostavio dva obračuna od kojih je jedan u kojem je iskazan ukupan iznos plaće i naknade plaće, naknade za neiskorišteni godišnji odmor i drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće i naknade plaće, naknade za neiskorišteni godišnji odmor, koji je bio dužan isplatiti.

22. Stoga činjenični opis djela nije sastavljen u skladu sa zakonskom odredbom, radi čega se smatra da djelo prekršaja na način za koji ga se tereti nije po propisu prekršaj, pa je okrivljeniku za navedeno djelo valjalo osloboditi od optužbe uz primjenu čl.182.toč.1. Prekršajnog zakona.

23. Nadalje, tužitelj stavlja na teret okrivljeniku da kao fizička osoba - poslodavac do dana 12. ožujka 2025.godine nije odjavio s obveznog zdravstvenog osiguranja, a isto je bio dužan u roku od osam dana od prestanka radnog odnosa, radnicu ĐM rođenu **.**.1976. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], koja je u [obrt] obrtu za trgovinu i usluge, [adresa], radila na poslovima prodavačice tekstilne robe, od dana 01.lipnja 2024. godine do dana 11.ožujka 2025. godine, temeljem ugovor o radu na neodređeno vrijeme, nego ju je odjavio s tijela mirovinskog osiguranja dana 16. ožujka 2025. godine

24. Nakon provedenog dokaznog postupka, posebice nakon uvida u odjavu tijelu mirovinskog osiguranja za radnicu, utvrdio da je odjava podnesena naknadno sa danom 16. ožujka 2025.godine, u prilogu spisa se ne nalazi posebna odjava tijelu zdravstvenog osiguranja, iz čega proizlazi da je odjava tijelu zdravstvenog osiguranja podnesena u zakonskom roku od 8 dana od prestanka radnog odnosa, od 11. ožujka 2025. Pri ovom je uzeto u obzir da HZMO obrađene podatke o prijavi ili odjavi elektroničkim putem automatski prosljeđuje na HZZO i to u roku od 24 sata.

25. Stoga je nađeno da okrivljenik nije počinio navedeno djelo prekršaja, pa je u odnosu na isto valjalo ga osloboditi od optužbe, uz primjenu čl.182.toč.3. Prekršajnog zakona.

U Zagrebu, 08. rujna 2026. godine

Sutkinja

Jasenka Barun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude, a okrivljenik i tužitelj mogu izjaviti žalbu. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na broj gornji, a o istoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. Okrivljeniku: IM, [adresa]

2. Tužitelju: Državni Inspektorat RH, PU Zagreb, Ispostava Bjelovar, Gundulićeva 1/II, Bjelovar

3. pismohrana