Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 1030/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 1030/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. R. iz R., OIB ..., koju zastupa punomoćnik V. Š., odvjetnik u R., protiv tuženika E. o. d.d. Z., OIB ..., kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici iz O. d. G. & p., u Z., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika S. Z. iz R., zastupanog po punomoćniku M. Z., odvjetniku u P., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovnog broja Gž-122/2023-2 od 17. listopada 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno poslovni broj Pn-98/2022-163 od 29. studenog 2022. i o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv rješenja istoga drugostupanjskog suda, istoga poslovnog broja, u sjednici održanoj 26. ožujka 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prijedlozi tužiteljice i tuženika za dopuštenje revizije se odbijaju u pogledu postavljenih pravnih pitanja.

 

II. Prijedlozi tužiteljice i tuženika za dopuštenje revizije se odbacuju u pogledu pozivanja na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

 

Obrazloženje

 

1. Obje su stranke podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, svaka u dijelu u kojem nisu uspjele u sporu, a tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije i protiv drugostupanjskog rješenja.

 

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije su postavile pravna pitanja za koja smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu.

 

2.1. Uz to su se pozvale i na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija).

 

3. U dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2. ovoga obrazloženja ovaj ga je sud kvalificirao kao prijedlog za dopuštenje revizije u smislu st. 1. čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), dok je u dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2.1. ovoga obrazloženja, taj prijedlog kvalificirao u smislu st. 2. toga članka.

 

4. Ovaj sud je prijedloge razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. ZPP.

 

 

O prijedlogu tužiteljice

 

5. Prvo i drugo postavljeno pravno pitanje tužiteljice se ne mogu kvalificirati kao materijalnopravna niti postupovnopravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a; njima se zapravo upire na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a.

 

5.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takove povrede u konkretnom slučaju - osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda - njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz praksu.

 

6. U pogledu trećeg postavljenog pravnog pitanja tužiteljice je za obrazložiti da se u odlukama na koje se (kao na razloge važnosti tog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava) poziva tužiteljica nije sagledavala činjeničnopravna situacija podudarna s ovopredmetnom, pa niti izrazilo pravno shvaćanje u tom činjeničnopravnom okviru. Tako, a niti na ikoji drugi način, nije dokazana važnost tog pitanja u prethodno navedenom smislu.

 

7. Nadalje, tužiteljica nije kroz sadržaj prijedloga učinila vjerojatnim da bi joj, čak i eventualnim postupovnim propustima na koje ukazuje, došlo do povrede temeljnih prava garantiranih čl. 29. Ustava i čl. 6. Konvencije. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljice. Njihove presude su dostatno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima.

 

 

O prijedlogu tuženika

 

8. Na oba postavljena pravna pitanja tuženika se, mutatis mutandis, ima primijeniti toč. 5. i 5.1. ovoga obrazloženja.

 

9. Dodatno, a u pogledu drugog postavljenog pravnog pitanja, za obrazložiti je da je ono zapravo usmjereno k pobijanju činjeničnog zaključka o vezivanju sigurnosnog pojasa, no preispitivanje činjeničnih utvrđenja izlazi iz okvira postupka ocjene dopuštenosti revizije.

 

10. U pogledu pozivanja tuženika na čl. 29. Ustava i čl. 6. Konvencijom zajamčena prava ima se, mutatis mutandis, primijeniti toč. 7. ovoga obrazloženja, a za nadodati je da ni iz čega ne proizlazi da bi došlo do narušavanja Ustavne odredbe (čl. 14.) o jednakosti svih pred zakonom.

 

11. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedlogā za dopuštenje revizije u dijelu u kojem su oni koncipirani u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP - zbog pravnih pitanja važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava - valjalo je, temeljem odredbe čl. 389.b st. 1. i. 2. (i u svezi čl. 400. st. 2. u pogledu prijedloga protiv pobijanog rješenja) ZPP, odlučiti kao u izreci, pod toč. I., dok je u pogledu prijedlogā za dopuštenje revizije u dijelu u kojem su oni koncipirani u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP - u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom i Konvencijom - valjalo, temeljem 389.a st. 4. (i u svezi čl. 400. st. 2. u pogledu prijedloga protiv pobijanog rješenja) ZPP, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja, pod toč. II.

 

Zagreb, 26. ožujka 2024.

 

                                          Predsjednik vijeća:

                                                        dr. sc. Jadranko Jug, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu