- 1 -              Rev 431/2024-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 431/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. T., OIB …, iz M. B., …, zastupanog po punomoćnici V. B. T., odvjetnici u D. S., protiv tuženice Z. … d.d., OIB …, iz Z., …, zastupane po punomoćniku K. K., odvjetniku iz Odvjetničkog društva M., K. & P. d.o.o. iz Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Puli-Poli poslovni broj Gž-283/2023-2 od 20. travnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-367/2021-19 od 25. siječnja 2023., u sjednici održanoj 26. ožujka 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

Revizija tuženice se odbija.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeni su ništetnim dijelovi odredbe članaka 1. i 6. Ugovora o kreditu za kupnju motornog vozila broj 3208623551 od 15. ožujka 2007. u pogledu valutne klauzule i visine anuiteta u mjesečnim iznosima kunske protuvrijednosti od 357,06 švicarskih franaka obračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem za švicarski franak na dan plaćanja te je tuženici naloženo isplatiti tužitelju zbog ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli iznos od 2.663,28 eura/20.066,51 kuna sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose u razdoblju od 15. ožujka 2008. do zaključno 15. ožujka 2014.(točka I. izreke) te mu naknaditi parnične troškove u iznosu od 1.043,53 eura/7.862,50 kuna sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate (točka II. izreke) , dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen glede ništetnosti odredaba ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i isplate iznosa od 5.192,25 kuna sa zateznim kamatama (točka III. izreke).

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena žalba tuženice i potvrđena prvostupanjska presuda.

 

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 2689/2023-2 od 17. listopada 2023. dopustio tuženici podnošenje revizije protiv dijela drugostupanjske presude zbog slijedećeg pravnog pitanja:

 

"Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima odnosno negativnim tečajnim razlikama, na temelju materijalno pravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?".

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv dijela drugostupanjske presude kojom je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu potraživanja tužitelja na ime ništetne odredbe o deviznoj klauzuli u CHF za preplaćeni iznos s osnove negativnih tečajnih razlika, tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), predlažući da ovaj sud prihvati reviziju uz naknadu troška revizije.

 

5. Tužitelj nije dostavio odgovor na reviziju.

 

6. Revizija nije osnovana.

 

7. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužitelja za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli.

 

8. Temeljem odredbe čl. 391. st. 3. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

9. Nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem je isti tražio isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, a na temelju nalaza i mišljenja financijskog vještaka pri čemu nižestupanjski sudovi nisu uzimali u obzir i nisu umanjivali preplaćene iznose kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita.

 

10. Suprotno navedenom, tuženica smatra kako je plaćene iznose zbog ništetnosti odredaba ugovora o kreditu o CHF valutnoj klauzuli trebalo umanjiti za one iznose za koje je tužitelj platio manji anuitet zbog toga što je tečaj CHF bio manji od onoga na dan isplate.

 

11. Ovaj sud prije svega smatra da temeljem odredbe čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO) kod ništetnih ugovora, a isto tako kod djelomično ništetnih odredbi ugovora, svaka strana ima pravo na restitucijski zahtjev pri čemu je osnovna pretpostavka za odlučivanje o osnovanosti takvog zahtjeva da takav svoj restitucijski zahtjev pravilno postavi i istakne. Da bi se uopće moglo odlučivati o potraživanju jedne od strane ugovora koji je djelomično ništetan potrebno je da takva strana u tom smislu postavi tužbeni zahtjev odnosno ako se radi o tuženiku da postavi protutužbeni zahtjev ili procesnopravni prigovor radi prebijanja. Također je moguće postaviti materijalnopravni prigovor prijeboja u smislu odredbi čl. 195. i čl. 196. ZOO. Jedino tada sud može odlučivati o potraživanju tuženice na ime restitucije temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu.

 

12. Nadalje se ističe da se protutužba i procesnopravni prigovor radi prebijanja mogu staviti do zaključenja prethodnog postupka, a materijalnopravni prigovor prijeboja može se istaknuti do zaključenja glavne rasprave, s time da sukladno odredbi čl. 288.a st. 6. ZPP se radi opravdanja takvog prigovora ne mogu iznositi nove činjenice niti se mogu predlagati novi dokazi, osim u slučaju iz čl. 299. st. 2. ZPP.

 

13. Stoga valja naglasiti da prigovor radi prebijanja (sudski prijeboj do kojeg dolazi u parnici odlukom suda) u postupovnopravnom smislu ne postoji ako ga tuženik na nesumnjiv način ne istakne te ako određeno ne navede koju tražbinu stavlja u prijeboj, s tim da tražbina koju je tuženik istaknuo takvim prigovorom mora biti kvantitativno određena. Jednako je tako i u odnosu na građanskopravni prijeboj, ali uz razlike koje proizlaze iz pravne prirode ovih instituta i odredbi čl. 333. st. 3. ZPP, kao i onih prekluzivne naravi iz čl. 288. st. 6. ZPP.

 

14. Ako u postupku u odnosu na potraživanje tužene stranke, nije na određen način istaknut procesnopravni prigovor radi prebijanja iz čl. 333. ZPP ili materijalnopravni prigovor prijeboja iz čl. 195. i čl. 196. ZOO, odnosno ako nije podnesena protutužba, tada nema ni postupovnopravnih pretpostavki za bilo kakvo odlučivanje o osnovanosti ili neosnovanosti potraživanja tuženice na ime restitucije u vezi s negativnim tečajnim razlikama temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu u CHF.

 

15. Obzirom na navedeno, kada tuženica tijekom postupka nije prigovarala samom matematičkom izračunu vještaka već je osporavala osnovu potraživanja općenito temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na CHF valutnu klauzulu, sud nije ovlašten niti dužan umanjivati potraživanje tužitelja s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate. Slijedom toga, ne ulazeći u pitanje eventualne osnovanosti ili neosnovanosti tražbine tužene stranke, odgovor na pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija glasi:

 

"U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tražbinu tužitelja s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita.".

 

16. Navedeno pravno shvaćanje zauzeto je i u odluci proširenog vijeća ovoga suda broj Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023.

 

17. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 391. st. 7. ZPP odbiti reviziju tuženice kao neosnovanu i presuditi kao u izreci.

 

Zagreb, 26. ožujka 2024.

 

                            Predsjednik vijeća:

                            Ivan Vučemil, v.r.