Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-2684/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenica SR iz [adresa] i ĐR iz [adresa], temeljem podnijetog optužnog prijedloga Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, temeljem čl.183. i čl.182.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona, dana 04. rujna 2026. god.

p r e s u d i o  j e

I. OKRIVLJENICA: SR, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1985. g., od oca CR i majke RR, sa prebivalištem u [adresa], hrvatska državljanka, po zanimanju kozmetičar, zaposlena, neudata, nema djece, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana,

kriva je

što se dana 28. studenog 2025. god. oko 02,00 sati u Novigradu, ispred zgrade u [adresa]., nasilnički ponašala prema članu obitelji, ĐR, supruzi svoga oca (maćehi) na način da ju je fizički napala, zadajući joj više udaraca rukama i nogama po tijelu, uslijed čega je ona zadobila tjelesne ozljede,

dakle, počinila fizičko nasilje u obitelji,

čime je počinila prekršaj iz čl.10.st.1.toč.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega joj se temeljem odredbe čl.22.st.1. cit. zakona

izriče

novčana kazna

od 300,00 (tristo) eura.

Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Upozorava se okrivljenica da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).

Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

II. ĐR, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena 118.06.1972. g., od oca S i majke Đ, sa prebivalištem u [adresa], hrvatska državljanka, po zanimanju pravnik, nezaposlena, majka jednog djeteta, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana,

oslobađa se od optužbe

da bi se dana 28. studenog 2025. god. oko 02,00 sati u Novigradu, ispred zgrade u [adresa]., u alkoholiziranom stanju, nasilnički ponašala prema članu obitelji, SR, kćerci svoga supruga (pokćerci), na način da ju je fizički napala, zadajući joj više udaraca rukama i nogama po tijelu,

čime bi počinila djelo prekršaja iz čl.10.st.1.toč.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo temeljem odredbe čl.22.st.1.cit. zakona.

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenica ovom sudu dostavljen je optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja , pod brojem 211-07/25-5/31820 od 05. prosinca 2025. g., zbog prekršaja naznačenog u izreci ove presude.

2. Pred Općinskim sudom u Puli, Stalnom službom u Rovinju ispitane su obje okrivljenice.

3. SR u svojoj obrani u bitnome je navela kako za ĐR nije znala da je supruga njena oca, što da je tek nedavno saznala a poznato joj je da živi sa njenim ocem više godina. Njen otac CR i ona, iz nepoznatih razloga da joj stalno šalju poruke, a ona da joj je i prijetila sa državljaninom druge zemlje da će ju silovati, što da ju je zgrozilo. Kada je došlo do događaja, da je nazvala oca i on da je krivo shvatio da je silovana, te je sa ĐR došao u [adresa] gdje živi. Da ju je ĐR nakon što je izašla iz auta ispred zgrade na k.br.6 u ulici D'Ambrosio, verbalno napala i krenula prema njoj unoseći joj se u lice, na što da ju je odgurnula i tada da je između njih došlo do obostranog fizičkog sukoba rukama i nogama u čemu da ih je spriječio poznanik.

4. Okrivljena ĐR u svojoj obrani navela je kako je sa CR u braku pet godina, njegove kćerke iz prvoga braka SR i RR da ju nisu prihvatile, da joj je poznato da njen suprug pomaže financijski SR. Navedene prilike u kasnim noćnim satima da je SR zvala njenog supruga više puta napominjući da je silovana, zbog čega da su suprug i ona došli u [adresa] gdje SR živi oko 02,00 sati. Navela je kako je suprug produžio u zgradu, a ispred te zgrade da je bila muška osoba koja je držala psa u naručju koja joj je rekla da se vrati u auto i da bolje ne ide u zgradu, što da je poslušala. Kada je vidjela da suprug izlazi iz zgrade, da je izašla iz auta i tada da je SR koja je bosa istrčala za njim, šakom ju udarila u predjelu lijevog oka, a prethodno da nisu kontaktirale. Na to da ju je muška osoba, rukama povukao prema sebi, a ona da ju je zgrabila rukom za kosu i povlačila. Nakon toga da ju je više puta još udarila ali tvrdi da ona nju nije, a prilikom udarca su mi vjerojatno ispale naočale koje je ona u tijeku sukoba uzela s tla i potrgala a zatim napala i svog oca šamarajući ga.

5. SRU, ispitana je u svojstvu svjedoka a iskazala da je sa SR u poznaničkom odnosu, ali ne i prijateljskom, da se poznaju oko godinu dana. Navedene prilike u večernjim satima da ju je SR nazvala telefonom vidno uzbuđena i rasplakana, govoreći joj da joj se prijeti silovanjem. Zbog toga da je otišla u mjesto njezina stanovanja i zatekla ju vrlo nervoznu, nakon nekog vremena njen otac da je došao iz [adresa] sa svojom suprugom ĐR. Kada je SR čula da će oni doći, da je stekla dojam da joj to nije nimalo drago, te se po dolasku oca, njemu unijela u lice i na njega vikala te ga gurala iz stana, zbog toga da je pozvala svog supruga ŽR. Po izlasku iz stana SR da je trčala za ocem, a neposredno nakon toga da je izašla iz njezina stana te čula viku i vidjela, jer se nalazila na udaljenosti od oko 50 m, da su se SR i ĐR čupale za kosu, vikale, svađale, a potom i valjale po podu, pri čemu ih je njen suprug BR razdvojio. Također je navela kako nije vidjela da je SR pesnicom ĐR udarila u predjelu lica, nego je to vidio njen suprug, te da nije vidjela tko je koga prvi udario.

6. BR, iskazao je da je sa SR u poznaničkom odnosu koja povremeno pomaže njemu i supruzi pri održavanju OPG-a. Navedene prilike da ga je nazvala supruga da dođem u Marijanin stan jer se bojala da bi radi obiteljskih problema sa ocem koji je sa svojom suprugom bio na putu iz [adresa] u [adresa], moglo doći do problema. Dolaskom u Marijanin stan istu da je zatekao u vrlo vidno uzbuđenom stanju, po dolasku njezina oca otišli su stan, a ĐR da je zamolio da ne ide u stan kako bi se izbjegao konflikt, što je ista i učinila te je ostala pred zgradom. Marijaninog oca i ĐR ne poznaje i tada da ih je prvi puta vidio, a po dolasku u stan, SR da je napala verbalno oca zbog njihovih obiteljskih razmirica, potom da je otac sišao ispred zgrade, što učinili on i supruga, dok ih je SR pretekla, te da je vidio kako se zaletila prema ĐR koju je rukom udarila u predjelu glave, zbog čega su joj pale naočale i zadobila je tjelesna ozljede, jer je vidio da je ona krvava. Naveo je kako se te prilike, a prije samog konflikta, SR i ĐR nisu srele i ĐR nije ničime izazvala SR, dok se ĐR na Marijanin napad branila na način da ju je uhvatila rukom za kosu te su se obje naguravale i čupale te pale na pod, a on da ih je razdvajao.

7. CR u svojem je iskazu naveo da je navedenom događaju prisustvovao, kada je po pozivu kćeri SR zajedno sa suprugom ĐR iz [adresa] došao u [adresa], jer da je obavijestila da je silovana. Dolaskom u kćerin stan, da ga je ona psovala, dok su u stanu bile prisutne muška i ženska, koje do tada nikada nije vidio, kćerka da je tada bosa istrčala iz stana a muška osoba da ju je pratila i izašla zajedno sa njom ispred zgrade, što je i on učinio, svega nekoliko trenutaka iza njih. Naveo je kako je vidio kako je došlo do fizičkog sukoba na način da je SR zadala ĐR rukom udarac u glavu, od čega da je ona pala, međutim nije uzvratila jer to nije bila u mogućnosti, a potom ju je SR nastavila udarati nogama. Svjedok, muška osoba, da je držao Marjanu kako ne bi nastavila dalje sa udaranjem, a njegova supruga da je zadobila tjelesne ozljede, pri čemu joj je razbila i naočale.

8. U postupku je sud pročitao i izvršio uvid u zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, izvješće o postupanju po dojavi, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, prijavu nastavnog ZZHM-a policijskoj upravi, naredbu o određivanju mjere opreza, obrasce rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, obrasce o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, te izvode iz prekršajne evidencije.

9. Nakon provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju prvookrivljenice SR, stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa.

10. Okrivljena SR, ne spori da je došlo do fizičkog konflikta sa drugookrivljenom ĐR, pozivajući se pri tome da bi ju ista prethodno verbalno napala.

11. Pri utvrđivanju činjeničnog stanja a komparirajući sve provedene dokaze, sud je kao ključan cijenio iskaz svjedoka ŽR i to kao uvjerljiv, objektivan i logičan, te neproturječan a time i vjerodostojan. Isti nije u bliskom prijateljskom ili rodbinskom odnosu niti s jednom okrivljenicom, a oca prvookrivljene da nije nikada ranije vidio.

12. Njegov iskaz sadrži neposredno opažanje inicijalnog napada, jer on tvrdi da je vidio kako se prvookrivljena zaletjela prema drugookrivljenoj i rukom ju udarila u predjelu glave, nakon čega da su pale naočale i nastupile tjelesne ozljede, a potom su se obje naguravale, čupale i pale na pod. Dakle, sadrži i neposredno opažanje reakcije i daljnje dinamike, jer navodi: „drugookrivljenica je na napad prvookrivljenice branila se na način da ju je uhvatila rukom za kosu te su se obje naguravale i čupale te pale na pod, a ja sam ih razdvajao", te „…mogu reći kako se te prilike, a prije samog konflikta, prvo i drugookrivljena nisu srele". Iz takvog iskaza jasne su bitne činjenice, a to je tko je započeo nasilje, kojim radnjama i s kojim posljedicama.

13. Navedeni svjedok bio je u mogućnosti opaziti ono o čemu svjedoči, a da pri tom u iskazu nema kontradiktornosti niti nelogičnosti. BR je bio ispred opisane zgrade i imao je logičan razlog biti na tom mjestu, jer ga je supruga pozvala upravo u svrhu prevencije eskalacije sukoba među okrivljenicama, pa ima opravdan razlog boravka na licu mjesta i vlastiti razlog za pažljivo promatranje situacije.

14. Nadalje, svjedok C, također je neposredno opazio tjelesne ozljede drugookrivljene ĐR (krvarenje u predjelu glave), što je podudarno sa iskazom oca prvookrivljene SR, CR, a posebno sa priloženom medicinskom dokumentacijom, dok svi iskazi bilježe pad naočala ĐR, a C je vidio i kome su pale. On je jedini svjedok koji jasno opisuje cjelovitu dinamiku sukoba i to neposredno opažanje inicijalnog napada, te obrambenu reakciju drugookrivljene.

15. Za razliku od svjedokinje R, koja je bila na oko 50 m i nije vidjela inicijalni udarac šakom, C je bio bliže i vidio obje faze, što čini njegov iskaz najpotpunijim.

16. C je u svojem iskazu isključio prethodni kontakt i verbalnu konfrontaciju između okrivljenica navodeći: „prije samog konflikta, prvo i srugookrivljena se nisu srele". Ovo pobija navod prvookrivljene SR prema kojem ju je drugookrivljena ĐR „verbalno napala i unijela joj se u lice" i koju je ona odgurnula u obrani.

17. Ako su se okrivljenice srele tek u trenutku kada je prvookrivljena istrčala iz zgrade i zaletila se prema ĐR, tada nije bilo prethodne verbalne provokacije, niti unošenja u lice, niti Slavičinog napada koji bi opravdao eventualnu nužnu obranu. Nasuprot tome, prvookrivljena SR, jasno je identificirana kao inicijator napada.

18. Prema tome, nužna obrana na strani prvookrivljene SR nije ostvarena, jer je za nužnu obranu nužno da postoji „istovremeni ili izravno predstojeći protupravni napad", pri čemu se pod protupravnim napadom podrazumijeva napad na tjelesni integritet, a ne verbalna provokacija. Stoga je jasno da prvookrivljenoj SR, sve da je i točno da ju je ĐR verbalno napala, nije prijetio nikakav napad na tjelesni integritet, pa se ne može raditi o postupanju u nužnoj obrani.

19. Nadalje, svjedok BR opisuje da je drugookrivljena ĐR: „uhvatila prvookrivljenu rukom za kosu te su se obje naguravale i čupale te pale na pod". Ova radnja uslijedila je kao neposredna reakcija na udarac šakom koji je drugookrivljena prethodno primila od prvookrivljene.

20. Prema postojećoj sudskoj praksi „uzvraćanje udaraca u obrani nije dovoljna sama po sebi da bude ispunjeno zakonsko biće djela prekršaja, nego je nužno sa sigurnošću isključiti postojanje nužne obrane te utvrditi je li ona tijekom čitavog sukoba postupala sa obrambenom, a ne napadačkom voljom.

21. Prema iskazu BR, drugookrivljena ĐR je bila napadnuta šakom u glavu bez ikakvog prethodnog verbalnog ili fizičkog kontakta. Njezina reakcija (hvatanje za kosu, naguravanje) je obrambena reakcija osobe koja je upravo zadobila udarac. Nije dakle bila inicijator sukoba niti je njezina reakci ja premašila intenzitet napada. U tom smislu iskaz svjedoka BR i obrana drugookrivljene ĐR podudarne su u ključnom detalju o nepostojanju prethodnog kontakta.

22. Svjedok CR također potvrđuje prvobitno postupanje svoje kćeri prvookrivljene SR, u odnosu na inicijativu samog sukoba, međutim u ostalom dijelu sud njegov iskaz nije prihavatio, cijeneći ga tendencioznim i subjektivnim, obzirom da je on suprug drugookrivljene ĐR.

23. Pri tome se ističe kako je svjedok BR naveo: drugookrivljena „se branila na način da ju je uhvatila rukom za kosu", dakle, drugookrivljena je fizički uzvratila. Svjedok, otac prvookrivljene, naveo je: drugookrivljena „nije uzvratila jer to nije bila u mogućnosti".

24. Ovo proturječje među iskazima diskreditira iskaz CR (koji ne odgovara ni iskazu BR, ni iskazu samog Ž koji opisuje krvarenje iz čega je jasno da je sukob trajao), ali Nimčevićev iskaz ostaje konzistentan i ne proturječi u ključnim okolnostima.

25. Isto tako, drugookrivljena tvrdi da ona nije udarila prvookrivljenu, no BR opisuje da ju je uhvatila za kosu. Iz takvog opisa zaključuje se da drugookrivljena nije bila pasivna, nego je nakon napada reagira la fizički i ušla u uzajamni sukob koji je prerastao u međusobno fizičko naguravanje i čupanje.

26. Iskaz svjedokinje R ne opovrgava iskaz C jer ona nije vidjela inicijalni udarac, što ne znači da se isto nije dogodilo.

27. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja, analize svakog pojedinačnog iskaza kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je utvrdio da su se u postupanju prvookrivljene SR stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa, odnosno da je ona inicirala fizički napad šakom u glavu ĐR Zović bez prethodne verbalne ili fizičke provokacije. Na njenoj strani ne postoje pretpostavke nužne obrane jer nema prethodnog napada na njezin tjelesni integritet, dakle ona je prva nasrnula i udarila drugookrivljenu ĐR rukom u glavu. Nakon čega je ista reagirala tako što je prvookrivljenu SR uhvatila za kosu, zatim su se obje naguravale, čupale i pale na pod.

28. Kako je nasilje u obitelji i primjena fizičke sile (čl.10.toč.1. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), prvookrivljena SR zbog toga je proglašena krivom, na način opisan u toč.I. izreke ove odluke.

29. Sud smatra da je prvookrivljena postupala sa neizravnom namjerom jer je bila svjesna svojeg postupanja, pa je unatoč tome na takvo ponašanje i pristala, a što je sud uzeo kao otegotnu okolnost.

30. Kao olakotnu okolnost na strani drugookrivljene sud je cijenio njezino sudjelovanje u postupku, dok je kao posebno olakotnu okolnost sud cijenio njezinu dosadašnju nekažnjavanost za ovakvu i sličnu vrstu prekršajnih djela.

31. Za opisano prekršajno djelo propisana je novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 45 dana. Obzirom na sve utvrđene okolnosti okrivljenoj ĐR je izrečena novčana kazna u najnižem iznosu, cijeneći da će se ako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i utjecati na nju da ubuduće ne čini opisana prekršajna djela.

32. U odnosu na drugookrivljenu ĐR, slijedom gore provedenog postupka, utvrđeno je kako je ona bila napadnuta šakom u glavu bez prethodnog kontakta od stane prvookrivljene SR, a njezinu naknadnu reakciju (hvatanje za kosu, naguravanje) sud ocjenjuje kao obrambenu i razmjernu intenzitetu napada. Stoga, kako se radilo o istodobnom protupravnom napadu, postupanje ĐR bilo je reakcija na taj napad, a ne samostalni početni čin nasilja, pa je ona postupala u nužnoj obrani u smislu odredbe čl.18. Prekršajnog zakona, zbog čega se u njezinu postupanju ne stječu obilježja prekršaja iz navedenog propisa, zbog čega je oslobođena od optužbe na način opisan u toč.II. izreke ove presude.

33. Također se napominje kako je ključna pretpostavka za primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji da je nasilje počinjeno u obitelji, tj. između osoba koje Zakon određuje kao članove obitelji ili bliske osobe.

34. Sukladno čl.87.st.8. Kaznenog zakona, koji se primjenjuje u prekršajnom pravu, članovi obitelji su, između ostalih, bračni ili izvanbračni drug te „djeca svakog od njih", što se odnosi na djecu svakog bračnog/izvanbračnog druga, dakle i kćer oca (pokćerka) je član obitelji u odnosu na majčevu ili očevu suprugu/supruga. Budući da je drugookrivljena (maćeha) supruga oca prvookrivljene (pokćerke), a pokćerka je „dijete" tog bračnog druga, obiteljski odnos između njih dviju postoji i čl.10. ZZNUO se primjenjuje.

35. Navedeno potvrđuje i iskaz okrivljenica - obje su svjesne međusobnog obiteljskog statusa jer pokćerka SR opisuje: „poznato mi je da živi sa mojim ocem otprilike 6 godina", dok ĐR opisuje: „moj suprug pomaže kćerku".

36. Troškovi postupka prvookrivljenoj izrečeni su u paušalnom iznosu sukladno složenosti i trajanju postupka, dok je drugookrivljena oslobođena od plaćanja troškova postupka jer je oslobođena od optužbe.

U Bujama, dana 08. rujna 2026. godine.

Sutkinja

Sanja Božić Turina

POUKA O PRAVNOM LIJEKU;

Okrivljenik, njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, nadležno državno odvjetništvo i ovlašteni tužitelj (čl.192. Prekršajnoga zakona), imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po prijemu otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte ovom sudu , za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljenicama,

2. Ovlaštenome tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.