REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-4699/2020-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u pravnoj stvari tužiteljice AG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Nikoli Sluganoviću, odvjetniku u Zagrebu protiv tuženika Grada Zagreba, OIB 618817894937, Zagreb, Stjepana Radića 1, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 2. srpnja 2026. u nazočnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika te punomoćnice tuženika MG, zaposlenice tuženika, po generalnoj punomoći Su- 347/2018, deponiranoj kod Županijskog suda u Zagrebu, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 8. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjevi koji glase:

''I. Utvrđuje se da je tužiteljica AG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu svojeg prava vlasništva u 1/1 dijela sljedeće nekretnine – dijela zk.čest.br. 1610/17, oznake ŠUMA [adresa] U GOR. BUKOVCU, površine 200 čhv, ukupne površine 200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B- C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude; odnosno dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], oznake [adresa] površine 428 m2 i DVORIŠTE POŽARINJE površine 275 m2, ukupne površine 703 m2, upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina], kod Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L- A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude – a što je tuženik GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 dužan priznati i trpjeti da se temeljem ove presude izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini s imena i vlasništva tuženika GRADA ZAGREBA, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na ime i u korist tužiteljice AG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/1 dijela vlasništva nekretnine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu temeljem ove presude provesti uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužiteljice AG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na 1/1 dijela vlasništva sljedeće nekretnine - dijela zk.čest.br. 1610/17, oznake ŠUMA POŽARINJE U GOR. BUKOVCU, površine 200 čhv, ukupne površine 200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J- K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude; odnosno dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], oznake [adresa] površine 428 m2 i DVORIŠTE POŽARINJE površine 275 m2, ukupne površine 703 m2, upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina], kod Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude, u roku 15 dana.

III. Utvrđuje se da je tužiteljica AG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica u 1/1 dijela vlasništva sljedeće nekretnine - dijela zk.čest.br. 1610/17, oznake ŠUMA POŽARINJE U GOR. BUKOVCU, površine 200 čhv, ukupne površine 200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora

IV. Nalaže se tuženiku GRADU ZAGREBU, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 u roku 15 dana izdati tužiteljici AG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] valjanu tabularnu ispravu, podobnu za uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužiteljice u 1/1 dijela vlasništva sljedeće nekretnine - dijela zk.čest.br. 1610/17, oznake ŠUMA POŽARINJE U GOR. BUKOVCU, površine 200 čhv, ukupne površine 200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude; odnosno dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], oznake [adresa] površine 428 m2 i DVORIŠTE POŽARINJE površine 275 m2, ukupne površine 703 m2, upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina], kod Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude - jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.

V. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu temeljem ove presude provesti uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužiteljice AG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na 1/1 dijela vlasništva sljedeće nekretnine - dijela zk.čest.br. 1610/17, oznake ŠUMA POŽARINJE U GOR. BUKOVCU, površine 200 čhv, ukupne površine 200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J- K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude; odnosno dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], oznake [adresa] površine 428 m2 i DVORIŠTE POŽARINJE površine 275 m2, ukupne površine 703 m2, upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina], kod Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude, u roku 15 dana.''

II. Utvrđuje se da je tužiteljica AG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dosjelošću stekla pravo vlasništva u 1/1 dijela vlasništva sljedeće nekretnine - dijela zk.čest.br. 1610/17, oznake šuma [adresa] u gor. Bukovcu, površine 200 čhv, ukupne površine 200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i to dijela koji je površine 629 m[2] i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u skici lica mjesta nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. koja čini sastavni dio ove presude što je tuženik Grad Zagreb, OIB 618817894937, Zagreb, Stjepana Radića 1 dužan priznati i trpjeti da se temeljem ove presude izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini s imena i vlasništva tuženika Grada Zagreba, OIB 618817894937, Zagreb, Stjepana Radića 1 uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na ime i u korist tužiteljice AG, iz [adresa] u 1/1 dijela vlasništva nekretnine, u roku 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim tužiteljica predlaže utvrditi da je dosjelošću stekla pravo vlasništva dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], oznake [adresa] površine 428 m2 i DVORIŠTE POŽARINJE površine 275 m2, ukupne površine 703 m2, upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina], kod Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude kao i da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu temeljem ove presude provesti uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužiteljice AG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na 1/1 dijela vlasništva sljedeće nekretnine - dijela zk.čest.br. 1610/17, oznake ŠUMA [adresa] U GOR. BUKOVCU, površine 200 čhv, ukupne površine 200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J- K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude; odnosno dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], oznake [adresa] površine 428 m2 i DVORIŠTE POŽARINJE površine 275 m2, ukupne površine 703 m2, upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina], kod Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, i to dijela koji je površine 629 m2 i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u Skici lica mjesta Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, ing.geod. što čini sastavni dio ove presude, u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, OIB 618817894937, Zagreb, Stjepana Radića 1 naknaditi tužiteljici AG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 12.678,72 eura sa zateznim kamatama tekućim od 8. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 13. ožujka 2026.

Obrazloženje

1. Tužiteljica AG (dalje u tekstu: tužiteljica) u tužbi navodi da je samostalni, zakoniti, istiniti i pošteni posjednik te stvarni vanknjižni vlasnik kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Navodi da mirno posjeduje predmetnu nekretninu, da ju nitko nikada nije smetao niti uznemiravao u posjedu te da je predmetna nekretnina od susjednih nekretnina razdvojena ogradom i trenutno se koristi kao voćnjak. Predmetna kčbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kod ovoga suda odgovara kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. U katastarskim evidencijama kao posjednik i izvanknjižni vlasnik predmetne kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu 5121 evidentirana je SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj]. Navodi da je iz Uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, Klasa: 935-08/00-01/10430, Urbroj: 251-15-02/1-00-2, od 29. veljače 2000. te povijesti promjena na katastarskim česticama, izdane 5. lipnja 2020. pod Klasom: 936- 02/20-05/635, Urbroj: 251-15-02-1-20-2 od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, razvidno da su u postupku nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] iz 1966. kao posjednici kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], evidentirani HG rođ. A, u ½ dijela; ŠG (Ivanov) Pecikozić, u ½ dijela. Nadalje navodi da su rješenjem Zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, br. UP/-03,1-5320/2-1983. od 8. svibnja 1984., donesenog temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu broj IV-O-1157/83 od 21. lipnja 1983., kao posjednici kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], evidentirani: HG (Josipova) Pecikozić rođ. A, u 3/4 dijela; GG (Mirkov) Pecikozić, u 1/4 dijela; i rješenjem Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, Klasa: UP/I 932-07/18- 03/1870, Urbroj: 251-15-05-1-18-2 od 28. studenoga 2018., donesenog na temelju rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pokojnih HG rođ. A i GG broj O-4006/06 od 26. lipnja 2017. i O-4341/04 od 30. studenoga 2007., kao posjednik kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], evidentirana je: SG (OIB [osobni identifikacijski broj]), u 1/1 dijela. U katastarskim evidencijama je takvo stanje i danas, odnosno kao posjednik i izvanknjižni vlasnik predmetne kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je evidentirana SG (OIB [osobni identifikacijski broj]). Ističe da je SG (OIB [osobni identifikacijski broj]) za života, kao primatelj uzdržavanja, s tužiteljicom, kao davateljem uzdržavanja, zaključila ugovor o doživotnom uzdržavanju, kojim primatelj uzdržavanja, kao izvanknjižni vlasnik, u trenutku svoje smrti davatelju uzdržavanja daje, između ostalog, u cijelosti i predmetnu kčbr. [katastarska čestica], u naravi oranica površine 428 m[2] i dvorište površine 275 m , ukupne površine 703 m , upisanu u posjedovni list 5121, k. o. [katastarska općina] (članak 1.1. ugovora o doživotnom uzdržavanju). SG (OIB [osobni identifikacijski broj]) je preminula **.**.2020. Ukazuje da su trenutkom smrti SG (OIB [osobni identifikacijski broj]), sva prava po osnovi posjedništva i izvanknjižnog vlasništva predmetne kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], s obzirom na postojanje naprijed navedenog ugovora o doživotnom uzdržavanju, prešla na tužiteljicu. Nadalje ističe da je u zemljišnim knjigama tuženik uknjižen kao vlasnik 1/1 dijela predmetne zkčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Pravni prednici tužitelja i to supružnici HG rođ. A i ŠG (koji su evidentirani kao posjednici prilikom nove izmjere 1966. godine) su 1941. godine kupili od pokojnog Josipa Ungara predmetnu zkčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], međutim u vihoru II. svjetskog rata kupoprodajni ugovor se zagubio, pa nije bilo moguće provesti uknjižbu na HG i ŠG, dok je nakon rata predmetno zemljište bilo nacionalizirano, slijedom čega uknjižbu nije bilo moguće provesti niti kasnije. Ističe da je Josip Ungar predmetnu zkčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], stekao temeljem sudske odluke br. I-946/1937 od 28. rujna 1938., o čemu je u zemljišnoj knjizi pod br. 6165 3. listopada 1938. upisana zabilježba dosude. Ističe da se, unatoč nemogućnosti provedbe uknjižbe u zemljišnim knjigama, HG rođ. A i ŠG, njihovi pravni slijednici GG i SG te naposljetku tužiteljica nalaze u samostalnom, neprekidnom i nesmetanom posjedu zkčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Navodi da se predmetna zkčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja odgovara kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalazi na uglu [adresa] i [adresa]. Ukazuje da se tužiteljica, kao zakoniti, istiniti i pošteni posjednik, uračunavajući posjed pravnih prednika, nalazi u samostalnom, neprekidnom i nesmetanom posjedu predmetne zkčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kroz vremenski period duži od 50 godina. Ističe da je tužiteljica izvanknjižni vlasnik predmetne zkčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja je svoje pravo vlasništva stekla na temelju zakona – dosjelošću. Prije podnošenja tužbe, obratila se tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, no tuženik je to odbio. Slijedom navedenog, predlaže donijeti presudu kojom će sud utvrditi da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva u 1/1 dijela kčbr. [katastarska čestica] šuma [adresa] u [adresa], površine 200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se temeljem ove presude izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini s imena i vlasništva tuženika uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na ime i u korist tužiteljice te naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda da temeljem ove presude provede uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužitelja. Traži naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske odluke do isplate. Postavlja i eventualno kumulirani zahtjev, za slučaj da sud ne prihvati navedeni tužbeni zahtjev te predlaže donijeti presudu kojom će sud utvrditi da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine te naložiti tuženiku da joj izda valjanu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na i me i u korist tužiteljice jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda, zatim naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda temeljem ove presude provesti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Traži naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. Tuženik Grad Zagreb (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu osporava u cijelosti navode tužbe i tužbeni zahtjev te ističe da je upisan kao vlasnik sporne nekretnine. Ističe da je sporna nekretnina prvotno bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. kao općenarodna imovina pod upravom Kotarskog narodnog odbora za kotar Zagreb i to na temelju rješenja Kotarskog suda za kotar Zagreb od 27. travnja 1948. dok je temeljem isprave o određivanju organa upravljanja od 25. ožujka 1950. kao organ upravljanja upisan III. Rajonski narodni odbor Maksimir, Zagreb. Tuženik je pod poslovnim brojem Z-40664/04 izvršio brisanje općenarodne imovine s upisanim organom upravljanja prednika tuženika i to temeljem odredbi čl. 361. i 365. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te upisao svoje pravo vlasništva. Iz navedenog je razvidno da je sporna neketnina u vlasništvu tuženika od 1948. kad je predmetno zemljište bilo nacionalizirano te potom deposedirano za korist tuženika, a sve na temelju odluka nadležnih državnim tijela. Navodi da Josip Ungar nikada nije bio u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik predmetnog zemljišta, već su kao vlasnici predmetne nekretnine, prije prenošenja u društveno vlasništvo bili upisani PG i LG. Njihovo pravo vlasništva prestalo je prenošenjem predmetne nekretnine u društveno vlasništvo s pravom upravljanja prednika tuženika. Prvenstveno ističe da tužiteljica ne dokazuje neprekinuti pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine. U odnosu na navode tužiteljice da je pravo vlasništva stekla dosjelošću, navodi da tužiteljica ne može biti kvalificirani posjednik predmetne nekretnine, a što je potrebno da bi stekla vlasništvo na osnovi instituta redovne dosjelosti. Tužiteljica nije i ne može biti zakoniti posjednik predmetne nekretnine iz razloga što prednici tužiteljice nikada nisu bili upisani kao vlasnici predmetne nekretnine. Tužiteljica ničim ne dokazuje da je kvalificirani posjednik. Nastavno, ako tužiteljica smatra da je stekla vlasništvo temeljem instituta izvanredne dosjelosti, ističe da nije ispunjena pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću i to neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom određeno vrijeme. Ukazuje i na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/2389/2011. Nadalje, pozivanje tužiteljice na povijesne promjene na katastarskoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] također nije relevantno jer podaci iz katastra nisu dokaz o knjižnim pravima, već se promjene knjižnih prava vrše kroz zemljišnu knjigu. Isto tako, tužiteljica dostavlja i uvjerenje o uvjetima uređenja prostora od 19. veljače 1992. Prethodnu energetsku suglasnost od 15. srpnja 1991. te obavijest o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima od 18. prosinca 1991. Međutim, navedene isprave irelevantne su za pitanje prava vlasništva predmete nekretnine, odnosno ne predstavljaju isprave koje predstavljaju pravni temelj stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine. Štoviše, iz istih se može zaključiti da ZG kao investitor nikada nije pristupio izgradnji stambenog objekta na predmetnoj čestici jer nije bio vlasnik zemljišta. Predmetna čestica i danas predstavlja neizgrađeno zemljište što je vidljivo iz snimke Državne geodetske uprave. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbiti tužbu i tuženi zahtjev.

3. Nakon provedenog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 13. ožujka 2026. uredila tužbeni zahtjev te predložila donijeti presudu kojom će sud utvrditi da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva u 1/1 dijela kčbr. [katastarska čestica] šuma [adresa] u Gor. Bukovcu površine 200 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je površine 629 m[2] koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u skici lica mjesta nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, što čini sastavni dio ove presude, odnosno dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 428 m[2] i dvorište [adresa] , ukupne površine 703 m , upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je površine 629 m[2] i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u skici lica mjesta nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, što čini sastavni dio ove presude, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se temeljem ove presude izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini s imena i vlasništva tuženika uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na ime i u korist tužiteljice, zatim naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda temeljem presude provesti uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužiteljice. Postavlja i eventualno kumulirani zahtjev kojim predlaže utvrditi da je tužiteljica vlasnica nekretnine dijela kčbr. [katastarska čestica] šuma [adresa] u Gor. Bukovcu površine 200 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je površine 629 m[2] koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u skici lica mjesta nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, što čini sastavni dio ove presude, odnosno dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 428 m[2] i dvorište [adresa][2] , ukupne površine 703 m , upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je površine 629 m[2] i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u skici lica mjesta nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, što čini sastavni dio ove presude, naložiti tuženiku izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva tužiteljice te naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provesti uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužiteljice odnosno utvrditi da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva u 1/1 dijela kčbr. [katastarska čestica] šuma [adresa] u Gor. Bukovcu površine 200 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je površine 629 m[2] koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u skici lica mjesta nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, što čini sastavni dio ove presude, odnosno dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 428 m[2] i dvorište [adresa] , ukupne površine 703 m , upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je površine 629 m[2] i koji je omeđen spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom u skici lica mjesta nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Davora Bačelića, što čini sastavni dio ove presude, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se temeljem presude izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini s imena i vlasništva tuženika uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na ime i u korist tužiteljice, naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provesti uknjižbu prava vlasništva na ime i korist tužiteljice. Traži naknadu parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

4. U podnesku od 25. ožujka 2026. tuženik se protivio preinaci tužbe iz podneska od 13. ožujka 2026. jer je tužiteljica uz već do sada istaknute tužbene zahtjeve koji su samo uređeni po provedenom vještačenju, istaknula još jedan novi eventualno kumulirani zahtjev te se postavljanju novog tužbenog zahtjeva u ovoj fazi postupka tuženik protivi. I nadalje osporava pravnu utemeljenost postavljenih tužbenih zahtjeva iz svih dosad istaknutih razloga te u pogledu zahtjeva za izdavanjem tabularne isprave, ističe prigovor zastare. Također, navodi i da tužbeni zahtjevi nisu postavljeni u skladu s vještačkim nalazom i mišljenjem jer tužiteljica potražuje uknjižbu prava vlasništva na dijelu kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u dijelu koji se odnosi na površinu od 629 m[2] - dakle, potražuje utvrđenje prava vlasništva u 629/719 dijela predmetne čestice, a ne u 1/1 dijela predmetne čestice kako je pogrešno postavljeno u tužbenom zahtjevu te pogrešno i nepotrebno potražuje i utvrđenje prava vlasništva u odnosu na podatke upisane u katastru, dakle u odnosu na podatke o posjedu.

5. Sud je dopustio preinaku tužbe iz podneska od 13. ožujka 2026., unatoč protivljenju tuženika, smatrajući da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, sukladno čl. 190. st. 3. ZPP-a.

6. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u identifikaciju čestica (list 7 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 9-11 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 12 spisa), uvjerenje od 29. veljače 2000. (list 13 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (list 14-15 spisa), rješenje Zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba od 8. svibnja 1984. (list 16-17 spisa), rješenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 28. studenoga 2018. (list 18-19 spisa), rješenje javnog bilježnika Nikole Tadića poslovni broj O-4006/06, UPP/OS-96/06-16 od 26. lipnja 2017. (list 20-21 spisa), rješenje javnog bilježnika Željke Maroslavac poslovni broj O- 4341/04, UPP-OS-91/04 od 30. studenoga 2007. (list 22-23 spisa), ugovor o doživotnom uzdržavanju (list 24-36 spisa), smrtni list za SG (list 37 spisa), presliku zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 38-43 spisa), ispis sa geoportal.dgu.hr (list 44- 45 spisa), uvjerenje o uvjetima uređenja prostora od 19. veljače 1992. (list 46-47 spisa), prethodnu energetsku suglasnost (list 48 spisa), dopis od 18. studenoga 1991. (list 49 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora (list 50-53 spisa), dopis od 10. kolovoza 2020. (list 54-55 spisa), prijepis posjedovnog lista 5121 (list 106-108 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 109-110 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 111-113 spisa), izvadak za posjedovni list 2416 (list 118-119 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O-1157/83 od 21. lipnja 1983. (list 127-129 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta uz stalnog sudskog vještaka Davora Bačelića, ing. geod. (list 181-193 spisa) te je saslušana tužiteljica (list 137-138, 153-154 i 213 spisa), 7. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da glavni tužbeni zahtjev nije osnovan, kao niti prvo podredni, dok je djelomično osnovan drugi podredni (eventualno) kumulirani zahtjev.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu svojeg prava vlasništva u 1/1 dijela- dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] šuma [adresa] u Gor. Bukovcu od 200 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 629 m[2] koji je na skici lica mjesta geodetskog vještaka Davora Bačelića omeđen oznakom A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom odnosno dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 428 m2 i dvorište [adresa] m2, ukupno 703 m2, upisane u posjedovni list br. 5121 k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je na skici lica mjesta geodetskog vještaka Davora Bačelića omeđen oznakom A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojan zelenom bojom te nalaganje Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provedbu uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

8.1. Tužiteljica postavlja i dva eventualno kumulirana zahtjeva, za slučaj ne usvajanja prvotnog, odnosno prethodno postavljenog, kojima traži utvrđenje da je vlasnica opisane nekretnine (točka 8. obrazloženja) te nalaganje tuženiku izdati joj valjanu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu i nalaganje Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provedbu uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, odnosno utvrđenje da je dosjelošću stekla pravo vlasništva opisane nekretnine (točka 8. obrazloženja) te nalaganje Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provedbu uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

8.2. Činjeničnu i pravnu osnovu zahtjeva tužiteljica temelji na tvrdnjama da se tužiteljica osobno i putem svojih pravnih prednika nalazi u kontinuiranom i mirnom posjedu predmetne nekretnine više od 50 godina.

9. Uvidom u identifikaciju čestica Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 15. lipnja 2020. utvrđeno je da katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posjedovni list 5121 površine 703 m[2] odgovora zemljišnoknjižnoj čestici 1610/17 površine 200 čhv, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Uvidom u uvjerenje Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove od 29. veljače 2000. utvrđeno je da su u postupku nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] 194. kao posjednici kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirani HG u ½ dijela i ŠG u ½ dijela, da su 5. srpnja 1984. temeljem rješenja Općinskog suda Zagreb broj O-1157/83 kao posjednici kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirani ZG (Mirkov) Pecikozić u ½ dijela i HG u ½ dijela.

11. Uvidom u rješenje o naknadno pronađenoj imovini javnog bilježnika Željke Maroslavac poslovni broj O-4341/04, UPP-OS-91/04 od 30. studenoga 2007. iza pokojnog GG utvrđeno je da je kao naknadno pronađena imovina raspoređeno pravo temeljem posjedovnog lista br. 2416 k. o. [katastarska općina] na nekretnini i to kčbr. [katastarska čestica] oranica i dvorište ukupne površine 703 m[2] u ¼ dijela njegovoj supruzi SG u cijelosti.

12. Uvidom u rješenje o naknadno pronađenoj imovini javnog bilježnika Nikole Tadića poslovni broj O-4006/06, UPP/OS-96/06-16 od 26. lipnja 2017. iza pokojne HG utvrđeno je da je kao naknadno pronađena imovina raspoređeno pravo temeljem posjedovnog lista br. 2416 k. o. [katastarska općina] na nekretnini i to kčbr. [katastarska čestica] oranica i dvorište ukupne površine 703 m[2] u 3/4 dijela SG u cijelosti kao oporučnoj nasljednici.

13. Uvidom u ugovor o doživotnom uzdržavanju od 9. siječnja 2019. utvrđeno je da su istog sklopile SG, kao primateljica uzdržavanja i tužiteljica, kao davateljica uzdržavanja te je istim, između ostalih, primateljica uzdržavanja iza svoje smrti ostavila tužiteljici i kčbr. [katastarska čestica] oranica i dvorište [adresa] ukupne površine 703 m[2] od toga oranica sa 428 m[2] i dvorište sa 275 m , upisane u PL 5121 k. o. [katastarska općina].

14. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 5121 k. o. [katastarska općina] od 3. siječnja 2019. utvrđeno je da je kao posjednik kčbr. [katastarska čestica] oranica i dvorište od 703 m[2] upisana SG.

15. Uvidom u ovjereni prijepis zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] šuma [adresa] u gor. Bukovcu od 200 čhv utvrđeno je da je 20. studenoga 1936. kao vlasnik upisan JG, da su 19. svibnja 1937. temeljem kupoprodajnog ugovora kao vlasnici upisani LG i PG te da je 3. listopada 1938 pod brojem 6156 na osnovu sudske odluke od 28. rujna 1938. broj I-946/1937 zabilježena dosuda nekretnina upisanih u A za korist Josipa Ungara. Nadalje 12. travnja 1948. uknjiženo je na predmetnoj nekretnini pravo državnog vlasništva kao općenarodna imovina, a 5. prosinca 1950. kao organ upravljanja upisan je II. Rajonski narodni odbor Maksimir. Konačno 20. prosinca 2004. uknjiženo je pravo vlasništva na temelju čl. 365. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj 91/96 i dr.) te čl. 2. i 9. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (''Narodne novine'', broj 33/01 i 60/01) u korist tuženika koji je kao vlasnik upisan i danas.

16. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Davora Bačelića proizlazi da je predmet spora (predmetna sporna nekretnina) na licu mjesta u cijelosti omeđena izgrađenom žičanom ogradom, zidovima izgrađenih objekata i betonskim zidovima, a u naravi predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište. Omeđeni predmet spora prikazao je na skici lica mjesta, kao sastavnom dijelu nalaza i mišljenja, spojnicom točaka A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A i obojao zelenom bojom. Opisani predmet spora u naravi ima površinu od 629 m[2] . Omeđeni predmet spora predstavlja dio katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirane u katastarskom operatu u površini od 703 m[2] , odnosno dio zemljišnoknjižne čestice 1610/17 k. o. [katastarska općina] evidentirane u zemljišnim knjigama u površini od 200 čhv odnosno 719 m[2] . Dio katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno dio zemljišnoknjiižne čestice 1610/17 k. o. [katastarska općina] koji je evidentiran na katastarskom planu, a nalazi se izvan žičane ograde kojom je omeđen predmet tužbenog zahtjeva, u naravi predstavlja dio [adresa] te je na skici lica mjesta, koja je sastavni dio nalaza i mišljenja, obojan crvenom bojom.

17. Nalaz i mišljenje vještaka prihvaćen je u cijelosti jer je isti jasan, logičan, sačinjen prema pravilima struke na temelju dostupne dokumentacije i provedenog uviđaja, pri čemu je cijenjeno i to da niti stranke nisu imale primjedbi.

18. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je predmetnu nekretninu stekla na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju od svoje tete, da se predmetna nekretnina nalazi na adresi [adresa] u [adresa], da je na predmetnoj nekretnini trenutno voćnjak, a ranije je bio vrt i voćnjak. Navela je da je njena teta SG koristila predmetnu nekretninu budući da je tamo bio vrt i voćnjak te se predmetna nekretnina nalazila odmah pored njene kuće. Predmetnu nekretninu njena teta stekla je od supruga GG i njegove majke HG i to temeljem rješenja o nasljeđivanju. Tužtieljica je u posjedu nekretnine i nitko je nikada nije smetao u posjedu iste, kao niti njenu tetu. Nekretnina je u cijelosti ograđena sa žičanom ogradom i betonskim stupovima već otprilike 50-ak godina. Ona je na tu nekretninu dolazila još otkad je bila dijete, budući da tetak i teta nisu imali djece te su nju jako voljeli i zato su joj ostavili nekretninu. Predmetnu nekretninu pokojni ŠG i HG kupili su od odvjetnika Ungara još u II. svjetskom ratu. O tome joj je govorila HG koja je preminula 2006. godine. Naime, navela joj je da je njen suprug ŠG radi o u postolarskoj radnji u istoj zgradi u [adresa] u [adresa], gdje je odvjetnik Ungar imao ured. Baka je navela da je odvjetnik Ungar bio židovskog porijekla i da je nakon II. svjetskog rata otišao iz Hrvatske, ali da je prije toga prodao njima predmetnu nekretninu.

18.1. Prilikom drugog saslušavanja tužiteljica je u cijelosti ostala kod ranijeg iskaza te je navela da je u posjedu predmetne nekretnine od 2020., da je prije nje u posjedu predmetne nekretnine bila IG od 2006. Navodi da su zajedno živjeli HG i IG. HG je umrla 2006. Prije toga u posjedu nekretnine bili su HG i ŠG od kad su kupili nekretninu od odvjetnika Ungara za vrijeme II. svjetskog rata, time da je ŠG preminuo 1983. godine. Ona je 1964. godište te je ona kao malo dijete često dolazila kod HG i ŠG na tu nekretninu i da je na toj nekretnini bio voćnjak i vrt te da je bio sazidan kokošinjac. Navodi da su upravo HG i ŠG njoj i govorili na koji način su oni stekli tu nekretninu, odnosno kako su istu kupili od odvjetnika Ungara, kao što je to navela na ranijem ročištu. Nikada nitko nije tražio niti osporavao posjed te nekretnine njoj i svim ovim navedenim prednicima. To su joj potvrdili i HG i ŠG dok su bili živi. Vlasnici predmetne nekretnine najprije su bili HG i ŠG svatko u ½, zatim kada je umro ŠG polovica od ŠG se dijelila na HG (njegovu suprugu) i na GG (njegovog sina). Kada je umro GG 2004. godine, njegov dio je naslijedila IG (supruga GG). Potom, kad je umrla HG 2006. godine, ona je oporukom svoj dio ostavila snahi IG. Ona je predmetnu nekretninu stekla na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju sa IG.

18.2. Prilikom trećeg saslušanja tužiteljica je u cijelosti ostala kod ranijih iskaza te je dodatno navela da je posjeduje već 20 godina i još dok je bila i teta živa. Tada je tamo obrađivala vrt i bio je voćnjak, a sada je samo voćnjak te taj prostor održava i kosi travu.

19. Iskaz tužiteljice cijenjen je iskrenim jer je dosljedno iskazivala, a njezin iskaz sukladan je i ispravama dostavljenim u spis (rješenjima o nasljeđivanju, ugovoru o doživotnom uzdržavanju te izvatku iz zemljišne knjige i posjedovnim listovima).

20. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je:

- da je u zemljišnim knjigama za predmetnu nekretninu u vlastovnici 3. listopada 1938. zabilježena dosuda predmetne nekretnine za korist Josipa Ungara,

- da iz prihvaćenog iskaza tužiteljice proizlazi da su njezini pravni prednici HG i ŠG spornu nekretninu kupili za vrijeme II. svjetskog rata od Josipa Ungara,

- da su pravni prednici tužiteljice kao posjednici sporne nekretnine evidentirani od 1964. godine i to najprije HG i ŠG, zatim HG i GG, a zatim SG,

- da je predmetna nekretnina ušla kao ostavinska imovina iza pravnih prednika tužiteljice HG i GG kao izvanknjižno vlasništvo,

- da je tužiteljica s pravnom prednicom SG sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju predmet kojeg je bila i sporna nekretnina,

- da je na uviđaju razgledana predmetna nekretnina te je utvrđeno da je ista u cijelosti omeđena izgrađenom žičanom ogradom prema susjednim katastarskim česticama [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a prema susjednim katastarskim česticama [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] zidovima izgrađenih objekata i betonskim zidovima,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da predmetna sporna nekretnina u naravi predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište,

- da je prema neposrednom opažanju na licu mjesta (vidljivo i na fotografijama nalaza i mišljenja vještaka) razvidno da su na spornoj nekretnini zasađena stabla (voćke).

21. Prema odredbi čl. 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/ 2012., 152/2014. i 52/2025., dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

22. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću. S druge pak strane valjana pravna osnova stječe se na temelju pravnog posla te takav pravni posao predstavlja titulus, dok je modus stjecanja prava vlasništva uknjižba u zemljišne knjige.

23. Dakle, postoji razlika između stjecanja prava vlasništva i stjecanja valjane pravne osnove, budući da se vlasništvo na originarni način stječe u trenutku kada se za to ispune zakonom propisani uvjeti pa u tom slučaju uknjižba u zemljišne knjige predstavlja samo deklaraciju stanja nastalog prije upisa prava vlasništva. Nasuprot tome, kada određena osoba stekne valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva, ista će steći pravo vlasništva tek uknjižbom u zemljišne knjige.

24. Izvanknjižno vlasništvo nastaje u slučajevima stjecanja nekretnine u vlasništvo na temelju odluke suda ili druge vlasti, na temelju nasljeđivanja, kao i na temelju zakona, kada se na tim temeljima vlasništvo stječe bez upisa u zemljišne knjige. Pošto je izvanknjižno stečeno vlasništvo, može ga se upisati u zemljišne knjige, čime će postati knjižno, a ne upiše li ga se i dalje će postojati kao izvanknjižno.

25. Prema odredbama čl. 159. i 160. ZVDSP pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jednako kao i prema odredbama prije važećih zakonskih propisa (Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima od 1980. i Općeg građanskog zakonika do 1980.) su samostalni posjed nekretnine koja se stječe potrebnom kvalitetom, odnosno posjed mora biti barem pošten, te je zakonom propisana duljina neprekidnog trajanja posjeda, ovisno o tome je li posjed pošten ili se radi o kvalificiranom posjedu (zakonit, istinit i pošten posjed).

26. U konkretnom slučaju, što među strankama nije niti sporno, a proizlazi i iz izvatka iz zemljišnih knjiga, da je predmetna nekretnina upisane u k. o. [katastarska općina], a kao zemljišnoknjižni vlasnik je upisan tuženik pa je neosnovan tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se utvrdi da je stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine (u dijelu kako je prikazana na skici vještaka i omeđena točkama), iz razloga što tužiteljica niti tvrdi, niti dokazuje da je s tuženikom zaključila kakav valjani pravni posao kojemu je cilj bio prijenos prava vlasništva sa tuženika na nju-tužiteljicu. Stoga je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice da je stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva s prijedlogom da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provesti uknjižbu prava vlasništva na ime i korist tužiteljice, jer za to nema osnove te je odlučeno kao u izreci stavak I.

27. Nadalje, niti prvi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev nije osnovan. Naime, tužiteljica predlaže utvrditi da je vlasnica predmetnog spornog dijela nekretnine (u dijelu kako je prikazana na skici vještaka i omeđena točkama), zatim predlaže naložiti tuženiku izdati joj valjanu tabularnu ispravu za upis te naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provesti uknjižbu prava vlasništva na ime i korist tužiteljice.

27.1. Naime, odredbom čl. 119. ZVDSP propisano je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Odredbom čl. 120. ZVDSP propisano je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu. Shodno odredbi čl. 120. st. 1. ZVDSP, te odredbi čl. 34. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/2019., 128/2022., 155/2023., i 127/2024., dalje u tekstu: ZZK) uknjižba je upis kojim se pravo vlasništva nad nekretninom stječe bez posebnog naknadnog opravdanja.

27.2. Iz navedenog proizlazi da se vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla stječe upisom u zemljišnu knjigu, a u toj situaciji je pravni posao samo pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige, zbog čega deklaratorni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava vlasništva nije osnovan pa je isti odbijen kao u izreci stavak II. Ujedno se upućuje i na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u presudi i rješenju poslovni broj Rev- 46/2025-3 od 16. rujna 2025. u kojem je navedeno da se derivativnim putem na temelju pravnog posla vlasništvo ne može steći bez upisa u zemljišne knjige. Nadalje, neosnovan je i zahtjev tužiteljice za i nalaganjem tuženiku izdati joj tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva jer se tužiteljica s tuženikom nije nalazila ni u kakvom pravnom odnosu odnosno obveznopravnom odnosu. Tužiteljica ne može tražiti izdavanje tabularne isprave od tuženika jer je izdavanje tabularne isprave obveznopravni zahtjev za ispunjenje ugovora, a ne vlasnički zahtjev (tako i VSRH u odluci Rev-1944/2001, Revt-272/2013-2). Kako između tužiteljice i tuženika nije bio sklopljen nikakav ugovor u tom smislu, nema osnove niti za traženje izdavanja tabularne isprave pa je odbijen i taj zahtjev tužiteljice kao u izreci stavak I. Zbog neosnovanost zahtjeva iz navedenog razloga, nije posebno razmatran prigovor zastare tuženika.

27.3. Kako su neosnovani zahtjevi tužiteljice usmjereni na utvrđenje prava vlasništva i izdavanje tabularne isprave, neosnovan je i zahtjev kojom predlaže naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provesti uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužiteljice pa je i taj dio zahtjeva neosnovan zbog čega je odlučeno kao u izreci stavak I.

28. Međutim, tužiteljica je dokazala da je pravo vlasništva stekla na temelju zakona, dosjelošću.

29. Naime, na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da su tužiteljica i njezini pravni prednici u samostalnom, poštenom i istinitom posjedu duže od 50 godina. Tužiteljica i njezini pravni prednici izvršavaju nad spornom nekretninom vlast kao da su njezini vlasnici dugi niz godina, pri čemu nisu znali niti imali razloga posumnjati da im ne bi pripadalo pravo na posjed. Pravni prednici tužiteljici evidentirani su u katastru kao posjednici još od 1964. godine i u njihovom posjedu nitko ih nikada nije smetao niti im ga je branio. Tužiteljica je u posjed sporne nekretnine ušla na temelju zakonitog pravnog posla- ugovora o doživotnom uzdržavanju te je s potpunim pravom vjerovala da primateljica uzdržavanja SG ima pravo raspolagati tom nekretninom imajući u vidu da je primateljica istu naslijedila od svojih pravnih prednika koji su bili evidentirani kao posjednici. Posjed nije stečen silom, potajno niti zlouporabom. Posjed je javan i miran, jasno je vidljivo da je ograđen te su zasađene voćke, a posjed, prema iskazu tužiteljice, ista sada održava na način da ga kosi, a ranije su to činili njezini pravni prednici. Za čitavo vrijeme posjedovanja tuženik nikada nije pokrenuo ikakav postupak protiv tužiteljice niti njezinih pravnih prednika bilo za smetanje posjeda bilo za predaju u posjed.

30. Kako je u konkretnom slučaju nekretnina upisana na tuženika, v rijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na takvoj nekretnini, iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz čl. 159. st. 3. ZVDSP, odnosno 40 godina.

31. Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu broj Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018. zauzeo sljedeće shvaćanje:

„Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (...), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.“

32. Stoga, kraj utvrđenih činjenica da su se pravni prednici tužiteljice, a sada i tužiteljica oduvijek ponašali kao vlasnici sporne nekretnine, a da im tuženik nikada nije osporio pravo vlasništva, iako su oni svoja vlasničkopravna ovlaštenja manifestirali svima pa tako i tuženiku (ogradili ga, kosili, sadili voćke), da ne postoje drugi suprotstavljeni privatni interesi trećih osoba, da su tužiteljica i pravni prednici tužiteljici u posjedu sporne nekretnine bili i prije 8. listopada 1991., da je taj posjed imao određenu kvalitetu (bio je samostalan, istinit i pošten) i trajao je više od 50 godina, tužiteljica je dokazala sve pretpostavke potrebne za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pa je temeljem čl. 159. st. 3. ZVDSP, zahtjev usvojen kao u izreci stavak II. Pri tom je odbijen dio zahtjeva kojim tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva dosjelošću u odnosu na nekretninu kako je ista opisana u posjedovnom listu, kao i zahtjev da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provesti uknjižbu prava vlasništva jer za takvo nalaganje ne postoji pravna osnova (stavak III. izreke). S obzirom na to da je tijekom postupka utvrđeno da je tužiteljica stekla pravo vlasništva dosjelošću na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično prema materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja već predstavlja pojedinačno određenu stvar, to je kao dopušten i određen trebalo prihvatiti zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta geodetskog vještaka koja jasno određuje predmet vlasničke zaštite (tako i VSRH u Rev – x – 1075/12 – 2 od 29. siječnja 2014.), a ne posjedovne.

33. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP – a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (34.507,93 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT). U konkretnom slučaju tužiteljica nije uspjela u odnosu na glavni zahtjev, a uspjela je u odnosu na (jedan) podredni (eventualno kumulirani) tužbeni zahtjev, odlučeno je da je tuženik dužan naknaditi parnični trošak tužiteljici u cijelosti jer u odnosu na odbijene zahtjeve nisu nastali posebni troškovi ( takvo pravno shvaćanje izraženo je i u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-917/2024-2 od 22. listopada 2024., Rev-451/2022-2 od 3. listopada 2023. i Rev- 1172/2021-2 od 30. kolovoza 2022., Rev-358/2024-2 od 18. veljače 2026.)

34. Tužiteljici zastupanoj po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT - 500 bodova), zastupanje na ročištima 04.03.2022., 12.10.2022., 02.02.2023., 05.05.2023. i 02.07.2026. (Tbr 9. toč. 1. OT - 500 bodova svako), zastupanje na ročištu 03.06.2022. (Tbr. 9. toč. 5. OT – 50 bodova), zastupanje na uviđaju (Tbr. 9. toč. 7. OT – 500 bodova), sastav podneska od 22.01.2021. i 13.03.2026. (Tbr. 8. toč. 1. OT - 500 bodova svaki), sastav podneska od 09.10.2020. (Tbr. 8. toč. 4 OT – 25 bodova), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 2.287,50 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 195,77 eura i presudu u iznosu od 465,08 eura, trošak plaćenog vještačenja i sudske komisije u iznosu od 580,37 eura, ukupno 12.678,72 eura, sukladno čl. 155. ZPP - a.

35. Nije priznat trošak sastava podnesaka od 25.06.2020., 05.10.2020., 09.10.2020. jer sastav istih nije bio potreban za vođenje ovog postupka sukladno čl. 155. st. 1. ZPP – a. Naime, tužiteljica se nije bila dužna obratiti tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a dokaz o plaćanju sudske pristojbe mogla je dostaviti i bez sastava popratnog podneska. Navode iz podnesak od 04.03.2022. mogla je iznijeti na ročištu održanom istog dana. Sastav podneska od 13.03.2023. nije bio potreban za vođenje ovog postupka, tim više što ga je tužiteljica dostavila nakon što je glavna rasprava zaključena. Niti sastav podneska od 11.04.2024. nije bio potreban jer sud sam kroz sustav eSpisa provjerava je li plaćen predujam.

36. S obzirom na to da je tužiteljica tražila zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude, tj. od

8. rujna 2026. do isplate.

37. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023 i 69/2026, dalje u tekstu: ZOO).

38. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 8. rujna 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužiteljici po pun. uz rj. za s.p. na presudu

- tuženiku