Republika Hrvatska
Općinski sud u Gospiću
Trg Alojzija Stepinca 3
53000 Gospić
Poslovni broj R1-75/2026-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u izvanparničnom postupku predlagatelja JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Gordana Peraković - Turković, odvjetnica u [adresa] i protustranke ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Stjepan Gomerčić, odvjetnik u [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 8. rujna 2026.
r i j e š i o j e :
Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina.
Obrazloženje
1. U prijedlogu od 11. lipnja 2026. predlagatelj navodi da je upisan kao suvlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasničkim dijelovima označenima kao etažno vlasništvo E-4 i E-7 ukupne površine 927 m² koja obuhvaća kuću i dvije dvorišne zgrade te dvorište. Predlagatelju pripada suvlasnički dio od 10000/30000 (E-4) koji obuhvaća poslovni prostor u prizemlju površine 51,11 m², trosobni stan na prvom katu površine 66,02 m² te dio dvorišne zgrade površine 21,385 m² kao i suvlasnički dio od 6017/30000 (E-7) koji obuhvaća stan na prvom katu površine 63,43 m² i dio dvorišne zgrade u površini od 21,39 m² ukupne površine 84,85 m². Tvrdi da je protustranka upisana kao vlasnik suvlasničkog dijela od 10000/30000 (E-5) koji obuhvaća poslovni prostor u prizemlju površine 28,76 m², trosobni stan na prvom katu površine 47,39 m² te dio dvorišne zgrade površine 56,84 m². Predlagatelj predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice tako da njemu u cijelosti pripadne vlasništvo nad stanom označenim kao etažno vlasništvo E-5 koji je u vlasništvu protustranke uz isplatu vrijednosti suvlasničkog dijela protustranke. Vrijednost predmetnih nekretnina i način razvrgnuća predlaže utvrditi provođenjem geodetskog i građevinskog vještačenja. Predlagatelj navodi da su stranke prethodno pokušale sporazumno urediti svoje imovinskopravne odnose, ali bez uspjeha zbog neslaganja oko visine iznosa koji bi predlagatelj trebao isplatiti protustranci. Slijedom navedenog, predlagatelj predlaže da sud zakaže raspravu, provede očevid i vještačenje po mjerničkom i građevinskom vještaku, te razvrgne suvlasničku zajednicu na predloženi način.
2. Protustranka je osporila prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice te ističe da je na predmetnoj nekretnini već ranije provedeno razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva zbog čega smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za provođenje novog razvrgnuća niti postoji pravni interes predlagatelja za takav postupak. Posebno ističe da je kao vlasnik posebnog dijela nekretnine označenog kao etaža E-5 ovlašten samostalno i bez suglasnosti ostalih suvlasnika raspolagati svojim posebnim dijelom uključujući odluku hoće li ga prodati, kome, kada i po kojoj cijeni. U tom smislu poziva se na pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno člankom 1. Prvog protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Protustranka također osporava navode predlagatelja da bi od njega zahtijevala preveliki iznos isplate te takve tvrdnje smatra neosnovanima i neprihvatljivima. Slijedom navedenog, protustranka predlaže da sud prijedlog za razvrgnuće odbije kao neosnovan, bez daljnjeg provođenja postupka, radi ekonomičnosti i izbjegavanja nepotrebnih troškova.
3. U očitovanju na odgovor protustranke, predlagatelj ističe da ne osporava pravo protustranke da kao vlasnik posebnog dijela nekretnine slobodno raspolaže svojim etažnim vlasništvom. Međutim, smatra da navedeno pravo ne isključuje njegovo zakonsko pravo da kao suvlasnik zahtijeva sudsko razvrgnuće suvlasničke zajednice. Predmet ovog postupka nije prisiljavanje protustranke na prodaju njezina posebnog dijela, već sudsko razvrgnuće postojeće suvlasničke zajednice. Predlagatelj ističe da su odnosi između stranaka trajno narušeni te da zajedničko vlasništvo više nije moguće održavati bez daljnjih sukoba. Posebno navodi probleme povezane s korištenjem vode i kanalizacije za koje tvrdi da ih protustranka koristi preko dijela nekretnine u vlasništvu predlagatelja zbog čega su nastali i dodatni troškovi te šteta na poslovnom prostoru. Navodi da su stranke pokušale postići sporazumno rješenje, uključujući mogućnost da se protustranci osigura odgovarajući stan, ali dogovor nije postignut. Stoga predlagatelj smatra da je sudsko razvrgnuće nužno radi konačnog uređenja njihovih imovinskopravnih odnosa. Ustraje na prijedlogu da mu pripadne predmetni posebni dio E-5 uz isplatu protustranci odgovarajuće vrijednosti njezina suvlasničkog prava s time da predlaže da se vrijednost utvrdi odgovarajućim vještačenjem. Podredno predlaže drugi odgovarajući način razvrgnuća kojim bi se uvažili interesi obiju stranaka. Pri odlučivanju o načinu razvrgnuća, prema mišljenju predlagatelja potrebno je uzeti u obzir postojeće etažno stanje, ukupne suvlasničke odnose, funkcionalnu povezanost i vrijednost posebnih dijelova, dosadašnji način korištenja nekretnine te gospodarsku opravdanost razvrgnuća. Zaključno, predlagatelj smatra da pravo protustranke da slobodno raspolaže svojim posebnim dijelom nije odlučno za postojanje njegova prava na zahtijevanje razvrgnuća, već eventualno može biti relevantno pri odlučivanju o konkretnom načinu provedbe razvrgnuća.
4. U podnesku od 2. rujna 2026. protustranka u bitnome navodi da je predmetna nekretnina već ranije pravomoćno razvrgnuta uspostavom etažnog vlasništva te da je on isključivi vlasnik posebnog dijela nekretnine etaže E-5. Stoga smatra da se u ovom postupku ne može ponovno provoditi razvrgnuće niti se protustranci može nametnuti obveza prodaje njezina posebnog dijela. Nadalje, protustranka ističe da su navodi predlagatelja o narušenim međusobnim odnosima, navodnim nezakonitim priključcima te nastaloj šteti pravno nebitni za odlučivanje o predmetnom zahtjevu. Smatra da predlagatelj ovaj postupak koristi radi pritiska na nju i stjecanja vlasništva nad cijelom zgradom. Protustranka također ističe da bi prihvaćanje prijedloga za razvrgnuće uz novčanu isplatu predstavljalo nedopušteno zadiranje u njezino ustavno i konvencijsko pravo vlasništva budući da privatni interes predlagatelja za objedinjavanjem vlasništva ne predstavlja javni interes koji bi opravdavao oduzimanje njezina vlasništva. Slijedom navedenog, protustranka predlaže da sud odbije prijedlog predlagatelja kao neosnovan, podredno odbaci, uz obvezu predlagatelja na naknadu troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama.
5. Prijedlog predlagatelja nije osnovan.
6. Odredbom članka 47. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, te da to pravo ne zastarijeva. Pravo na razvrgnuće, međutim, pretpostavlja postojanje suvlasništva na stvari koje se razvrgava odnosno postojanje takvog suvlasničkog odnosa u trenutku odlučivanja o prijedlogu.
7. U konkretnom slučaju, iz zemljišnoknjižnog stanja proizlazi da predmetna nekretnina nije u suvlasništvu predlagatelja i protustranke u smislu suvlasništva na cijeloj nekretnini, već je na istoj ranije uspostavljeno etažno vlasništvo. Protustranka je upisana kao isključivi vlasnik posebnog dijela nekretnine označenog kao etaža E-5 dok predlagatelj ima vlasništvo na drugim posebnim dijelovima nekretnine.
8. Uspostavom etažnog vlasništva suvlasništvo na cijeloj nekretnini preoblikovano je u vlasništvo posebnih dijelova povezanih s odgovarajućim suvlasničkim dijelovima na zajedničkim dijelovima nekretnine. Takvo vlasništvo predstavlja posebno stvarno pravo čiji je predmet određeni poseban dio nekretnine. Okolnost da predlagatelj i protustranka imaju određena prava na zajedničkim dijelovima nekretnine ne znači da postoji suvlasništvo na pojedinom posebnom dijelu u vlasništvu protustranke koje bi se moglo razvrgnuti.
9. Slijedom navedenog, sud smatra da se zahtjev predlagatelja, u dijelu u kojem traži da mu pripadne cijela predmetna nekretnina uz obvezu isplate protustranci, ne može podvesti pod redovito razvrgnuće suvlasništva iz članka 47. ZVDSP -a. Prihvaćanjem prijedloga predlagatelja faktično bi se postigao prijenos vlasništva posebnog dijela nekretnine s protustranke na predlagatelja.
10. Sud je posebno imao u vidu odredbu članka 51. stavka 1. ZVDSP-a prema kojoj suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog pri čemu sud može odrediti da stvar pripadne u cijelosti jednom suvlasniku, uz njegovu obvezu da ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova. Iz navedene odredbe proizlazi da je razvrgnuće isplatom poseban način razvrgnuća postojećeg suvlasništva. Pretpostavka za njegovu primjenu je postojanje suvlasništva između stranaka na stvari koja je predmet razvrgnuća. Institut razvrgnuća isplatom ne predstavlja samostalan pravni temelj za prisilni prijenos vlasništva posebnog dijela nekretnine koji je u isključivom vlasništvu drugog vlasnika.
11. Činjenica da predlagatelj ima vlasništvo na pretežitom dijelu zgrade sama za sebe ne daje mu pravo zahtijevati da mu se, uz novčanu naknadu, dodijeli i posebni dio koji je u isključivom vlasništvu protustranke. Takav bi ishod predstavljao prisilni prijenos vlasništva, a ne razvrgnuće suvlasništva u smislu članka 51. ZVDSP-a.
12. Sud je imao u vidu navode predlagatelja o narušenim međusobnim odnosima, navodnim nepravilnostima u korištenju instalacija te drugim nesuglasicama među strankama. Međutim, navedene okolnosti, neovisno o tome postoje li i u kojoj mjeri, same po sebi ne stvaraju pravnu osnovu za prijenos vlasništva protustranke. Takva pitanja mogu eventualno biti predmet drugih odgovarajućih postupaka, ali ne predstavljaju osnovu za razvrgnuće etažnog vlasništva na način koji bi doveo do prestanka vlasništva protustranke na etaži E-5.
13. S obzirom da u konkretnom slučaju predlagatelj ne traži razvrgnuće suvlasništva koje postoji između njega i protustranke na predmetnom posebnom dijelu, već faktično traži da mu se omogući stjecanje vlasništva na posebnom dijelu koji je već u isključivom vlasništvu protustranke, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za provođenje razvrgnuća na način koji predlagatelj predlaže.
14. Stoga je prijedlog predlagatelja odbijen kao neosnovan.
15. O eventualnim zahtjevima stranaka za naknadu troškova postupka sud će odlučiti posebnim rješenjem.
U Gospiću 8. rujna 2026.
Sudac:
Mirjana Kosanović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
1. Gordana Peraković - Turković, odvjetnica u [adresa]
2. Stjepan Gomerčić, odvjetnik u [adresa]
