REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 14 Pž-2689/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Maja Bilandžić, u pravnoj
stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB
84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, protiv tuženika SARAJEVO
OSIGURANJE d.d., Sarajevo, Maršala Tita 29, Bosna i Hercegovina, kojeg zastupa
punomoćnik Luka Tvrdić, odvjetnik iz Splita, radi naknade štete, odlučujući o
tužiteljevoj žalbi protiv dijela presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj
P-344/2019 od 6. travnja 2023., ispravljene rješenjem poslovni broj P-344/2019 od 8.
svibnja 2023., u točki III. izreke, 26. ožujka 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog
suda u Zagrebu poslovni broj P-344/2019 od 6. travnja 2023. u pobijanim točkama I.,
II. i III. izreke presude.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-344/2019 od 6.
travnja 2023. odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev (točka I. i II. izreke). Tužitelju je
naloženo naknaditi tuženiku troškove u iznosu od 1.862,71 eur / 13.381,14 kn (točka
III. izreke). Odbijen je tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od
783,47 eur / 5.903,10 kn (točka IV. izreke).
2. Protiv točaka I., II. i III. izreke presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne
povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s
prijedlogom da ovaj sud presudu u pobijanom dijelu preinači, podredno ukine. U
obrazloženju žalbe u bitnome navodi da je prvostupanjski sud nepravilno postupio
kada je primijenio odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, umjesto
pravilno Zakona o mirovinskom osiguranju.
3. Tužiteljeva žalba nije osnovana.
4. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe čl. 365. Zakona o
parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,
88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje:
Poslovni broj: 14 Pž-2689/2023-2 2
ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne
povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i
14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na
primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za naknadu štete na isplaćene invalidske
mirovine koje je tužitelj isplatio svojem osiguraniku u razdoblju od 1. veljače 2017. do
31. prosinca 2017. te u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 30. studenog 2018.
Tužiteljev osiguranik je stradao u prometnoj nesreći koju je skrivio tuženikov
osiguranik.
6. Tuženik je priznao pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ali je
prigovorio visini tužbenog zahtjeva te je naveo da se u konkretnom slučaju
primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj:
151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) kao lex specialis u odnosu na Zakon o
mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15,
120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22). Ističe da je tužiteljev
osiguranik stekao uvjete na starosnu mirovinu i da bi imao pravo na naknadu štete
pod uvjetom da je invalidska mirovina koju tužitelj isplaćuje svom osiguraniku u
utuženom razdoblju veća od starosne mirovine koju bi isplaćivao. Stoga štetu za
tužitelja može predstavljati samo razlika između starosne mirovine koju bi
osiguraniku bila isplaćivana po redovnome tijeku stvari i isplaćene invalidske
mirovine.
7. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se u konkretnom slučaju
primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj:
151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14).
8. Naime, za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine
mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u
vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u
trenutku kada su izvršene isplate mirovine. Pravnim shvaćanjem prihvaćenim na
sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske od 9. lipnja 2022. promijenjeno je dosadašnje pravno shvaćanje tako da
novo shvaćanje glasi: „U sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)
protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili
obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima
osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je
bio na snazi u trenutku isplate mirovine.“
9. Do promjene pravnog shvaćanja ovog suda došlo je zbog usklađivanja s
pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u većem broju
odluka (primjerice: odlukama poslovni broj Rev-5292/2019 od 16. lipnja 2020.,
Rev-x 388/2018-2 od 25. kolovoza 2020., Rev-3660/2018 od 12. siječnja 2022.,
Rev 1354/2016 od 18. svibnja 2021.).
Poslovni broj: 14 Pž-2689/2023-2 3
10. Odredbom čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj: 28/13,
33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22) propisano je da je pravno
shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog
suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog
upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske,
Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i sjednici odjela županijskog suda
obvezno za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela, odnosno suda.
11. Također, prvostupanjski je sud, na prijedlog tuženika, izveo dokaz
financijsko – knjigovodstvenim vještačenjem na okolnost razlike između eventualne
starosne mirovine koju bi tužitelj u utuženom razdoblju isplaćivao svom osiguraniku
da nije bilo štetnog događaja i invalidske mirovine koju je u utuženom razdoblju
tužitelj isplatio svom osiguraniku. Tim vještačenjem je utvrđeno kako je potencijalna
starosna mirovina na koju bi tužiteljev osiguranik imao pravo neznatno veća od
isplaćenog iznosa invalidske mirovine u utuženom razdoblju. Na navedeni nalaz i
mišljenje vještaka, stranke nisu imale primjedbi.
12. Dakle, kako je u konkretnom predmetu utvrđeno da bi potencijalna
starosna mirovina na koju bi tužiteljev osiguranik imao pravo bila veća u odnosu na
isplaćenu invalidsku mirovinu u utuženom razdoblju, tužitelj nije dokazao da trpi
štetu, kako je to pravilno i ukazivao tuženik pa je pravilno prvostupanjski sud
postupio kada je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
13. Odluka o troškovima postupka ispitana je kako po osnovi (čl. 154. st. 1.
ZPP-a) tako i po visini (čl. 155. st. 1. ZPP-a) te je utvrđeno da je pravilna i na zakonu
osnovana.
14. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odbiti žalbu kao
neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim točkama I., II. i III. izreke
presude.
Zagreb, 26. ožujka 2024.
Sudac Maja Bilandžić
Kontrolni broj: 00ebc-e8259-b39db
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Maja Bilandžić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.
