REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Industrijska cesta 15, Sesvete
Poslovni broj: R1-33/2024-30
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Sesvetama po sucu Martini Ivanković u izvanparničnom predmetu predlagateljice IČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ivana Cicvarić, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke ĆČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik David Franjković, odvjetnik u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 8. rujna 2026.
r i j e š i o j e
I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju čini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Rebro dvorište površine 244 m , kuća i dvije zgrade, [adresa] površine 151 m , ukupne površine 395 m civilnom diobom – prodajom na javnoj dražbi
tako da se postignuta cijena podijeli između stranaka prema njihovim suvlasničkim omjerima i to predlagateljici IČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj]/3 iznosa i protustranci ĆČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj]/3 iznosa.
II. Nalaže se protustranci ĆČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da predlagateljici IČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] namiri trošak postupka u iznosu od 695,26 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je 10. travnja 2024. podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju čini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi [adresa] dvorište površine 244 m , kuća i dvije zgrade, [adresa] površine 151 m , ukupne površine 395 m , a predlagateljica je suvlasnica te nekretnine u 1/3 dijela dok je protustranka suvlasnica u 2/3 dijela. Predlagateljica predlaže da se razvrgnuće provede civilnom diobom jer nije moguća geometrijska (fizička) dioba nekretnine ni razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva.
2. U tijeku postupka sud je pročitao izvadak iz zemljišne knjige (str. 4), dopise stranaka (str. 6-10) i proveo je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina Žarku Željku, dipl. ing. građ. koji je izradio pisani nalaz i mišljenje (str. 40-83) i dodatno se usmeno očitovao na prigovor protustranke na ročištu 14. travnja 2026. (str. 96, 97). Sud nije saslušao protustranku jer to nije bilo potrebno za utvrđenje činjeničnog stanja u ovom sporu.
3. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 4, 5) utvrđeno je da su suvlasnice nekretnine koju čini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi [adresa] dvorište površine 244 m[2] , kuća i dvije zgrade, [adresa] površine 151 m[2] , ukupne površine 395 m predlagateljica u 1/3 dijela i protustranka u 2/3 dijela.
4. U svom pisanom nalazu i mišljenju građevinski vještak je naveo da se u naravi radi o jednoj stambenoj cjelini i da tu nekretninu nije moguće podijeliti geometrijski prema suvlasničkim omjerima stranaka. Također je utvrdio da nije moguće provesti etažiranje zgrade jer je ona nezakonita. U tom nalazu i mišljenju vještak je utvrdio da ukupna tržišna vrijednost predmetne nekretnine koju čine zemljište, kuća i garaža iznosi 163.000,00 eura.
5. Predlagateljica nije imala nikakvih prigovora na provedeno građevinsko vještačenje dok je protustranka prigovorila pa je vještak Žarko Željko na ročištu 14. travnja 2026. pojasnio da je pregledom nekretnine utvrdio da je nakon provedene legalizacije objekt dograđivan tako što je postavljena ulazna nadstrešnica i ta je kuća nezakonita jer su građevinski radovi vršeni bez ishođenja građevinske dozvole. Dodao je da je jedan od uvjeta za provedbu etažnog elaborata zakonitost građevine pa zato nije moguće provesti etažiranje. Vještak je pritom i detaljno pojasnio zašto je umanjena vrijednost nekretnine za 10 % te da se radi o tzv. faktoru prilagodbe kojim se vrijednost objekta prilagođava tržištu, a za kuće u nizu on iznosi 0,90 i taj je koeficijent primijenjen za ovu nekretninu. Vještak je naveo i da bi se etažiranje moglo provesti kad bi se izvršili građevinski radovi kojima bi se kuća vratila u stanje koje je bilo upisano i prikazano u elaboratu o izvedenom stanju jer bi tada kuća bila zakonita. Međutim, i kad bi se uklonila nadstrešnica, s obzirom na to da kuća ima dvije etaže podjednakih površina te da su suvlasnički udjeli 1/3 i 2/3 dijela, građevinski vještak smatra da bi bilo teško organizirati podjelu prema suvlasničkim udjelima i tako da svaka stranka ima vlastiti ulaz. Dodao je i da nije umanjio vrijednost objekta za iznos troška uklanjanja nezakonitog dijela objekta.
6. Sud je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka prihvatio u cijelosti jer su izrađeni objektivno i u skladu s pravilima struke, a vještak se iscrpno usmeno očitovao na prigovor protustranke i na taj način ga je otklonio.
7. Na temelju provedenog građevinskog vještačenja sud je utvrdio da nije moguća geometrijska dioba nekretnine, već se u skladu s čl. 50 st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje: ZV) suvlasnička zajednica nekretnine treba razvrgnuti civilnom diobom.
8. Protustranka je na ročištu 8. listopada 2024. predložila da se suvlasnička zajednica razvrgne isplatom jer protustranka sa svojom obitelji živi u toj i kući i njena djeca tamo idu u školi pa smatra da se radi o opravdanom razlogu za takvo razvrgnuće. Predlagateljica je na ročištu 11. studenog 2025. učinila nespornim da protustranka sa svojom obitelji stanuje u predmetnoj nekretnini i dodala je da je i ona sa svojom obitelji živjela u istoj nekretnini iz koje je morala odseliti zbog odnosa s protustrankom. Sud smatra da to što protustranka sa svojom obitelji stanuje u predmetnoj nekretnini i što njena djeca tamo idu u školu ne predstavlja nikakav osobito opravdani razlog iz čl. 51 st. 2 ZV-a koji bi opravdao da se razvrgnuće provede isplatom tako da njoj nekretnina pripadne u cijelosti. Osim toga, i kad postoji odluka suda da se predmetna nekretnina dijeli civilnom diobom to nikako ne sprječava protustranku da na javnoj dražbi kupi suvlasnički udio predlagateljice.
9. Slijedom svega navedenog, odlučeno je da se suvlasnička zajednica nekretnina u skladu s čl. 50 st. 4 ZV-a razvrgne civilnom diobom.
10. Obje stranke su zatražile naknadu troškova postupka. Predlagateljica je u troškovniku predanom na ročištu 14. travnja 2025. zatražila naknadu troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku, trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 950,00 eura i trošak sudske pristojbe u iznosu od 106,16 eura. Protustranka je u troškovniku predanom na istom ročištu zatražila naknadu troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku.
11. U ovom predmetu odluka o razvrgnuću suvlasničke zajednice donesena je u interesu obje suvlasnica koje nisu samostalno mogle postići sporazum o načinu tog razvrgnuća. S obzirom na navedeno, ne radi se o postupku u kojem bi sudjelovale stranke sa suprotnim interesima pa prema čl. 32 st. 4 Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23) sud odlučuje o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa i to razmjerno udjelima stranaka u predmetnoj nekretnini. Predlagateljica je podmirila trošak građevinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 950,00 eura i sudsku pristojbu na prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice u iznosu od 92,89 eura, odnosno ukupno 1.042,89 eura, pa kako su ovi troškovi usmjereni na ostvarenje zajedničkih interesa, protustranka koja je suvlasnica u 2/3 dijela dužna je predlagateljici isplatiti 2/3 dijela tih troškova tj. 695,26 eura i sud joj je u točki II. izreke rješenja naložio da predlagateljici isplati taj iznos.
12. Svaka stranka snosi svoje troškove zastupanja, a protustranka nije predlagateljici dužna namiriti razmjerni dio sudske pristojbe na rješenje o pristojbi za koju je platila 13,27 eura jer je taj trošak skrivila sama predlagateljica time što sudsku pristojbu na prijedlog za razvrgnuće nije platila prilikom njegovog podnošenja pa je sud morao donositi rješenje o pristojbi iz čl. 28 Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23) na koje se plaća pristojba.
U Sesvetama 8. rujna 2026.
Sutkinja
Martina Ivanković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se uložiti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA
1. odvjetnica Ivana Cicvarić
2. odvjetnik David Franjković
