Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
Repubblica di Croazia
Tribunale Comunale di Pisino
Sezione distaccata di Buje-Buie
Buie, Via dell’ Istria 1
Poslovni broj P-560/2025-
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Margareta Vivoda, u pravnoj stvari tužitelja 1. HR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženih: 1. FR, H, sada nepoznata boravišta, 2. CR, Dane, sada nepoznata boravišta, oboje zastupani po privremenom zastupniku Marina Mraković, odvjetnica u Buzetu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne rasprave 24. kolovoza 2026., dana 7. rujna 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se je tužitelj HR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekao pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima tuženika NR i TR, u cijelosti, na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] zgr, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te su tuženi dužni trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti izvrši uknjižba prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
r i j e š i o j e
II. Nalaže se odjelu financijsko-materijalnog knjigovodstva da iz položenog predujma isplati privremenom zastupniku tužen ika trošak u iznosu od 250,00 eur u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] zgr, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženi su kao suvlasnici tužitelj u 10/56 dijela, tuženi FR i CR, svaki u 9/56 dijela i SR u 28/56 dijela. SR je zajedno sa tužiteljem u suposjedu predmetne nekretnine. Zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju. Tužitelj se sam i putem svojih pravnih prednika nalazi peko 70 godina u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine zajedno sa GR. Tužitelj namjerava izvršiti adaptaciju zgrade, te prethodno želi srediti zemljišnoknjižno stanje. Kako se tužitelj, sam i putem svojih pravnih prednika nalazi preko 70 godina u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine to predlaže da nadležni Općinski sud u Pazinu, nakon provedenog postupka donese presudu sadržaja kao u izreci.
2. Kako su tuženi: FR i CR nepoznatog boravišta to im je na temelju odredbe čl. 84. st. 1. i 2. t. 5. Zakona o parničnom postupku NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23 (dalje ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi odvjetnice Marine Mraković iz Buzeta. Privremeni zastupnik tuženika opreza radi protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu, ali se ne protivi izvođenju predloženih dokaza. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
5. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, proveden je uviđaj na licu mjesta uz mjernično vještačenje, saslušani su svjedoci , tužitelj, pregledan je ortofoto snimak, fotografije.
6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da nekretnina koja je predmetom tužbe dolazi upisane kao suvlasništvo tuženih, tužitelja i GR na način kako to tvrdi i tužitelji u tužbi.
7. Lice mjesta nalazi se u mjestu Dane, sud je obišao nekretninu koja je predmetom tužbe i nalazi se u selu Dane. Tužitelj je pokazao nekretninu koja je predmetom postupka.
8. Mjernični vještak Nebojša Guzijan, pokazanu mu nekretninu, uspoređujući stanje u naravi, sa katastarskim planovima, orto foto snimcima identificirao je kao k. č. br. [katastarska čestica] ZGR upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište u naselju Dane ispred kuća u nizu tužitelja na k. č. [katastarska čestica] zgr , 84/3 zgr i 84/4 zgr sve k. o. [katastarska općina] koje se nalaze na sjevernom i sjeverno istočnom dijelu parcele. Fotografije prikazuju nekretninu.
9. SR rođen 1940. u Danama, je iskazao da predmetna nekretnina je od njega i tužitelja. Tu nekretninu oduvijek koristi njegova obitelj, preci i tužitelj i njegova obitelj. Smatra da je to od njega i od tužitelja svakog u pola dijela. Nikada to dvorište osim njih i njegovih predaka nitko drugi nije koristio. On je u Danama živio do 1964. Međutim stalno sa vraćao a i sada je ovdje po ljeti barem dva mjeseca. Nikada nije bilo nikakvih problema zbog korištenja ove nekretnine. Ovu nekretninu su uvijek koristili kao dvorište kuća, a on i tužitelj imaju susjedne zgradne nekretnine.
10. ZR, rođen 1953. brat tužitelja, je iskazao da je pok. mama AR njemu i bratu ostavila nekretnine ovdje u Danama. Mama je ovdje u Danama rođena i tu je živjela do poslije II. svj. rata, nakon čega se preselila Rijeku. Mama je inače često dolazila ovdje u Dane. Ovu nekretninu su on i brat podijelili između sebe. Ovo dvorište koje je obiđeno su koristili preci, mama i njezina obitelj, a nakon toga i oni, a brat uz tu nekretninu ima i drugu nekretninu. Ne zna točno kad su saznali da nekretnina nije upisana na njih ili na mamu međutim sjeća se i da je još otac govorio da bi trebali promijeniti krov na zgradnoj nekretnini, ali to nisu uspjeli napraviti. Nitko dugi se nije pojavljivao na toj nekretnini osim njig. Također i SR koristi ovu nekretninu pa smatra da je to pola od brata, a pola od F. On i brat su se dogovorili da ovo dvorište bude njegovo.
11. BR, rođen 1946. u Danama, iz Dana 11 A, je 1949. otišao u Rijeku sa roditeljima, ali je često dolazio u Dane. Od 2005. opet stalno živi ovdje. Ovo dvorište koje je obiđeno je po njegovim saznanjima pola od SR, a pola od C. Tu je viđao samo obitelj F i obitelj tužitelja i njihove pretke. Nikada nije čuo da bi bilo bilo kakvih problema oko ove nekretnine.
11. Tužitelj se pridružio iskazu svjedoka. Nona se zvala RR (rođ. N) i ona je bila mama od mame AR. To je bilo njihovo, nekretnina o kojoj se vodi postupak.
12. Iz suglasnog iskaza svjedoka i tužitelja nesporno je utvrđeno da je predmetna nekretnina oduvijek u posjedu tužitelja i njihovih predaka, te SR, koji je u upisan u ½ dijela, da nikada nitko nije osporavao posjed i vlasništvo obitelji tužitelja, tuženog nitko ne poznaje.
13. Sud je izvedene dokaze cijenio svakog pojedinačno i u svojoj ukupnosti, te materijalni dokazi u spisu i fotografije su u skladu sa iskazima svjedoka i tužitelja. Svim izvedenim dokazima nesporno je utvrđeno da je nekretnina koja je predmetom tužbe u samostalnom i poštenom posjedu tužitelja i njihovih predaka te SR i ispunjene su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Tužitelj nesmetano, kao pošten posjednik posjeduje predmetnu nekretninu, te iako je nekretnina u selu Dane, dostupna i vidljiva mještanima u selu nitko nikada, a ni sada ne osporava posjed tužitelju, već ga, kako to navode i svjedoci smatraju vlasnikom predmetne nekretnine, uz SR, i to od najranije sredine prošlog stoljeća.
14. Odredba čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka Ustavnog suda, 22/00 – Odluka Ustavnog suda, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 152/08 (dalje ZV) propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom stvari. Samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe u vlasništvo nekretninu protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. U smislu odredbe čl. 18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Poštenje posjeda ničime nije dovedeno u pitanje to su u potpunosti ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 159. ZV-a. Odredba čl. 160. ZV-a propisuje da (1) Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.
15. Utvrđeno je da je tužitelj putem svojih pravnih prednika, roditelja, majke, svakako posjedovao nekretninu, u naravi dvorište ispred kuća preko 40 godina i to još od početka prošlog stoljeća. Sud zaključuje da su se uvjeti za dosjelost ispunili i prije stupanja na snagu ZV-a. Naime, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune sve potrebne pretpostavke. Dosjelost (usucapio) je stjecanje prava vlasništva tuđe stvari kroz zakonom određeno vrijeme od strane kvalificiranog, odnosno bar savjesnog posjednika. Dosjelost spada u originarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva ne zasniva na pravu vlasništva prednika. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da su ispunjene slijedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari, posjed određene kvalitete te vrijeme dosjelosti određeno zakonom. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune sve potrebne pretpostavke predviđene zakonom, a te pretpostavke bile su ispunjene već i u vrijeme važenja ranijeg Općeg Građanskog zakonika koji je također na sličan način propisivao uvjete za dosjelost , zatim Zakon o vlasničkopravnim odnosima kao i aktualni ZV,i na osnovi čl. 388. st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) dolazi do njegove primjene. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te posjed mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije. Saslušanjem svjedoka i tužitelja je utvrđeno da je nekretnina koja je predmetom tužbe bila u posjedu pravnih prednika tužitelja, a tužitelj je nasljednik svoje pokojne majke, UR.
16. Odredba Članka 130. ZV-a propisuje da (1) Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Tužitelj slijedom iznijetog osnovano podnosi tužbu.
17. Slijedom iznijetog i obrazloženog, na temelju navedenih odredbi zakona, kako su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u smislu odr. čl. 325. Zakona o parničnom postupku, odlučeno je kao u izreci.
18. Privremeni zastupnik tuženika zahtijevao je naknadu parničnog troška za sastav odgovora na tužbu, uz PDV, ukupno 250 eura, što je u skladu s vrijednosti predmeta spora i Tarifom o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, pa kako trošak privremenog zastupnika snose tužitelji odlučeno je kao u izreci pod II.
Buje-Buie, 7. rujna 2026.
Sutkinja
Margareta Vivoda
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave ove presude za stranku koja je uredno obaviještena o datumu objave presude, a za stranku koja nije uredno obaviještena rok teče od dana dostave presude.
Dna:
1. Punomoćniku tužitelja, uz Rješenje o pristojbi za presudu,
2. Privremenom zastupniku tuženika.
Po pravomoćnosti:
1. Porezna uprava – Ispostava Buzet.