REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-640/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja PZ iz [adresa], OIB: /, (datum rođenja: **.**.1976.), protiv protustranke NZ iz [adresa], OIB: /, (datum rođenja: **.**.1979.), radi priznanja strane sudske odluke, bez održavanja ročišta, 8. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog od 28. kolovoza 2026. za priznanje strane sudske odluke Bosne i Hercegovine – Presude Općinskog suda u Travniku, broj: 51 0 P 215963 23 P od 23. listopada 2023., kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 28.08.2026., podnio ovom sudu prijedlog za priznanje strane sudske odluke Bosne i Hercegovine – Presude Općinskog suda u Travniku, broj: 51 0 P 215963 23 P od 23.10.2023.

2. Prijedlog za priznanje strane sudske odluke je nedopušten.

3. Zakon o parničnom postupku u čl.146.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 i 146/2025 – ZPP) koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje na temelju čl.2. i 8. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 – ZIP), propisuje su tužitelj ili njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, a tužitelj nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, dužni već prigodom podnošenja tužbe imenovati punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. Ako oni tako ne postupe, sud će tužbu odbaciti.

4. Iz podataka navedenih u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke proizlazi da predlagatelj ima prebivalište u [adresa], da nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, a da unatoč tome u prijedlogu nije imenovao punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj.

5. S obzirom na navedeno, sud je na temelju čl.146.st.1. ZPP – a, a u vezi s čl.2. i 8. ZIP – a odbacio prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke od 22.05.2026.

5.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja

6. S obzirom da je predlagatelj pravno neuka osoba za napomenuti je da je predlagatelj u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke dužan navesti podatke o točnoj adresi protustranke, njenom OIB [osobni identifikacijski broj] u (ako ga ima) ili datumu rođenja. Naime, prijedlog za priznanje strane sudske odluke sud je dužan dostaviti protustranci na odgovor i omogućiti joj da u odgovoru iznese prigovore na prijedlog predlagatelja (u slučaju da se prijedlogu protivi). Prijedlog za priznanje strane sudske odluke sud neće dostavljati protustranci na odgovor samo u slučaju da su predlagatelj i protustranka suglasno podnijeli prijedlog. Međutim, rješenje kojim je prihvaćen prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske odluke mora se dostaviti protustranci kako bi protustranka mogla podnijeti žalbu protiv navedenog rješenja u slučaju da smatra da rješenje suda nije zakonito i / ili pravilno. Tek nakon proteka roka za žalbu (i u slučaju da žalba nije podnesena) rješenje o priznanju strane sudske odluke može postati pravomoćno i stvarati pravne učinke.

6.1. Predlagatelj je u prijedlogu dužan navesti razlog zbog kojeg traži priznanje strane sudske odluke kako bi sud mogao utvrditi ima li predlagatelj pravni interes za pokretanje i vođenje postupka za priznanje strane sudske odluke, a što je u konkretnom prijedlogu i navedeno.

6.2. Predlagatelj je u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke, ako isti nema prebivalište ili boravište u [adresa] niti punomoćnika u Republici Hrvatskoj, dužan navesti i podatke o punomoćniku za primanje pismena (ime i prezime i adresu prebivališta u [adresa]). Punomoćnik za primanje pismena ne zastupa stranku u postupku i ne može podnositi podneske sudu (prijedloge, žalbe i dr.) u ime i za račun stranke, niti može zastupati stranku na ročištu pred sudom. Punomoćnik za primanje pismena ne mora biti odvjetnik već bilo koja punoljetna i poslovno sposobna osoba u koju predlagatelj ima povjerenje i s kojom može nesmetano komunicirati, tj. koja će ga obavještavati o pismenima koja mu sud šalje, budući da se dostavom sudskog pismena punomoćniku za primanje pismena smatra da je sudsko pismeno dostavljeno samoj stranci.

6.3. Predlagatelj je u prijedlogu za priznanje strane sudske odluke dužan navesti i podatak o tome koji jezik razumije protustranka jer u slučaju da protustranka ne razumije hrvatski jezik, tj. jezik na kojem je sastavljen prijedlog za priznanje strane sudske odluke (i na kojem će se provoditi izvanparnični postupak priznanja strane sudske odluke pred hrvatskim sudom), sud će pozvati predlagatelja da na svoj trošak prevede prijedlog za priznanje strane sudske odluke i rješenje suda (kojim se poziva protustranka odgovoriti na prijedlog predlagatelja) na jezik koji protustranka razumije, a kako bi ista mogla sudjelovati u predmetnom postupku.

6.4. Predlagatelj je dužan sudu, uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke, dostaviti izvornik ili ovjerenu presliku strane sudske odluke kao i prijevod strane sudske odluke čije priznanje traži na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču u Republici Hrvatskoj te potvrdu o pravomoćnosti navedene odluke, tj. dokaz da je odluka čije priznanje traži od točno određenog dana počela stvarati pravne učinke.

7. Odbacivanje prijedloga za priznanje strane sudske odluke u ovoj pravnoj stvari ne priječi predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.

U Zagrebu, 8. rujna 2026.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, uz ovjerenu presliku presude od 23.10.2023.

2. U spis