REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Vukovarska cesta 31
Poslovni broj: Us I-688/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Jasenki Beker Rupčić, po prijedlogu sudske savjetnice Tatjane Sekulić, uz sudjelovanje zapisničarke Dunje Radlović Jamnić, u upravnom sporu tužitelja AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Stjepko Medved, odvjetnik u Valpovu, Matije Gupca 48, Pisarnica Osijek, Vrt Jagode Truhelke 3/II, Osijek, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, OIB: 33706439962, Područnog ureda Osijek, Ulica Hrvatske Republike 21, Osijek, radi izvršenja rješenja o uklanjanju građevine, 8. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek KLASA: UP/I-362-02/24- 02/1037, URBROJ: 443-02-01-12-25-7 od 27. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika tužitelju je izrečena prva novčana kazna u iznosu od 3.980,00 eur jer u svojstvu investitora nije postupio po rješenju o uklanjanju izdanom 28. studenog 2024.
2. Tužitelj u tužbi osporava rješenje tuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba upravnog postupka. Navodi da se rješenje temelji isključivo na stavu prethodnom neosnovanom rješenju tuženika da je predmetna nekretnina nelegalna. Ističe da je pokrenuo postupak legalizacije predmetne nekretnine te da da mu nije bilo omogućeno iznošenje činjenica, prijedloga, dokaza i pravnog stava o navodnim nepravilnostima prije donošenja osporavanog rješenja što nije u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Navodi da je donošenjem osporavanog rješenja povrijeđeno pravno načelo zabrane dvostrukog kažnjavanja za istu stvar jer je tuženik izdao i prekršajni nalog protiv tužitelja na istim činjeničnim i pravnim osnovama. S obzirom na navedeno, predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti osporavano rješenje tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako u cijelosti ostaje kod pobijanoga rješenja iz razloga navedenih u obrazloženju istoga. Navodi da je inspekcijski nadzor obavljen 21. studenog 2024. u prisutnosti tužitelja koji je na zapisnik izjavio da za građevinu koja je u izgradnji nema dokumentaciju za građenje. Ističe da podnošenje zahtjeva za legalizaciju nije od utjecaja na drugačije odlučivanje o ovoj upravnoj stvari. Navodi da građevinski inspektor vodi postupak po službenoj dužnosti, radi zaštite javnog interesa te da u trenutku očevida tužitelj nije bio prisutan a njegova prisutnost nije bila nužna. Ističe da je odredbom članka 106. stavka 4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/2018., 117/2021. i 67/2023.) propisano da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Navodi da je tužitelj postupio protivno odredbi članka 71. Zakona o državnom inspektoratu jer nije izvršio rješenje građevinskog inspektora čime je počinio prekršaj za koji je propisana novčana kazna dok se rješenjem o izricanju prve novčane kazne tužitelj prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine. S obzirom na navedeno, predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.
4. Budući da je Sud ocijenio da je u konkretnom slučaju sporna primjena prava te da stranke u tužbi i u odgovoru na tužbu nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave, Sud je primjenom odredbe članka 98. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/2024. i 39/2026., dalje: ZUS), riješio ovaj upravni spor bez rasprave.
5. Sud je izveo dokaze uvidom u spis, svu dokumentaciju koja je priložena spisu kao i u spis provedenog upravnog postupka te je na temelju provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
6. Iz podataka spisa upravnog postupka proizlazi da je rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I- 362-02/24-02/1037, URBROJ: 443-02-01-12-24-1 od 28. studenog 2024. naređeno tužitelju u roku od 120 (sto dvadeset) dana od dana zaprimanja istog ukloniti građevinu max. Tlocrtnih dimenzija cca 2,50 m x 3,00 m, visine cca 4,5 m, izgrađenu od čvrstog materijala, dvostrešno krovište, pokrov crijep, na betonskoj podlozi debljine cca 15 cm, započetu izgradnju građevine max. Tlocrtnih dimenzija cca 5,20 m x 3,70 m, visine zidova prizemlja cca 3,0 m, ukrućeni vertikalnim i horizontalnim AB skrelažama, na betonskoj podlozi debljine 15 cca 15 cm, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], te je potrebno završno izvršiti poravnavanje terena.
7. Iz zapisnika Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, KLASA: UP/I- 362-02/24-02/1037, URBROJ: 443-02-01-25-5 od 22. svibnja 2025., proizlazi da je kontrolnim inspekcijskim pregledom, bez prisutnosti stranke, utvrđeno da investitor nije postupio po rješenju o uklanjanju od 28. studenog 2024., odnosno da nije uklonio predmetne zgrade izgrađene bez građevinske dozvole.
8. Dakle, iz navedenih prigovora tužitelja proizlazi da tužitelj svojim tužbenim navodima ne osporava činjenicu da nije izvršio naređenu obvezu, odnosno da nije uklonio pomoćnu zgradu izgrađenu bez građevinske dozvole sukladno rješenju Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/24-02/1037, URBROJ: 443-02-01-12-24-1 od 28. studenog 2024., već da osporava zakonitost navedenog rješenja o uklanjanju.
9. Odredbom članka 139. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/2009. i 110/2021., dalje: ZUP) propisano je da se rješenje o izvršenju može osporavati samo u odnosu na vrijeme, mjesto i način izvršenja.
10. Dakle, a obzirom na navedenu odredbu, u postupku izvršenja nije moguće ispitivati zakonitost rješenja koje je predmet izvršenja. Stoga se prigovori tužitelja da je podnio zahtjev za ozakonjenje predmetnih zgrada ne odnose na izvršenje, već na zakonitost odluke odnosno rješenja koje se izvršava pa slijedom toga ti prigovori tužitelja nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.
11. Neosnovan je, nadalje, tužbeni navod tužitelja da je donošenjem osporavanog rješenja povrijeđeno načelo dvostruke zabrane kažnjavanja za istu stvar na štetu tužitelja jer je tuženik istovremeno s donošenjem osporavanog rješenja izdao i prekršajni nalog protiv tužitelja kojim ga radi potpuno iste činjenične i pravne osnove kažnjava novčanom kaznom jer je postupio protivno odredbi članka 71. Zakona o državnom inspektoratu i nije izvršio izvršno rješenje građevinskog inspektora. Naime, navedenim ponašanjem tužitelj je počinio prekršaj iz članka 127. stavka 1. podstavka 4. i stavka 2. Zakona o državnom inspektoratu, za koji je prekršaj propisana novčana kazna, a rješenjem o prvoj novčanoj kazni tužitelj se prisiljava na izvršenje rješenja sukladno Naputku o načinu rada građevinske inspekcije („Narodne novine“, broj 109/2023) kojim su propisani iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju.
12. Nije od utjecaja na drugačije odlučivanje o ovoj upravnoj stvari niti tvrdnja tužitelja da ni prije donošenja osporavanog rješenja nije omogućeno da se očituje jer je odredbom članka 106. stavka 4. Zakona o državnom inspektoratu propisano da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.
13. Slijedom navedenog, kako je osporavano rješenje utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni odredaba materijalnih propisa, a tužitelj svojim tužbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost osporavanog rješenja, tužbeni zahtjev je odbijen na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a i odlučeno je kao izreci presude.
U Osijeku 8. rujna 2026.
Sutkinja
Jasenka Beker Rupčić
Uputa o pravnom lijeku: protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. Tužitelju po opunomoćeniku
2. Tuženiku
