REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 15

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: P-537/2021-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Anđeli Bionda Martić, u parničnom postupku, u pravnoj stvari tužiteljice RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Jasni Buruš , OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici u Slavonskom Brodu, protiv tuženika SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici DP, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici u [adresa], radi ništetnosti, nakon održane glavne i javne rasprave dan 24. srpnja 2026., zaključene istoga dana u nazočnosti punomoćnice tužiteljice Jasne Buruš, odvjetnice u Slavonskom Brodu i punomoćnice tužene DP, odvjetnice u [adresa], nakon javne objave, 8. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:

"I Utvrđuje se ništavim Kupoprodajni ugovor broj OV-3231/2001 od 05.04.2001.god. u dijelu u kojemu se kao kupac označava SP, JMBG: [jedinstveni matični broj građana] iz [adresa].

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Slavonskom Brodu izvršiti brisanje uknjižbe prava vlasništva suvlasničkog udjela od 1/2 upisanoga na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada br.13 u [adresa] površine 320m2 i kč. br. [katastarska čestica] dvorište u ulici A. [adresa] površine 578 m2 , Suvlasničkom dijelu :1/12 Etažno vlasništvo u naravi Stan br.1 prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, izbe te drvarnice u podrumu označene u etažnom nacrtu pod br.1 koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj na č.k.br.4340/2 s kojim je nedjeljivo povezan 1.suvlasnički udio, za korist SP iz [adresa] .

III Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Slavonskom Brodu izvršiti uknjižbu prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada br.13 u [adresa] površine 320m2 i kč. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 578 m2 , Suvlasničkom dijelu :1/12 Etažno vlasništvo u naravi Stan br.1 prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, izbe te drvarnice u podrumu označene u etažnom nacrtu pod br.1 koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj na č.k.br.4340/2 s kojim je nedjeljivo povezan 1.suvlasnički udio, za korist NP iz [adresa] ( u zemljišnim knjigama ovoga suda s adresom [adresa] radi se o istoj osobi ) u cijelosti.

IV Nalaže se tuženoj SP OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trenutačno na adresi [adresa], kod ŽP, da tužitelju ĆP OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], izda tabularnu izjavu temeljem koje će tužitelj, bez bilo kakvog daljnjeg pitanja ili dopuštenja suvlasnički udio tužene od 1/2 upisan na nekretnini koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Slavonskom Brodu dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] u naravi Stan br.1.prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, 1 kuhinje, 1 kupaonice, 1 predsoblja, 1 izbe ukupne površine 52,63 m2 te drvarnice od 9m2 i spremišta od 5m2 u podrumu, označeno u nacrtu pod br.1 koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj na čk.br.4340/2 s kojim je nedjeljivo povezan 1. suvlasnički udio, upisati za svoju korist u cijelosti. U protivnom istu će zamijeniti ova presuda.

V Nalaže se tuženoj SP OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trenutačno na adresi [adresa], kod ŽP, da tužitelju ĆP OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] nadoknadi troškove parničnog postupka koliko oni budu iznijeli sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, a sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljici RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženoj SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 4.350,04 EUR (četiri tisuće tri stotine i pedeset eura i četiri centa), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 8. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], za naknadom više zatraženog preko dosuđenog, iznos od 2.155,70 EUR (dvije tisuće jednu stotinu pedeset i pet eura i sedamdeset centi) na ime troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari tužbu je kao tužitelj podnio ĆP dana 2. listopada 2020. protiv tužene, a radi utvrđenja ništetnosti Kupoprodajnog ugovora broj OV- 3231/2001 od 5. travnja 2001. u dijelu u kojemu se kao kupac označava SP te radi uknjiženbe prava vlasništva upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada br.13 u [adresa] površine 320m2 i kč. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 578 m2, na suvlasničkom dijelu :1/12 Etažno vlasništvo u naravi Stan br.1 prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, izbe te drvarnice u podrumu označene u etažnom nacrtu pod br.1 koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj na č.k.br.4340/2 s kojim je nedjeljivo povezan 1.suvlasnički udio, za korist NP iz [adresa], te radi izdavanja tabularne izjave za uknjižbu opisanog prava vlasništva te radi naknade troškova parničnog postupka tužitelju od strane tužene.

1.1. Tužitelj je u tužbi naveo kako su parnične stranke 15.travnja 1996.god. sklopile brak koja činjenica je upisana u matičnoj knjizi vjenčanih koja se vodi za mjesto [adresa] pod rednim brojem 00111 za godinu 1996. Nadalje, naveo je kako je kod ovoga suda među parničnim strankama u tijeku postupak povodom tužbe tužitelja radi razvoda braka, pod poslovnim brojem P ob-149/2020. Tužitelj je naveo kako je u trenutku sklapanja braka njegovu vlastitu imovinu činila nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 38 i dvorište u [adresa] površine 220 m2. Nadalje, naveo je kako su nakon sklapanja braka parnične stranke stanovale u navedenoj nekretnini tužitelja sve do prodaje iste 2001. S tim u svezi naveo je kako je tužitelj prodao predmetnu nekretninu te je iz novčanih sredstava ostvarenih prodajom tužitelj kupio nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u A I kč. br. [katastarska čestica] Zemljište bez zgrade u [adresa] sa 147 čhv k. o [katastarska općina], i kč. br. [katastarska čestica] zemljište bez zgrade u [adresa] sa 114 čhv u AII Novosagrađena dvokatna stambena zgrada broj 13 bez zemljišta u [adresa] sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] , a u A III , u naravi stan br.1 prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, izbe te drvarnice u podrumu označene u etažnom nacrtu pod br.1, a koja nekretnina danas u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Slavonskom Brodu dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], suvlasnički dio :1/12 Etažno vlasništvo (E-1).

1.2. Tužitelj je naveo kako u trenutku sklapanja braka s tužiteljem tužena nije imala vlastite pokretne ni nepokretne imovine koju je unijela u brak, a za vrijeme trajanja braka nije ostvarivala nikakva novčana primanja niti novčanu pomoć po bilo kojem osnovu te su parnične stranke živjele od mirovine tužitelja. Također, tužitelj je naveo kako su on i tužena u predmetnom stanu stanovali do srpnja 2019. kada je tužena napustila bračnu zajednicu. Tužitelj je naveo i kako se p rilikom stjecanja predmetne nekretnine i sklapanja navedenog kupoprodajnog ugovora broj OV- 3231/2001 od 5. travnja 2001., a isključivo i samo u svrhu ostvarivanja prava tužene na ishođenje dozvole ulaska (vize) u Sjedinjene Američke Države, tužitelj s tuženom sporazumio da se tužena u navedenom kupoprodajnom ugovoru fiktivno označi kao jedan od kupaca, slijedom čega je tužena u zemljišnim knjigama ovoga suda upisana kao suvlasnik na predmetnoj nekretnini sa suvlasničkim udjelom od ½ dijela.

1.3. Tužitelj je naveo kako je on u nazočnosti prodavatelja predmetne nekretnine JP te FP, odgovorne osobe Agencije za promet nekretninama Trgo-invest iz [adresa] isplatio prodavatelju cjelokupnu ugovorenu kupoprodajnu cijenu. U odnosu na ranije navode da tužena dolazi upisana kao suvlasnik predmetne nekretnine radi ishođenja vize, tužitelj je dodatno navodi kako je tužena tijekom 2001.godine planirala posjet Sjedinjenim Američkim Državama (dalje: SAD) gdje stanuje kći tužene, a za koje putovanje je bilo potrebno ishoditi turističku dozvolu boravka (vizu) sukladno uputama Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj a shodno kojima je podnositelj zahtjeva morao priložiti i dokaz o financijskoj situaciji, dokaz o zaposlenju, dokaz o obrazovanju, te konačno dokaz o posjedovanju nekretnina u Republici Hrvatskoj, i to sve u svrhu utvrđivanja i dokazivanja čvrstih veza podnositelja zahtjeva za povratak u zemlju prebivališta. Tužitelj je, nadalje, naveo kako potonje navedenu činjenicu dokazuje zamolba za žurno provođenje predmetnog kupoprodajnog ugovora od 1. listopada 2001. upućena ovome sudu od strane parničnih stranaka za žurnu provedbu kupoprodajnog ugovora radi ishođenja vize u Američkoj ambasadi u Zagrebu.

1.3.1. U svezi s navedenim tužitelj je naveo kako je on vjerovao da među parničnim strankama postoji suglasnost o stvarnom razlogu označavanja tužene kao kupca u Kupoprodajnom ugovoru broj OV-3231/2001 od 5. travnja 2001., a temeljem kojeg je tužena uknjižena kao suvlasnik na predmetnom stanu, te tužena koja je napustila bračnu zajednicu, dok je u tijeku postupak radi razvoda braka, odbija tužitelju ustupiti svoj suvlasnički udio, ignorirajući sporazum stranaka prilikom sklapanja predmetnog kupoprodajnog ugovora i njezine uknjižbe u ½ suvlasničkog dijela predmetne nekretnine. S tim u svezi naveo je kako je ovome sudu podnio tužbu radi utvrđenja bračne stečevine, koji postupak se vodi pod poslovnim brojem P ob - 273/2019. Također, tužitelj je naveo kako je u mirnom postupku pozvao tuženu da temeljem usmenog sporazuma stranaka iz 2001.godine svoj suvlasnički udio od 1/2 fiktivno stečen i upisan na predmetnoj nekretnini, darovnim ugovorom te unatoč poreznoj obvezi tužitelja kod stjecanja nekretnina, vrati tužitelju, upravo kako je to među parničnim strankama i bilo dogovoreno, što tužena odbija.

1.4. Tužitelj se u prilog svojih navoda pozvao i na odredbu članka 282. Zakona o obveznim odnosima te je naveo kako je istom propisano da kada stranke vjeruju da su suglasne a u stvari među njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora, ugovor ne nastaje. S tim u svezi tužitelj je naveo kako među parničnim strankama očigledno postoji nesporazum glede sporazuma i suglasnosti stranaka na okolnost stvarne pravne naravi kupoprodajnog ugovora

br.OV-3231/2001 od 5. travnja 2001.

1.5. Tužitelj je naveo kako je on vjerovao da su on i tužena 2001. godine postigli suglasnost glede bitnih svojstava te stvarno pravnog karaktera Kupoprodajnog ugovora broj OV-3231/2001 od 5. travnja 2001., fiktivnoga označavanja tužene kao jednoga od kupaca predmetne nekretnine, a podredno i glede stjecanja valjane pravne osnove uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u suvlasničkom udjelu od 1/2 za korist tužene. Nadalje, naveo je kako se tužena u postupku ovoga suda radi utvrđivanja bračne stečevine, poslovni broj: Pob-273/2019, protivi utvrđenju da je predmetna nekretnina stečena iz vlastite imovine tužitelja te osporava činjenicu da je ista fiktivno upisana u Kupoprodajni ugovori broj OV-3231/2001 od 5. travnja 2001., temeljem suglasnosti stranaka i isključivo poradi pribavljanja dozvole ulaska tužene ( vize ) u SAD, a zbog čega tužitelj zaključuje kako je 2001. godine prilikom sklapanja navedenog kupoprodajnog ugovora tužitelja svjesno i s namjerom dovela u bitnu zabludu glede činjenica i okolnosti odlučnih za sklapanje istoga. U tom pogledu tužitelj je naveo kako je on postupanjem tužene kod sklapanja predmetnog kupoprodajnog ugovora doveden u bitnu zabludu glede osobe tužene, podredno bitnih svojstava predmetnog ugovora, odnosno okolnosti koje se po namjeri strana smatraju odlučnim. S tim u svezi naveo je i kako da nije bio doveden u zabludu on nikada ne bi sklopio takav kupoprodajni ugovor, odnosno nikada ne bi dopustio da se tužena uz tužitelja označi kao kupac u predmetnom ugovoru, a kojim je tužitelj vlastitim novčanim sredstvima kupio predmetnu nekretnini u [adresa] u [adresa].

2. Nakon podnošenja tužbe, u tijeku postupka, tužitelj ĆP je preminuo te je sud rješenjem poslovni broj: 11 P-364/2020-6 od 4. svibnja 2021. prekinuo postupak. Podneskom od 5. svibnja 2021. nasljednica tužitelja izvijestila je sud kako zakonska nasljednica tužitelja, kćerka RP preuzima postupak u konkretnoj pravnoj stvari te stupa u položaj tužitelja i predlaže sudu nastavak postupka. Sud je rješenjem poslovni broj: 11 P-364/2020-14 od 13. rujna 2021. nastavio postupak, odnosno stavio je van snage rješenje ovoga suda poslovni broj: 11 P-364/2020-6 od 4. svibnja 2021.

3. Podneskom od 27. veljače 2023. tužena je podnijela odgovor na tužbu. U odgovoru na tužbu navela je da se u cijelosti protivi tužbi smatrajući da je tužbeni zahtjev neosnovan.

3.1. Tužena je navela kako je ona s pokojnim ĆP stanovala od prosinca 1995. godine te su oni zaključili brak 15. travnja 1996. godine, a u braku su bili sve do smrti pokojnog ĆP (**.**.2021.). Tužena je navela kako su ona i ĆP, u vrijeme zaključenja njihova braka stanovali u kući koja je bila u suvlasništvu i to pokojnog ĆP u ¾ dijela, te tužiteljice RP u ¼ dijela. Nadalje, navela je kako je tužena u vrijeme kada su ona i pokojni ĆP započeli zajednički život u njihovu zajednicu donijela svoju ušteđevinu iz SR Njemačke u iznosu od 26.000,00 Dem, dok je ona 1997.g. dobila od njemačkog osiguranja prije odlaska u mirovinu gotovinski iznos od 6.000,00 Dem , a potom je još jednu godinu dobivala 60% plaće što je iznosilo oko 600,00 Dem mjesečno. Tužena je navela kako je pokojni ĆP u to vrijeme ostvarivao mirovinu u mjesečnom iznosu od 1.350 kuna, od čega je 1/3 dijela mirovine bila pod ovrhom. Tužena je navela kako su ona i pokojni ĆP donijeli zajedničku odluku da u kuću u kojoj su stanovali uvedu grijanje na plin, a slijedom čega su kupili i plinsku peć te su platili priključak plina u iznosu od oko 6.000,00 DEM, i to sredstvima iz ušteđevine tužene, dok su ta sredstva oni utrošili i za sve potrebe renovacije kuće, te su oni svakodnevno živjeli koristeći se u cijelosti sredstvima tužene. Nadalje, navela je kako je predmetna kuća bila velika i iziskivala je visoke troškove održavanja, iz kojeg razloga je pokojni ĆP u dogovoru s tuženom odlučio prodati predmetnu kuću, a s prodajom kuće suglasna je bila i tužiteljica, kći pokojnog NP, koja je u to vrijeme bila uknjižena kao suvlasnica na predmetnoj kući, zajedno s pokojnim NP,a u to vrijeme ona nije stanovala u [adresa]. Nadalje, navela je kako je predugovor o kupoprodaji kuće sa kupcima KP i HP zaključen 16. rujna 2000. godine, za kupoprodajnu cijenu od 155.000,00 DEM, a pri potpisu predugovora isplaćena je kapara u iznosu 15.000,00 DEM, dok je ugovorena isplata ostatka kupoprodajne cijene od 140.000,00 DEM obročnom otplatom u tri anuiteta. S tim u svezi iskazala je kako je glavni ugovor – ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključen 2. travnja 2001., a u istom ugovoru je navedena kupoprodajna cijena od 120.000,00 DEM. Također, tužena je navela kako je potpisivanju predugovora i glavnog ugovora bila prisutna tužiteljica, koja je imala sva potrebna saznanja. Tužena je, nadalje, navela kako je pokojni ĆP svojoj kćeri, ovdje tužiteljici isplatio ukupan iznos od 77.000,00 DEM, što je polovina ostvarene kupoprodajne cijene za predmetnu kuću, stoga je smatrao kako je on tužiteljicu namirio jer je ona na predmetnoj kući imala suvlasništvo u dijela ¼, pa samim time i na dio ostvarene kupoprodajne cijene u visini ¼ suvlasničkog dijela.

3.2. Tužena je navela kako su ona i pokojni ĆP, nakon prodaje predmetne kuće, zajedno kupili stan temeljem ugovora od 5. travnja 2001. godine, a koji stan je plaćen 54.000,00 EUR, iako je u ugovoru navedena kupoprodajna cijena od 48.000,00 EUR. Navela je i kako su u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora odnosi između tužene i pokojnog NP, kao bračnih drugoga, bili skladni te su oni o svemu zajednički odlučivali, i ulagali su zajednička sredstva za vrijeme trajanja bračne zajednica. Tužena je navela kako je pored navedene ušteđevine ona imala i inozemnu mirovinu iz Njemačke, a također je redovito primala i znatnu novčanu pomoć od svoje kćerke koja živi u [adresa], kao i od svoje sestre OP, koja je također živjela u [adresa], a sada živi u [adresa]. Tužena je navela kako je u vrijeme kupnje predmetnog stana ona s pokojnim NP bila u braku 6 godina te je ona zajedno s njim bila kupac predmetnog stana u kojemu su oni, kao bračni drugovi, zajedno i stanovali. Također, tužena je navela kako je pokojni ĆP u vrijeme kada je kupljen predmetni stan bio u dobi od 67 godina te je bio potpuno zdrav i svjestan, zajedno s tuženom donosio je sve odluke u njihovom braku te je dobro znao da je tužena svoju ušteđevinu i redovite prihode uložila u kuću, a potom i u stan. Slijedom navedenoga tužena je osporavala navode tužiteljice da bi pokojni ĆP upisao tuženu kao suvlasnicu na predmetnom stanu fiktivno, kao i bi postojao takav usmeni sporazum između njih, odnosno da su dogovorili da će tužena isti udio vratiti. Tužena je navela i kako su ona i pokojni ĆP predmetni stan zajednički adaptirali na način da su potpuno renovirali kupaonicu i balkone, proširivali su kuhinju tako što su rušili zid, kupili su nove radijatore i plinski bojler i vanjska vrata, te su u isto uložili znatna zajednička materijalna sredstva. Tužena je navela kako su ona i pokojni ĆP, nakon kupnje i uređenja stana, u isti uselili, a zatim su u proljeće 2002. kupili i vozilo, osobni automobil marke Opel Corsa za iznos od 10.500,00 EUR, tada 21.000,00 DEM, a koji su prodali 2020.godine te je ĆP novac uplatio na štednju u banku. S tim u svezi tužena je navela kako je ona radi kupnje osobnog vozila ona od svoje sestre OP posudila iznos od 2.000,00 EUR. Također, navela je kako su ona i pokojni ĆP, zajednički promijenili vanjsku stolariju na stanu što je iznosilo oko 1.500,00 EUR, odnosno tada 12.000,00 kuna.

3.3. Tužena je osporavala navode tužiteljice da bi ona fiktivno stekla suvlasništvo ne predmetnom stanu radi ishođenja vize za odlazak u Sjedinjene Američke Države, u posjet kćeri, jer je tužena imala svoju životnu ušteđevinu za dobivanje vize, a kako joj u Sjedinjenim Američkim Državama živi kćer, ona je uvijek mogla dati garanciju za dolazak tužene u posjet kao članu uže obitelji. Iz navedenih razloga tužena smatra kako su razlozi koje tužiteljica navodi neosnovani te smatra kako ne postoji osnova za proglašenje navedenoga kupoprodajnog ugovora broj: OV-3231/2001 od 5. travnja 2021. ništavim jer pokojni ĆP nije doveden u bitnu zabludu niti postoje razlozi za ništavost ugovora. Tužena je navela kako je pokojni ĆP, za života podnio tužbu koja je predmet konkretnog parničnog postupka iz ljutnje prema tuženoj, koja je zbog problema u braku privremeno otišla u [adresa], a u koje vrijeme je podnio i tužbu radi razvoda braka povodom koje je kod ovoga suda vođen postupak pod poslovnim brojem: P Ob-273/2019, a u kojem postupku je pokojni ĆP povukao tužbu.

3.4. Tužena je navela i kako su ona i pokojni joj suprug ĆP , dva puta tijekom 2002. i 2009.. godine, više mjeseci boravili u [adresa] kod kćeri tužene, koja je snosila sve troškove njihova puta i boravka ondje, a koja je također redovito tuženoj davala dodatna novčana sredstva što i nadalje č ini. Dodatno, tužena je navela kako su odnosi između nje i pokojnog NP bili dobri, međusobno su se dobro slagali, tužena je redovno kuhala, spremala i obavljala sve kućanske poslove, a odnosi među njima su se narušili tijekom vremena, jer je pokojni ĆP zbog svojih godina počeo mijenjati ponašanje i postao je agresivan prema tuženoj, a od srpnja 2019. godine nastupilo je teško životno razdoblje za tuženu i problemi. S tim u svezi tužena je navela kako je o problemima s pokojnim suprugom ona često razgovarala s tužiteljicom, koja je telefonskim putem kontaktirala liječnika i izvijestila ga da je pokojni ĆP bio napet, razdražljiv, neugodan prema supruzi te da ima suicidalne izjave i namjere. Također, navela je kako su u to vrijeme odnosi između nje i tužiteljice bili korektni i dobri i često su kontaktirale telefonom, te je tužiteljica bila upoznata sa problemima koji su u to vrijeme nastupili. Tužena je navela i kako je u to vrijeme njezino zdravstveno stanje bilo loše te je ona privremeno otišla kod sestre u [adresa], a smatra da je to očito izazvalo negativnu reakciju kako kod pokojnog NP, tako i kod tužiteljice. Nadalje, navela je kako je nakon odlaska u [adresa] ona povremeno dolazila kući, te se nadala da će se situacija smiriti. S tim u svezi tužena je navela kako je u to vrijeme pokojni ĆP bio fizički dobro i nije trebao tuđu pomoć i njegu. Tužena je navela kako je sa svim bio upoznat i liječnik obiteljske medicine TP te je navela da o zdravstvenom stanju pokojnog NP postoji i liječnička dokumentacija pri Općoj bolnici dr. Josip Benčević u [adresa]. Tužena je, također, navela kako su za vrijeme njezina odsustva, kada je bila u Rijeci, protiv nje pokrenuti postupci, a za što smatra da je bilo očito iz razloga da se ospore njezina prava iz braka, a u kojem braku su odnosi između nje i pokojnog NP bi li dobri 23 godine, a koji brak je trajao sve do smrti pokojnog NP, ukupno 25 godina. Pored ranije spomenutog postupka radi razvoda braka, od kojeg postupka je pokojni ĆP odustao, tužena je navela i kako je 23. ožujka 2020. u ime pokojnog NP pokrenut parnični postupak radi utvrđenja bračne stečevine, a koji postupak se vodi kod ovoga suda pod poslovnim brojem: P Ob-68/2020 i koji je prekinut zbog smrti pokojnog NP, te je postupak nastavljen s tužiteljicom. Također, tužena je navela kako je 27. ožujka 2020. sačinjena oporuka pred svjedocima, a koja oporuka je predmet ostavinskog postupka ovoga suda pod poslovnim brojem: O-407/2021, a kojom oporukom je pokojni ĆP svu svoju imovinu ostavio svojoj kćeri RP, ovdje tužiteljici. U odnosu na odsustvo tužene i njezin boravak u [adresa], tužena je navela kako se ona vratila 3. studenog 2020. jer se pokojni ĆP razbolio, teško se kretao i tada su njihovi međusobni odnosi kratko vrijeme bili dobri, tužena se brinula o njemu sve do 24. prosinca 2020. kada je pokojni ĆP u noćnim satima, dok je bila u snu, fizički napao tuženu na način da ju je udarao šakama, a zatim joj je prijetio nožem, zavrtao joj ruku i prijetio joj, zbog čega se ona jako uplašila, a kada je pokojni ĆP pao, tužena je pozvala policiju. Također, navela je kako je ona tada uspjela otvoriti vrata, koja inače nije mogla lako otvoriti jer je pokojni ĆP na vrata stavio tri brave, lokot, a ključ istih je stavljao ispod svojega jastuka. S tim u svezi tužena je navela kako je ona mislila da poko jni ĆP ima strahove, a s obzirom na njegove godine života te se nije nadala fizičkom napadu na sebe. U odnosu na događaj kada ju je u noćnim satima fizički napao, tužena je navela kako je pokojni ĆP **.**.2020. hospitaliziran na Odjelu psihijatrije te je ondje boravio mjesec dana, nakon čega je smješten u Dom za stare i nemoćne 25. siječnja 2021., a u kojem domu je preminuo **.**.2021.

3.5. Tužena je navela i kako ona smatra da je osnovni motiv tužiteljice da ona iza svog oca naslijedi imovinu koja joj ne pripada, stoga je predložila sudu nakon provedenog postupka odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, a tužiteljicu obvezati na naknadu troškova parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

3.6. U daljnjem tijeku postupka stranke su u bitnome ustrajale kod svojih navoda iznesenih u tužbi i odgovoru na tužbu. Pri tome valja istaknuti kako je u podnesku od 5. svibnja 2021. tužiteljica navela kako je došlo do promijene zemljišnoknjižnog stanja te da nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u A i k. č. br. [katastarska čestica] Zemljište bez zgrade u [adresa] sa 147 čhv; k. č. br. [katastarska čestica] Zemljište bez zgrade u [adresa] sa 114 čhv, u A II Novosagrađena dvokatna stambena zgrada broj 13 bez zemljišta u Karadžićevoj ul. sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a u A III Stan br. 1 prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, izbe te drvarnice u podrumu označene u etažnom nacrtu pod br.1, sada dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], suvlasnički dio 1/12 Etažno vlasništvo (E-1).

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi ništetnim kupoprodajni ugovor broj OV-3231/2001 od 5. travnja 2001. u dijelu u kojemu je tužena naznačena kao kupac, da zemljišnoknjižni odjel ovoga suda izvrši brisanje ½ suvlasničkog dijela tužene s predmetne nekretnine te uknjiži navedeni suvlasnički dio kao vlasništvo tužiteljice, kao i da sud tuženoj naloži da izda tabularnu izjavu za uknjižbu prava suvlasništva tužiteljice u ½ dijela sve u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] u naravi Stan br.1.prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, 1 kuhinje, 1 kupaonice, 1 predsoblja, 1 izbe ukupne površine 52,63 m2 te drvarnice od 9m2 i spremišta od 5m2 u podrumu, označeno u nacrtu pod br.1 koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] s kojim je nedjeljivo povezan 1. suvlasnički udio. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na navodima da je predmetni ugovor ništav jer je u istom tužena naznačena kao kupac samo fiktivno, kako bi stjecanjem vlasništva ishodila vizu za odlazak u Sjedinjene Američke Države u posjet kćeri.

4.1. Među parničnim strankama u tijeku postupka nije bilo sporno da je tužena supruga tužiteljičina oca, pokojnog ĆP s kojim je formalno-pravno bila u braku od 15. travnja 1996. do smrti ĆP koja je nastupila 22. veljače 2021. Nije sporno niti da je pokojni ĆP u suvlasništvu s tužiteljicom bio uknjižen na nekretnini u [adresa], koja u naravi predstavlja kuću u [adresa], a koja kuća je prodana za vrijeme braka tužene i pokojnog ĆP, niti je sporno da su tužena i ĆP za vrijeme braka kupili stan u [adresa].

4.2. Sporno je među parničnim strankama je li tužena samo prividno, odnosno fiktivno naznačena kao kupac predmetnog stana u ugovoru od 5. travnja 2021., koji ugovor je ovjeren po javnom bilježniku Miroslavu Bračunu u [adresa], broj:

OV-3231/2021, predmet kojeg kupoprodajnog ugovora je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u A i k. č. br. [katastarska čestica] Zemljište bez zgrade u [adresa] sa 147 čhv; k. č. br. [katastarska čestica] Zemljište bez zgrade u [adresa] sa 114 čhv , u A II Novosagrađena dvokatna stambena zgrada broj 13 bez zemljišta u Karadžićevoj ul. sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a u A III Stan br. 1 prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, izbe te drvarnice u podrumu označene u etažnom nacrtu pod br.1, sada dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], suvlasnički dio 1/12 Etažno vlasništvo (E-1). Sporna je fiktivnost dijela ugovora u odnosu na suvlasnički dio tužene, pa samim tim i pravna osnova za upis njezinog suvlasničkog dijela na predmetnoj nekretnini.

5. Radi potpunog i pravilnog utvrđenja svih činjenica o kojima ovisi odluka o glavnoj stvari, sud je proveo dokazni postupak u kojemu je izvršen uvid u cjelokupni spis predmeta te su pročitane isprave, i to: izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (stranica spisa 5), molba (stranica spisa 7), kupoprodajni ugovor broj OV-3231/2001 od 5. travnja 2001. (stranica spisa 8-9 i 61-62), elektronički zapis iz matice rođenih za RP (stranica spisa 24), predugovor o kupoprodaji od 16. rujna 2000. (stranica spisa 54-56), kupoprodajni ugovor od 2. travnja 2001. (stranica spisa 57-60), uvjerenje Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske od 31. siječnja 2020. za AP (stranica spisa 107), elektronička komunikacija između tužene i CP (108-1 11), zapisnik o glavnoj raspravi od 17. rujna 2020. ovoga suda za predmet poslovni broj 16 P Ob149/2020-6., medicinsko vještačenje ĆP od 3. studenog 2020. (stranica spisa 116 -119), dokumentacija Opće bolnice dr. Josip Benčević, Slavonski Brod, o hospitalizaciji i povijesti bolesti za ĆP (stranica spisa 149-163), potvrda Privredne banke Zagreb d.d. od 10. ožujka 2025. za račune SP (stranica spisa 164 -165), medicinski karton izdan od dr. med TP za pok. ĆP (stranica spisa 199), izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka u svrhu dokazivanja stranica spisa (120-127), saslušan je svjedok FP (stranica spisa 120-127), svjedokinja OP (stranica spisa 120-127), svjedok ŽP (stranica spisa 120-127), svjedok GP (stranica spisa 135-139), svjedokinja IP (stranica spisa 135-139), svjedokinja ĐP (stranica spisa 168- 169), svjedokinja RPČ (stranica spisa 174-176), svjedokinja PP, te je provedeno medicinsko vještačenje dr. ZP za pok. ĆP (stranica spisa 206-212), izvršen je uvid u cjelokupni spis ovosudnog predmeta poslovni broj: P Ob-149/2020 i P Ob-273/2017.

5.1. Sud nije izvodio dokaz saslušanjem svjedoka BP, koji dokazni prijedlog je tužiteljica iznijela u tužbi, ali je od istoga odustala na pripremnom ročištu 29. listopada 2024. navodeći da je svjedok preminuo u siječnju 2024. Naime, druge dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. – dalje: ZPP), kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

6. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 30. rujna 2020. sud je utvrdio da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada broj 13 u [adresa] površine 320 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište u [adresa] površine 541 m2 te je ista uknjiženi kao suvlasništvo i do 1/2 dijela na ime ĆP, [adresa] i ½ dijela SP, [adresa].

6.1. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 5. travnja 2001. razvidno je da je isti zaključen između prodavatelja JP, s jedne strane kao prodavatelja i ĆP i SP s druge strane, kao kupaca. Nadalje, iz istog ugovora razvidno je da je isti ovjeren po javnom bilježniku Miroslavu Bračunu u [adresa] pod brojem: OV-3231/2001. Iz predmetnog kupoprodajnog ugovora razvidno je da su predmet istoga nekretnine – u naravi stan koji je upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u A i k.č.br.

81/2 Zemljište bez zgrade u [adresa] sa 147 čhv; k. č. br. [katastarska čestica] Zemljište bez zgrade u [adresa] sa 114 čhv, u A II Novosagrađena dvokatna stambena zgrada broj 13 bez zemljišta u Karadžićevoj ul. sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] i k.č.br.

82/2, a u A III Stan br. 1 prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, izbe te drvarnice u podrumu označene u etažnom nacrtu pod br.1. Zajedno sa stanom prodavatelj prodaje kupcima i proporcionalni dio zemljišta i zajedničkih dijelova uređaja zgrade koji služe i pripadaju predmetnom stanu. Iz članka 2. predmetnog kupoprodajnog ugovora razvidno je da je ugovorena kupoprodajna cijena za predmetnu nekretninu u iznosu 48.000,00 DEM (187.200,00 kn) koji su iznos kupci isplatili u cijelosti. Nadalje, iz članka 3. predmetnog ugovora razvidno je da prodavatelj dozvoljava kupcima da kupljenu nekretninu uknjiže na svoje ime i vlasništvo u zemljišnim knjigama, bez njegove daljnje privole te da stupe u posjed kupljene nekretnine odmah po potpisu predmetnog ugovora. Također, razvidno je da su predmetni ugovor potpisali prodavatelj JP te kupci ĆP i SP.

6.2. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih, Matičnog ureda Slavonski Brod za godinu 1961, a koji je izdan za RP razvidno je da je ista rođena **.**.2960. u [adresa] od oca LP i majke ŠP rođene R. Također, razvidno je kako je RP dana 8. listopada 1988. u Zagrebu zaključila brak sa MP nakon kojeg prezime glasi RP – upisano u maticu vjenčanih MKV MP Centar, Zagreb, 1988. godine pod rednim brojem 479.

6.3. Uvidom u uvjerenje Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske od 31. siječnja 2020. za korisnika AP iz [adresa] razvidno je da je za korisnika Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, s prebivalištem u [adresa] o ukupno isplaćenoj penziji za period od 01.01.2019. do 31.12.2019. godine utvrđeno da je isplaćen ukupan iznos od 1.574,80 EUR.

6.4. Navedene isprave opisane u točkama 6. -6.3. obrazloženja ove presude sud je prihvatio u cijelosti i iste cijenio vjerodostojnim jer činjenice koje se njima dokazuju niti nisu bile sporne među strankama u tijeku postupka. Pored toga navedene isprave, pa i ugovor koji je ovjereovljen, u smislu odredbe članka 230. ZPP jesu javne isprava stoga dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, a stranke isti nisu osporavae u smislu da su u istom činjenice neistinito utvrđene ili da je nepravilno sastavljen, stoga je sud navedene isprave u cijelosti prihvatio, a pri tome je potrebno istaknuti da uvjerenje o mirovinskim primanjima tužene nije bilo relevantno za odluku o glavnoj stvari.

7. Uvidom u potvrdu Privredne banke Zagreb d.d. od 10. ožujka 2025. za račune SP razvidno je da Privredna banka Zagreb d.d. zbog starosti evidencija i proteka zakonskih rokova čuvanja određene dokumentacije nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevu suda za dostavom ispisa prometa, uloga i isplata po deviznom štednom računu na ime SP. Također, razvidno je da je tužena kod Privredne banke Zagreb d.d. imala otvorena dva računa – redovne štednje jedan u valuti USD i jedan u valuti EUR, a oba su zatvorena 8. lipnja 2009. godine.

7.1. Iz predmetne potvrde Privredne banke Zagreb d.d. ne proizlaze nikakve činjenice važne za odluku u ovom postupku, stoga je sud navedenu potvrdu cijenio nepotrebnom.

8. Uvidom u molbu razvidno je da je ista naslovljena na zemljišnoknjižni odjel ovoga suda, da su podnositelji molbe ĆP i SP te da je istom zatražena hitna provedba kupoprodajnog ugovora, radi njihova odlaska u [adresa] za koji moraju dokumentirati (predočiti) dokaz o vlasništvu na nekretninama kako bi dobili vizu u Američkoj ambasadi, a koja molba se odnosi na kupoprodajni ugovor predan na provedbu 6. travnja 2001. i zaprimljen pod poslovnim brojem: Z-1862/01, a koji se odnosi na nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica].

8.1. Sud prihvaća predmetnu molbu i cijeni ju vjerodostojnom jer sadržaj iste tužena nije niti osporavala, a nesporno je da je predmetni kupoprodajni ugovor proveden u zemljišnoj knjizi, pri tome sud smatra važnim istaknuti kako iz sadržaja predmetne molbe proizlazi da se ista podnosi radi ishođenja vize za oba predlagatelja radi njihova odlaska u Sjedinjene Američke Države.

9. Uvidom u predugovor o kupoprodaji od 16. rujna 2020. i ugovor o kupoprodaji od 2. travnja 2001. razvidno je da su ugovorne strane ĆP i RP, kao prodavatelji te ČP i HP, kao kupci. Nadalje, iz predmetnoj predugovora, odnosno ugovora o kupoprodaji razvidno je da su predmet kupoprodaje ¾ dijela nekretnine na ime ĆP i ¼ sijela nekretnine na ime RP, a koja nekretnina je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica]/ Kuća broj 38 i dvorište u [adresa] sa 220 m2. Nadalje iz članka 2. predugovora razvidno je da je kupoprodajna cijena ugovorena u iznosu od 155.000,00 DEM, a koji iznos se kupci obvezuju platiti na način da iznos od 15.000,00 DEM isplate najkasnije 15. rujna 2000. i koji iznos se smatra kaparom, te iznos od 62.500,00 DEM najkasnije do 1. siječnja 2001., iznos od 15.000,00 DEM najkasnije do 15. ožujka 2001. te iznos od 62.500,00 DEM najkasnije do 1. siječnja 2002. Iz članka 5. predmetnog predugovora razvidno je da prodavatelji jamče da su predmetne nekretnine njihovo isključivo vlasništvo te da nisu opterećene nikakvim neuknjiženim ili uknjiženim teretima osim prava zaloga na suvlasničkom dijelu prodavatelja UP za dug u iznosu od 1.667,00 kn za korist PBZ d.d. PJ Slavonski Brod, a koji upisani teret se prodavatelj ĆP obvezao do konačne isplate kupoprodajne cijene brisati, a u slučaju da prodavatelj ne izvrši brisanje prava zaloga sa svog suvlasničkog dijela kupci zadržavaju pravi da umanje isplatu konačne kupoprodajne cijene, za iznos za koji je nekretnina opterećena pravom zaloga za korist PBZ PJ Slavonski Brod. Iz članka 13. predmetnog predugovora razvidno je da je SP iz [adresa], supruga prodavatelja i suvlasnika ĆP, izjavila da je suglasna s ugovorenom kupoprodajom i svim odredbama predmetnog ugovora te ga ona u znak suglasnosti i potpisuje. Iz predmetnog kupoprodajnog ugovora razvidno je da je isti ovjeren po javnom bilježniku Zvonimiru Koporčiću pod brojem: OU-307/2021 od 10. travnja 2021. Iz ugovora o kupoprodaji razvidno je da su u odnosu na kupoprodajnu cijenu stranke ugovorile iznos od 120.000,00 DEM, također razvidno je da su kupci ostali dužni prodavateljima na ime kupovne cijene isplatiti iznos od 62.500,00 DEM, dok su ostali dio kupovne cijene prodavateljima isplatili. Također, i u kupoprodajnom ugovoru u članku 19. ugovoreno je kako je SP iz [adresa], supruga prodavatelja i suvlasnika ĆP, izjavila da je suglasna s ugovorenom kupoprodajom i svim odredbama predmetnog ugovora te ga ona u znak suglasnosti i potpisuje

9.1. Predmetni predugovor sud prihvaća i isti cijeni vjerodostojnim jer sadržaj istoga nije niti bio sporan u tijeku postupka, a isti je opravdan i glavnim ugovorom o kupoprodaji koji je dostavljen u sudski spis.

10. Uvidom u elektroničku komunikaciju, za koju je tužena navela da se radi o komunikaciji između tužene i CP, sud je utvrdio da se radi o tekstu u kojemu se navodi o problemima sa RP i tome da traži da vrati stan, o tome kako se nije sudski razvela te o tome da je stan po pola, dok se dio teksta odnosi na mišljenja i doživljaje o RP te na upite kakav je status braka i imovine s LP, kao i o tome da je RP „nanjušila“ plijen, kako bi oca stavila u Dom i prodala stan, te savjetima da se formalno ne razvodi. Iz sadržaja navedenog teksta nije razvidno tko su sudionici toga razgovora niti kada je predmetni razgovor datiran, odnosno tko, kada i komu je slao predmetne poruke. Slijedom navedenoga sud navedenu prepisku cijeni nevjerodostojnom i istu nije prihvatio.

11. Uvidom u ovosudni spis poslovni broj: P Ob-149/2020 (ranije poslovni broj: P Ob-272/2019) kao i u zapisnik o glavnoj raspravi od 17. rujna 2020. ovoga suda koji zapisnik je sačinjen u ovosudnom predmetu poslovni broj 16 P Ob-149/2020-6, razvidno je da isti sadrži iskaze tužitelja ĆP i tužene SP, a koje iskaze su dali u postupku razvoda braka bez mlt. djece. Iz iskaza ĆP danog na predmetni zapisnik razvidno je da je isti iskazao kako je tužena u srpnju 2019. samovoljno napustila bračnu zajednicu, pri odlasku nije rekla ni riječi, a nakon toga tužena stanuje kod svoje tetke u Mostaru i od njezina odlaska nisu bili zajedno, a do tada su od 1996. živjeli zajedno, u braku. ĆP kao tužitelj u navedenom predmetu iskazao je kako on ne bi mogao nikako nastaviti živjeti sa tuženom. Nadalje iskazao je da je u tuženu izgubio povjerenje, a njihovi odnosi su trajno i nepovratno poremećeni te on ne želi nastaviti bračnu zajednicu sa tuženom. U svom iskazu naveo je kako mu se javlja druga SP čije prezime ne zna, koja ga je nazvala jednom ili nijednom od kako je otišla tužena, zvala ga je i s njim je razgovarala te on u sudnici pokazuje i prepoznaje SP. Tužena SP je iskazivala kako od srpnja prošle godine stanuje kod sestre i zeta u Rijeci, dok je s tužiteljem živjela u 24 godine. Nadalje je iskazivala kako je njezin suprug postao dementan, kako joj je prijetio, vršio teror nad njom, ozlijedio ju, ali da isti posljednjih mjesec dana koristi terapiju uslijed koje mu je zdravstveno stanje poboljšano, te se s njim može normalnije razgovarati, ona se ne želi razvesti jer je s tužiteljem dugo živjela i bilo im je lijepo, želi da se on lijeći, a sam tužitelj joj je izričito rekao da nije podnio tužbu za razvod da se ne želi razvesti. Iskazivala je i kako je on inače bez terapije agresivan te da su mu se priviđali njegovi pokojni roditelji. Također, iz ovosudnog spisa poslovni broj: P Ob-149/2020 razvidno je da je na okolnost zdravstvenog psihijatrijskog stanja i sposobnosti za rasuđivanja ĆP provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Dušanu Mamula, koji je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 4. studenog 2020. zaključio kako je ĆP osoba kod koje se psihijatrijskim pregledom nije utvrdilo znakova duševne bolest niti duševnog zaostajanja. ĆP je osoba u dobi tada 87 godina čije se psihičke karakteristike snižene sukladno dobi. Navedene promjene nisu izražene u tolikoj mjeri da utječu na sposobnost imenovanog da shvati svoja prava kao i prava drugih, kao i da razumije smisao svojih postupanja i upravljanja svojom voljom. Stalni sudski vještak naveo je kako smatra da je ĆP osoba koja je sposobna zaštiti svoja pojedina prava ili skupinu prava kao što je u stanju u cijelosti shvatiti prava i interese drugih osoba, poslovni je sposoban i u stanju donositi odluke o svojim osobnim stanjima, posebice na odluke o sklapanju i prestanku braka, te je raspravno sposoban. Također iz predmetnog spisa razvidno je da je tužitelj ĆP povukao tužbu i tužbeni zahtjev što sud utvrdio rješenjem poslovni broj: P Ob - 149/2020-17 od 16. studenog 2020.

12. Uvidom u ovosudni spis poslovni broj: P Ob-273/2019 razvidno je da je kao tužitelj ĆP podnio tužbu protiv tužene SP radi utvrđivanja bračne stečevine te je podneskom od 3.siječnja 2020.g. izvijestio sud da povlači tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, slijedom čega je sud rješenjem poslovni broj: 11 P Ob- 273/19-9 od 8. siječnja 2020. utvrdio da je tužba povučena.

13. Saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja tužiteljica RP iskazala je kako su ona i njezin pokojni otac ĆP bili suvlasnici kuće u [adresa], jer je ta kuća pripadala njezinu ocu i majci, a nakon majčine smrti 1992. godine, tužiteljica je naslijedila ¼ kuće. Nadalje, iskazala je kako je njezina majka imala volju da predmetna kuća pripadne tužiteljici u ½ dijela, što je otac tužiteljice znao, ali oni to nikada nisu formalno uredili nego je tužiteljica po rješenju o nasljeđivanju iza majke stekla ¼ suvlasničkog dijela na predmetnoj kući. Tužiteljica je iskazala kako je nakon smrti njezine majke, njen otac zasnovao drugi brak s tuženom te je on 2001. prodao predmetnu kuću i tužiteljici isplatio polovinu iznosa ostvarenog prodajom, on je bio angažiran oko prodaje kuće, pronašao je kupca, a tužiteljica mu je u potpunosti vjerovala. S tim u svezi iskazala je kako prodaja predmetne kuće i podjela novca nije uključivala tuženu, suprugu njezina oca jer ona nije niti polagala pravo na tu kuću. Nadalje, iskazala je kako je njen otac nakon prodaje kuće pronašao stan za koji je bio zainteresiran, a kako je kupac kuće kupoprodajnu cijenu otplaćivao obročno, otac je s prodavateljem stana dogovorio kupnju, položio je kaparu, a ostatak kupoprodajne cijene isplatio je u jednom obroku nakon što je dobio novce od prodaje kuće. Iskazala je kako je za očeva života dosta razgovarala s njim, on joj je pričao o stanu i stanju u kojem se isti nalazi, gdje se nalazi i o potrebnoj renovaciji stana. Također, iskazala je kako ne zna koliko je otac dobio od prodaje kuće, zna da je ona dobila polovinu, negdje oko 72.000,00 DEM, a otac joj rekao koliko stan košta, nije sigurna u iznos, ali misli da je to bilo oko 50.000,00 DEM. Tužiteljica je iskazala da kada je s ocem razgovarala o stanu, on je o stanu govorio kao o njegovom stanu. Nadalje, iskazala je da kada je supruga njezina oca napustila bračnu zajednicu, njezin otac je htio da se vrati pa je rekao da ukoliko se tužena ne vrati da mu ima vratiti vlasništvo nad ½ dijela toga stana, a tužiteljica tada nije niti znala da je tužena uknjižena kao suvlasnik u ½ dijela. S tim u svezi iskazala je kako je upitala oca kako je tužena upisana kao suvlasnik, a otac joj je odgovorio kako je uknjižba njezina suvlasničkog dijela bila formalnost radi ishođenja vize tužene za Sjedinjene Američke države radi čega je tuženoj bio potreban dokaz o vlasništvu nekretnine. S tim u svezi iskazala je kako je za to saznala u vrijeme kada se njezin otac namjeravao razvesti od tužene, tada je tužiteljici govorio, kada mu je bila u posjeti, o svemu što treba riješiti s tuženom i tom prilikom je spomenuo i predmetni stan. Iskazala je kako upravo zbog te formalnosti, ona niti nije znala da je tužena uknjižena kao suvlasnica, otac joj o tome nije govorio, iako je s njim imala dobru komunikaciju. Iskazala je kako je za pokojnog LP bilo sasvim normalno da ako se on i tužena razvode ona suvlasništvo na nekretnini i vrati LP te je tužitelj ici on rekao kako je s tuženom i imao takav dogovor Također, tužiteljica je iskazala kako tužena nije ulagala u taj stan niti je ona sudjelovala u kupnji istoga svojim novčanim sredstvima te je iskazala kako je predmetni stan kupio njezin otac od novca kojeg je ostvario prodajom kuće koju je stekao zajedno s majkom tužiteljice, ranijom suprugom. Nadalje, iskazala je i kako tužena u brak s pokojnim ĆP nije unijela svoja vlastita sredstva, ali je za vrijeme njihova braka tužena prodavala zemlju u koju je naslijedila, a koja se nalazi izvan Republike Hrvatske. Iskazala je kako joj je o tome govorio njezin otac, pokojni ĆP, koji je tužiteljicu redovito izvještavao i inače je bio iskren, te joj je rekao kako od prodaje te zemlje žele kupiti automobil, i automobil su i kupili, tužiteljica je iskazala kako ne zna za koji iznos je zemlja prodana niti koliko je automobil plaćen. Tužiteljica je iskazala kako tužena niti prije braka s pokojnim LP , a niti za vrijeme trajanja toga braka nije bila zaposlena. S tim u svezi iskazala je kako joj je bilo čudno da tužena nije zaposlena jer je bila mlađa, te je iskazala kako je njezin otac smatrao da nije potrebno da tužena radi. Nadalje, iskazala je i kako tužena nije imala redovna primanja, tada je bila u dobi od 42 godine života, i nije imala uvjete za mirovinu, nije bila u radnom odnosu, a pokojni ĆP je smatrao kako se mogu uzdržavati od njegove mirovine. Tužiteljica je iskazala i kako je tužena više puta napuštala bračnu zajednicu, ona bi bila odsutna možda godinu i pol pa bi se vratila. Nadalje, iskazala je kako se sjeća da kada je tužena prvi put napustila bračnu zajednicu, tada je pokojni ĆP razmišljao o razvodu, ali nije pokrenuo brakorazvodnu parnicu jer se ona vratila, a drugi puta ili ne znam možda i više od toga on je pokrenuo brakorazvodnu parnicu pa je povukao tužbu kada se tuženica vratila u bračnu zajednicu. Tužiteljica je iskazala i kako je ona bila u posjetu svome ocu, nakon povrataka tužene u bračnu zajednicu i tužena je bila prisutna tim posjetima u kojima se više puta govorilo o predmetnom stanu, a tužena nikada u prisutnosti tužiteljice nije iskazala kako bi ona svojatala taj stan i da bi jedna polovina bila njezina. S tim u svezi iskazala je kako se o predmetnom stanu govorilo kao o Asifovom stanu. Tužiteljica je iskazala i kako je njezin otac, pokojni ĆP povukao tužbu radi razvoda braka na izričito inzistiranje tužene. Tužiteljica je iskazala i kako se sjeća da je pred kraj života njezina oca, kada je on bio lošeg zdravstvenog stanja, padao je i bio hospitaliziran, došla tužena, koja je ranije napustila bračnu zajednicu te je tužiteljici koja je tada spremala očeve stvari za bolnicu i bila začuđena što ju vidi, te je tada tuženu upitala kako to da je došla, tužena tužiteljici odgovorila da je došla vidjeti svoj stan. S tim u svezi iskazala je kako je ona tada od tužene prvi puta čula da tužena polaže pravo i svojata predmetni stan. U odnosu na brak tužene i oca tužiteljice, tužiteljica je iskazala kako su oni brak zaključili 1996. godine, a po pričanju tužiteljičina oca u tom braku nije bilo problema sve do unazad deset godina prije njegovo smrti kada se on razbolio i njegovo zdravstveno stanje je bilo sve teže, tada ga je tuženica počela napuštati. S tim u svezi iskazala je kako njezin otac ni sam nije znao razlog zbog kojega je tužena napuštala bračnu zajednicu, a zna da je otac jednom pronašao papir na kojemu je pisalo da tužena odlazi te je vidio da nema njezinih stvari. Tužiteljica je navela kako su uglavnom razlozi odlaska tužene bile njezine sestre ili kćer, kojima je odlazila, a takvih situacije je bilo puno. Tužiteljica je iskazala i kako je ona jedan puta posjetila tuženu kada je tužena napustila pokojnog LP, tada ju je posjetila kod sestre tužene u [adresa], a da je tužena ondje tužiteljica je doznala jer ju je o tome obavijestio suprug njezine sestre. S tim u svezi iskazala je kako je tužena otišla u [adresa] jer je bila uznemirena zbog sukoba koji se dogodio između nje i tužiteljičina oca, i tada je tužena rekla da se više neće vratiti, međutim, tužiteljica se ne sjeća razloga njihova sukoba, ali je u to vrijeme njezin otac bio narušenog zdravstvenog stanja. U pogledu njezina odnosa s tuženom, tužiteljica je iskazala kako je njihov odnos bio pristojan, ne bi ga nazvala dobrim jer nikada nije osjećala dobrotu od strane tužene. Tužiteljica je iskazala i kako je tužena prije sklapanja braka bila u radnom odnosu u inozemstvu, a saznanja o tome ima od svoga oca koji joj je o tome kazivao. U odnosu na iznos mirovine koju je ostvarivao njezin pokojni otac tužiteljica je iskazala kako joj je teško reći o kojem iznosu se radilo, međutim, njezin otac je imao dobru poziciju u Rafineriji nafte i njegova plaća je bila dobra za današnje prilike. Tužiteljica je iskazala kako je tužena bila domaćica, ona je spremala i kuhala, ali nije brinula o ocu tužiteljice jer one on bio sposoban sve druge stvari obavljati sam.

13.1. Sud iskaz tužiteljice djelomično prihvaća i cijeni ga iskrenim, osim u dijelu u kojemu je iskazala da tužena ni prije niti tijekom bračne zajednice nije privređivala jer je na tu okolnost, kasnije, u tijeku postupka iskazala kako je tužena prije braka radila u inozemstvu. Sud dio njezina iskaza u kojem navodi da nije znala da je tužena upisana kao suvlasnik predmetne nekretnine u ½ dijela, a dok je iskazala da joj je otac sve govorio te da je bio iskren, cijeni neiskrenim jer nije realno da tužiteljica ima saznanja da od prodaje vozila tužene tužena i njezin suprug kupuju vozilo, a da ne zna da su zajedno kupili stan u kojem stanuju, stoga nije životno niti logično da bi pokojni ĆP o stanu govorio kao o svojemu, a ne njihovu stanu, jer na tu okolnost su saslušani svjedoci u tijeku postupka iskazivali oprečno.

14. Tužena SP u svom je iskazu danom sudu iskazala kako je ona do 1992. godine stanovala u [adresa], te je tada uslijed rata otišla u Njemačku kod njezinog brata, i ondje je stanovala i radila dvije godine i 8 mjeseci. Nadalje, iskazala je da je upoznala pokojnog ĆP koji joj je dolazio u posjet u Njemačku, te je htio da ona napusti sve i dođe živjeti s njim u [adresa], te je ona 1995. došla u [adresa], a ona i pokojni ĆP zaključili su brak 15. travnja 1996. Nadalje, iskazala je kako je u vremenskom razdoblju od 1995. do 2021. ona stanovala u kući koju su pokojni ĆP i njegova kći, ovdje tužiteljica prodali. Tužena je iskazala kako je ona sa sobom iz Njemačke donijela 26.000,00 DEM i ulagala je novčana sredstva u tu kuću, ona je grijanje za predmetnu kuću platila 6.000,00 DEM, a u kući su renovirani i strop, balkon te stolarija. Nadalje, iskazala je kako su takva ulaganja ona i pokojni ĆP mogli činiti jer je ona godinu dana ostvarivala 600,00 DEM naknade kao nezaposlena osoba u Njemačkoj, dok je pokojni ĆP u to vrijeme ostvarivao mirovinu u iznosu od 1.350,00 do 1.400,00 kuna s tim da je negdje 1997. on imao i ovrhu na plači pa mu se ustezalo 1/3 plaće, tako da su se uzdržavali od tuženicinih 600,00 DEM. Tužena je iskazala kako je ona od 1995. do kraja mjeseca prosinca 1996.godine primala 600,00 DEM na ime naknade za nezaposlene iz Njemačke, dok je mirovinu ostvarila 2017., a koja mirovina je ostvarena u BiH. Također, iskazala je kako je ona od navedenih iznosa sudjelovala u renovaciji kuće i kupnji stana jer je u to vrijeme 600,00 DEM bio velik novac, a ona i pokojni LP su štedjeli, a uz to sve je njezina kćer svaki mjesec slala velike novce. U odnosu na iznos od 6.000,00 DEM, koji iznos je tužena ostvarila, iskazala je kako se taj iznos odnosi na mirovinska primanja koja je ona dobila 2007. godine od Njemačke budući da je uplaćivala u dobrovoljni mirovinski fond, a taj iznos je ona dobila u gotovini. U pogledu odnosa pokojnog ĆP i njegove kćeri RP, ovdje tužiteljice, tužena je iskazala kako je njihov međusobni odnos bio loš, što tužena opisuje kao odnos koji je bio "nula". S tim u svezi iskazala je kako je pokojni ĆP tužiteljici 1995. godine posudio iznos od 4.000,00 DEM, a oko čega se često svađali jet mu tužiteljica to nikada nije vratila. Nadalje, iskazala je kako je tužiteljica postala zadužena, upala je u dugove, a od šire obitelji nitko joj nije htio pomoći te se tužena sažalila i rekla je pokojnom LP da pozajme novce tužiteljici, a na što pokojni ĆP nije pristao jer nije htio da tužiteljica zna da ona i ĆP imaju novce i bio je u bojazni da tužiteljica pozajmljeno neće vratiti, stoga je sestra tužene dala novce svojem suprugu, koji je, iako ga tužiteljica nikad prije nije vidjela, napisao pozajmicu na iznos od 5.000,00 DEM, a koje novce je tužiteljica vratila, iako tužiteljica nikad nije znala da su to zapravo bili novci tužene. Tužena je iskazala da nakon što se prodala kuća u [adresa], pokojni ĆP je od ostvarene kupoprodajne cijene, tužiteljici dao njezin dio od 77.250,00 DEM. U odnosu na prodaju predmetne kuće, tužena je iskazala kako je pokojni ĆP inzistirao da tužena bude supotpisnik te je rekao da ako se njemu što dogodi želi da tužena bude zbrinuta i da ne ostane na ulici. Nadalje, iskazala je kako su predmetni stan kupili ona i pokojni ĆP zajedno po njihovu dogovoru, a on je tada imao 67 godina, bio je zdrav i priseban. Iskazala je kako su stan kupili od novaca koje je tužena imala, a to je bilo oko 20.000,00 DEM te od njegovog dijela kupoprodajne cijene ostvarene prodajom kuće, a što je bilo 77.250,00 DEM, te su oni tu kuću u cijelosti renovirali. Tužena je iskazala i kako je ona u to vrijeme prodala zemlju u [adresa] pa su od kupoprodaje zemlje imali novce za ulaganje u kuću. U svom iskazu tužena je osporavala kao neistinite navode tužiteljica da bi joj pokojni ĆP dopustio upis na predmetnu nekretninu kako bih ishodila vizu za [adresa] jer je ona i 1998. godine išla u [adresa] u posjet svojoj kćeri i tada nije imala ništa u vlasništvu, ali je svejedno mogla otići u Sjedinjenje Američke države. U pogledu njezina odnosa s pokojnim ĆP tužena je iskazala kako je ona 2012. godine, zbog karcinoma operirana u Zagrebu, a dva mjeseca nakon te teške operacije ĆP ju je istukao, davio ju je i ona je tada otišla kod sestre gdje je bila 15 mjeseci. Tužena je iskazala kako su sve te činjenice poznate tužiteljici jer su tužena i tužiteljica bile u kontaktu. Tužena je u svom iskazu osporavala i navode tužiteljice da bi pokojni ĆP tada tražio razvod braka te je iskazala kako on to nikada nije samostalno napravio. Tužena nije osporavala činjenicu da ju je tužiteljica posjetila kada je bila kod sestre u [adresa], te je u tom pogledu iskazala kako je tada tužiteljica od nje tražila da joj vrati polovinu stana te da će joj tužiteljica dati mirovinu. Nadalje, iskazala je da je nedugo od posjeta tužiteljice, tuženu nazvala sestrična tužiteljice iz Norveške, koju poznaje kao EP, te joj je rekla da se pazi jer joj tužiteljica želi oduzeti stan. Tužena je iskazala kako govori istinu te da istinitost njezina iskaza može potvrditi i poligrafsko ispitivanje. Također, iskazala je i kako su se ona i pokojni ĆP jako voljeli, ali ju je on tukao. U odnosu na činjenicu da je više puta napuštala bračnu zajednicu tužena je iskazala kako je ona 2012. od pokojnog LP otišla jer ju je on istukao, a nakon toga on ju je kontaktira svakodnevno i moli da se vrati te joj je obećavao da to više nikad neće ponoviti. Nadalje, iskazala je kako ju je on 2019. pokušao izbosti nožem, ponovno ju je istukao pa je ona otišla, ali se htjela vratiti u njezin stan i pomoći LP jer je on tada bio bolestan i tužena ga je podizala. S tim u svezi tužena je decidirano iskazala kako je razlog njezina napuštanja bračne zajednice bilo nasilje i samo nasilje. Tužena je iskazala kako nasilje koje je doživjela od strane pokojnog LP nije prijavljivala jer ju je bilo sramota, znala je da bi policija privela LP te da bi ga pustili, pa se bojala da bi on bio još gori. Iskazala je kako ga je prijavila samo posljednji put, kada ju je htio izbosti nožem. Tužena je iskazala kako su ona i pokojni ĆP imali lijep i normalan brak, sve do 2011. godine kada je ĆP počeo vršiti nasilje nad tuženom. U odnosu na njezin odlazak od LP 2019. tužena je iskazala kako je ona tada bračnu zajednicu napustila u srpnju 2019., a u istu se vratila 3.studenog 2020. Tijekom davanja svojega iskaza pred sudom, u dijelu kada je iskazivala o nasilju kojega je proživjela od strane pokojnog LP, tužena je iskazivala uznemireno, drhtavim glasom te su joj se tresle ruke.

14.1. Iskaz tužene sud je prihvatio i isti cijenio iskrenim, jer je ista iskazivala uvjerljivo, a svojom gestakulacijom i govorom tijela, kojega je imala u djelu iskaza o nasilju kojega je proživljavala, sud je neposrednim opažanjem ocijenio iskrenim i uvjerljivim te nije imao razloga posumnjati u isto, osobito što i iz medicinske dokumentacije pokojnog LP proizlazi (otpusno pismo matični list 2020/013232) proizlazi da je isti bio agresivan i nasilan, a o tome su saznanja imali i svjedoci saslušani u tijeku postupka.

15. Svjedok FP iskazao je kako je on vlasnik agencije za promet nekretninama, poznavao je pokojnog ĆP. Također iskazao je kako su „oni“ posredovanjem svjedokove agencije prodali kuću u [adresa], a o kupnji stana u [adresa] o tome zna malo, gotovo da i ne zna ništa. S tim u svezi iskazao je da stan nije kupljen posredovanjem njegove agencije, nego su sami našli prodavatelja od kojega su kupili stan. Svjedok je također iskazao kako misli, ne sjeća se, ali drži mogućim da je on tada temeljem prijateljstva sa sinom gospodina ĆP bio prisutan kod ovjere ugovora po javnom bilježniku, a li nije bio prisutan kod isplate kupoprodajne cijene i ne zna od koga su pokojni ĆP i tužena kupili taj stan. U odnosu na njegov iskaz u kojemu je naveo da su „oni“ prodali kuću, dodatno je pojasnio kako pri tome misli na pokojnog ĆP i tužnu, gđu. SP, jer koliko je vidio oni su suvlasnici predmetnog stana, ali ne zna tko je potpisnik ugovora niti tko i na koji način je isplatio kupoprodajnu cijenu. U odnosu na prodaju kuće u [adresa], svjedok je iskazao kako je ovlasti njegovoj agenciji za prodaju kuće dao isključivo ĆP, te je iskazao da se sjeća i gospođe SP jer kada je on dolazio sa kupcima radi razgledavanja kuće, ona je bila prisutna u kući, te je iskazao kako ondje nije dolazio sin pokojnog ĆP s kojim je svjedok bio u dobrim odnosima. U odnosu na prodaju kuće, iskazao je i kako se ne sjeća da je kod prodaje zaključivan predugovor i ugovor o kupoprodaji, sjeća se je ugovor s njegovom agencijom potpisao pokojni ĆP te se ne sjeća da bi isti potpisala i gđa. SP, ovdje tužena. Nakon što su svjedoku predočeni predugovor i ugovor o kupoprodaji, svjedok je iskazao kako se ne sjeća da je prilikom kupoprodaje kuće u [adresa] bila prisutna RP, ovdje tužiteljica, niti da je supotpisnik ugovora bila SP, ovdje tužena, ne negira navedeno, ali se toga ne sjeća, kao i što se ne sjeća gdje se potpisani ti ugovori, ali pretpostavlja da su potpisani kod javnog bilježnika.

15.1. Svjedokinja OP, sestra tužene, iskazala je kako je tužena zajedno sa svojim suprugom, pokojnim LP, kupila stan u [adresa], ne zna točne godine kupnje, i misli da se stran nalazi u [adresa] u [adresa]. Nadalje, iskazala je kako su tužena i pokojni ĆP predmetni stan kupili tako što su prodali kuću koju su imali, a koju su prodali za oko 155.000,00 DEM, od čega je pokojni ĆP polovinu iznosa dao svojoj kćerki RP, ovdje tužiteljici, a druga polovina ostala je tuženoj i pokojnom LP, te je on tada govorio kako će oni od toga iznosa kupiti stan. Svjedokinja je iskazala kako je tužena bila u Njemačkoj gdje je radila te je uštedjela i u bračnu zajednicu donijela iznos od 26.000,00 DEM, a uz to je dobila i 6.000,00 DEM kao nekakve otpremnine. S tim u svezi iskazala je kako je tužena predmetni iznos od 6.000,00 DEM utrošila na grijanje za kuću. Svjedokinja je iskazala kako je pokojni ĆP ostvarivao mirovinu od oko 1.300,00 kuna, a na koju mirovinu je imao ovrhu. Također, svjedokinja je iskazala kako tužena ima kćer u Sjedinjenim Američkim državama, a i sama svjedokinja je živjela u [adresa], te je kćer tužene tuženoj redovito slala novce, a također je novce tuženoj slala i svjedokinja kada god je mogla. S tim u svezi iskazala je i kako je ona svojoj sestri, ovdje tuženoj, za vrijeme trajanja njezine bračne zajednice s pokojnim LP , dala, okvirno 7.000,00 – 8.000,00 dolara. Svjedokinja je iskazala kako ne zna točan iznos za koji su tužena i pokojni ĆP kupili predmetni stan, ali zna da je tužena za kupnju istoga dala novac koji je tada imala, a radilo se o iznosu od 26.000,00 DEM. Svjedokinja je iskazala kako saznanja o navedenim činjenicama ima od tužene s kojom je u svakodnevnom telefonskom kontaktu, s obzirom da su sestre, o svemu joj je pričala tužena i o lijepim i o ružnim stvarima, te joj je tužena rekla kako je ona donijela 26.000,00 DEM u brak s pokojnim LP, a o tome je čula i od pokojnog LP s kojim je svjedokinja imala dobar odnos, te je svjedokinja čak mjesec dana stanovala u kući tužene i pokojnog LP, gdje su uvijek otvoreno razgovarali, a pokojni ĆP nikada ništa nije skrivao i on je uvijek govorio da sve što imaju, imaju on i tužena zajedno jer je i tužena ulagala u kuću.

15.2. Svjedok ŽP, šogor tužene, iskazao je kako je on bio u dobrim odnosima s pokojnim ĆP te mu je on rekao kako su prodali kuću i da je dio novca ostvarenog kupoprodajom on dao svojoj kćeri RP, a od ostatka su on i tužena kupili stan. Nadalje, iskazao je kako mu je pokojni ĆP rekao da je ½ toga stana na tuženoj, te je rekao da je to iz razloga što ako mu se nešto dogodi ne vjeruje da će tuženoj biti dobro jer zna kakva je tužiteljica. Svjedoku nije poznato za koji iznos je kupljen predmetni stan, ne zna točan iznos za koji je kuća prodana, misli da se radilo o iznos od oko 150.000,00 DEM. Nadalje, svjedok je iskazao kako je tužena imala ušteđevinu, a koju je dala za kupnju toga stana, a o čemu je svjedoku govorio pokojni ĆP.

15.3. Svjedokinja ĐP, sestra tužene, saslušana zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Šibeniku u postupku poslovni broj: Pom-11/2025-4 iskazala je kako su ona i tužena za vrijeme rata otišle u Njemačku kod njihovoga brata. S tim u svezi iskazala je kako je tužena u Njemačkoj radila po cijele dane, pa čak i po dva posla. Nadalje, iskazala je kako je tužena upoznala pokojnog LP kada se vraćala u Republiku Hrvatsku te su najprije započeli zajednički život u njegovoj staroj kući, a u koju kuću su ulagali te su ugradili grijanje. Svjedokinja je iskazala kako je pokojni ĆP u to vrijeme bio umirovljen, nije radio, a tužena je novce koje je zaradila u Njemačkoj dala LP. Također, iskazala je kako su nedugo nakon toga prodali Asifovu staru kuću, koja je bila i u vlasništvu Asifove kćeri RP te su polovinu iznosa ostvarenog kupoprodajom oni dali RP, ne zna točno kada su kuću prodali i za koji iznos. Svjedokinja je iskazala kako su oni prodali predmetnu kuću jer su pronašli stan, a taj stan su nakon prodaje kuće i kupili. Nadalje, svjedokinja je iskazala kako nitko sa sigurnošću ne može reći kojim točno sredstvima su kupili stan niti to svjedokinja može reći jer nije stanovala s njima. S tim u svezi iskazala je kako zna da je tužena novce zarađene u Njemačkoj dala LP. Svjedokinja je iskazala kako je tužena prodala zemlju u Pavlovcu, a od kupoprodajne cijene kupila je vozilo. Također, svjedokinja je iskazala kako tužena ima kći u Sjedinjenim Američkim Državama, a koju su tužena i pokojni ĆP više puta posjetili te je sve troškove njihova puta platila kćer tužene koja je tuženoj slala i novčanu pomoć. Svjedokinja je iskazala kako za vrijeme braka tužene i pokojnog ĆP, niti jedno od njih nije bilo zaposleno, nego su u to vrijeme oboje bili umirovljeni, uzdržavali su se od mirovinskih primanja i pomoći koju je slala kći tužene. Svjedokinja je iskazala kako joj je po priči tužene poznato da su ona i pokojni ĆP u predmetni stan stalno nešto ulagali, kupili su klima uređaj za stan. Nadalje, iskazala je kako je vlasništvo u polovini suvlasničkog dijela pokojni ĆP prepisao na tuženu jer su oni zajedničkim sredstvima kupili taj stan, ne sjeća se točno kada su ga kupili, a koliko se sjeća stan su kupili za iznos od oko 50.000,00 DEM. Svjedokinji nije poznato koliko je privređivala tužena za vrijeme trajanja njezine bračne zajednice s pokojnim LP i iz kojih izvora je sredstva stjecala. U odnosu na činjenice o kojima je iskazivala svjedokinja je iskazala kako su joj iste poznate iz razgovora s tuženom, koja je njezina sestra i koja ju je znala kontaktirati u sve joj je to pričala jer je tuženoj pokojni ĆP svašta radio i tužena joj je znala reći kako će se njezino tijelo naći u Savi jer je pokojni ĆP znao biti nasila prema njoj.

15.4. Svjedokinja RPČ, saslušana zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Crikvenici u postupku poslovni broj: Pom -13/2025 iskazala je kako je upoznata s predmetom spora. U odnosu na isti svjedokinja je iskazala kako su ona i njezin suprug zajedno s tuženom i pokojnim LP odlazili gledati stanove koji su ih zanimali za stanovanje te radi kupnje istoga. Svjedokinja je iskazala kako je razlog kupnje predmetnog stana bio taj što je pokojni ĆP imao kćer iz ranijeg braka, a nakon prodaje kuće on je isplatio kćer iz kupoprodajne cijene, te su nakon prodaje kuće kupili stan, ne zna za koji iznos je kuća prodana. S tim u svezi iskazao je kako su pokojni ĆP i tužena već nekoliko godina bili u braku u trenutku kupnje stana u [adresa] u [adresa], a koliko je svjedokinji poznato predmetni stan kupili su posredovanjem agencije te se svjedokinja ne sjeća tko je bio prodavatelj, ne sjeća se godine kada je taj stan kupljen niti iznosa za koji je kupljen, ali se sjeća da se pregovaralo o kupoprodajnoj cijeni. S tim u svezi svjedokinja je iskazala kako predmetni stan kojega su kupili nije bio u najboljem stanu te su tužena i pokojni ĆP dosta uložili u renovaciju stana. Također, svjedokinja je iskazala kako je tužena radila u Njemačkoj te su tuženoj i pokojnom LP pomagala braća i sestre tužene, a također tužena ima i kćer iz prvog braka koja živi u [adresa]. Nadalje, iskazala je i kako su tužena i pokojni ĆP zajedno odlazili u posjet kćeri tužene i ondje boravili više mjeseci, a dok su bili odsutni iz Republike Hrvatske svjedokinja i njezin suprug su vodili brigu o njihovu stanu. Svjedokinja je iskazala i koliko je njoj poznato, tužena i pokojni ĆP stanovali su zajedno svo vrijeme do njegove smrti. Također, svjedokinja je iskazala da kada je agent za nekretnine naveo koga će se navesti kao kupca u ugovoru, pokojni ĆP je tada rekao da se kao kupac navedu on i tužena. Svjedokinja je iskazala i kako za vrijeme trajanja braka tužena nije bila zaposlena, bila je izbjeglica iz [adresa], radila je u Njemačkoj nakon čega se doselila u [adresa].

15.5. Svjedok GP iskazao je da je susjed tuženice, s kojom je ranije imao dobrosusjedske odnose koji su prestali nakon smrti ĆP. Naveo je da je LP poznavao od 2019. te da su se svakodnevno viđali, osobito nakon što je SP napustila zajednicu, kada mu je pomagao u održavanju i popravcima stana, vozio ga prema potrebi te mu nabavljao hranu i druge potrepštine. Iskazao je da ĆP nije bio agresivne niti nasilne naravi, navodeći da se jednom prilikom, kada je na ulici na njega galamio nepoznati muškarac, samo pokupio i pobjegao u stan. Također je naveo da ĆP nije bio osoba koja bi vrijeđala ili galamila te da nikada nije čuo galamu niti viku iz njegova stana. U odnosu na Asifovo zdravstveno stanje, iskazao je da je bio pokretan, ali je teško i sporo hodao zbog čega je posljednji put kada ga je vidio koristio štap, a kada ga je sreo uz punomoć štake, vrlo polako i jedva je prešao oko 200 metara. Nadalje je iskazao da se nije družio s tuženicom i LP kao parom, već se družio s LP posebno. Naveo je da se 2019. doselio u stan koji je ranije pripadao njegovom sinu te da je često dolazio do LP, kojeg je poznavao od 2007. U odnosu na kontakt s pokojnim LP, naveo je da se njihov kontakt svodio na pozdravljanje na stubištu i hodniku zgrade.

15.6. Svjedokinja IP iskazala je da tuženicu poznaje kao susjedu te da su im odnosi bili dobrosusjedski sve dok tuženica nije saznala da su ona i suprug potpisali oporuku pokojnog LP, nakon čega ih više nije pozdravljala. Navela je da nema neposrednih saznanja o materijalnim i financijskim prilikama tuženice i pokojnog LP, osim da su stanovali u stanu u njihovoj zgradi, pri čemu joj nije poznato na koji je način stan kupljen. Iskazala je da je jednom prilikom ĆP njezinu suprugu pričao o mirovini u Bosni i Hercegovini ali da razgovoru nije bilo nazočna. Navela je i da su ona i suprug često šetali [adresa] te im je ĆP pokazao kuću u kojoj je ranije živio. U odnosu na tuženicu iskazala je da ne zna je li imala prihode ili ušteđevinu, ali joj je poznato da nije radila jer je bila kod kuće kao domaćica. Navela je da je kuća u [adresa] prodana ali joj nije poznat iznos, već samo da ju je ĆP prodao godinu dana nakon smrti njegove majke. Nadalje je iskazala da je pokojnog LP viđala svakodnevno, ponekad s tuženicom na balkonu, a viđala ga je i u hodniku zgrade. Navela je da mu je pomagala u čemu je mogla, osobito nakon što je SP otišla, vozila ga je liječniku te vodila u bolnicu gdje je bio hospitaliziran na neurokirurgiji. Istaknula je da nije provodila vrijeme s njim u njegovu stanu ali da je njezin suprug često odlazio kod njega. U odnosu na Asifovu narav, svjedokinja je iskazala da nije bio agresivan niti nasilan, već obziran, pedantan i uredan. Također je iskazala da nikada nije čula buku, viku ili lupanje iz njegova stana, iako je zgrada stara i akustična. Navela je da se tuženica u stan u [adresa] doselila prije otprilike 5 godina, odnosno prema njezinu sjećanju 1. lipnja 2019. godine. Iskazala je da je tuženica bračnu zajednicu napustila tijekom srpnja ili kolovoza 2019., a vratila se u jesen iste godine po svoje stvari, nakon čega je ponovno napustila zajednicu. Navela je da joj je ĆP tada rekao da je tuženica otišla kod svoje kćeri u [adresa] jer je kći bolesna, a da joj je jednom prilikom kasnije rekao da ga je napustila. U odnosu na razdoblje od 1. lipnja do kolovoza 2019. godine, svjedokinja je iskazala da je tuženicu i LP viđala kako zajedno dolaze i odlaze iz kupovine te da ih je viđala zajedno na balkonu. Prema njezinu iskazu, navedeno je bilo i prije nego što su se ona i njezin suprug doselili jer je tada u stanu živio njihov sin koji je radio u Africi, a ona je održavala stan pripremljen za njegov povratak. U odnosu na događaj zbog kojeg je policija dolazila, svjedokinja je iskazala da nije bila prisutna niti je vidjela što se točno dogodilo, već je pitala tuženicu te joj je tuženica tada rekla da ju je ĆP pokušao ubosti nožem.

15.7. Svjedokinja PP iskazala je da poznaje ĆP i njegovu suprugu SP, s kojima je živjela u istoj zgradi u [adresa] oko 25 godina. Navela je da je LP poznavala i ranije preko supruga, dok je SP upoznala nakon doseljenja te su razvile prijateljski odnos i povremeno se družile u svojim stanovima. Navela je da su ĆP i SP u početku bili skladan par, ali joj se SP nakon nekog vremena počela žaliti na poremećene odnose. Iskazala je da je jednom prilikom na vratima njihovog stana primijetila dodatnu bravu, za koju joj je ĆP rekao da ju je postavio radi sigurnosti. Nadalje je navela da joj je SP u dva navrata, vidno uznemirena, ispričala da ju je ĆP fizički napao, odnosno da ju je srušio na krevet i tukao te drugom prilikom da ju je pokušao ubiti nožem. Naglasila je da tim događajima nije bila nazočna, već je o njima saznala od SP. Svjedokinja je nadalje navela da je SP bila vrijedna i da je često pripremala kolače, što je hvalio i sam ĆP. Navela je da su oboje primali mirovine te da je SP povremeno odlazila u Rijeku kod sestre, pri čemu je smatrala da je razlog tome bio izbjegavanje razmirica s LP. Navela je da se SP vratila neposredno prije Asifova odlaska u bolnicu ili za vrijeme njegova boravka u bolnici, čega se točno ne sjeća. Za Asifovu kćer RP navela je da ju je vidjela svega jedan ili dva puta te da nema saznanja o njihovu odnosu. Iskazala je kako su se ona i SP povremeno družile u svojim stanovima te da je ĆP prilikom druženja kod SP bio prisutan. Međutim, iskazala je da osobno od LP nikada nije doživjela neugodnost niti je u njezinoj prisutnosti primijetila da je bio nasilan ili neugodan prema SP. O ulaganjima LP i SP u renovaciju stana nije imala saznanja. U odnosu na kuću u [adresa] navela je da joj je ĆP rekao da je kuća njegova ali da je nikada nije vidjela niti je bila u njoj. Iskazala je da nije osobno bila prisutna policijskoj intervenciji ali da joj je SP rekla da je policija dolazila, pri čemu nije znala točan razlog pozivanja policije. Nadalje je navela da cijelo vrijeme stanuje u [adresa] uz kraća izbivanja tijekom godišnjeg odmora.

15.8. Svi saslušani svjedoci u tijeku postupka nemaju neposrednih saznanja o dogovoru tužene i pokojnog ĆP o sklapanju predmetnog kupoprodajnog ugovora, okolnosti o kojima su svjedoci iskazivali (primanja stranaka, raspolaganje novčanim iznosima, međusobnom odnosu i braku stranaka) po ocijeni ovoga suda nisu relevantni za konačno rješenje spora među strankama, stoga sud iste nije posebno cijenio.

16. Na okolnost zdravstvenog stanja ĆP u vremenskom razdoblju od 1. listopada 2020. do 22. veljače 2021. kada je nastupila njegova smrt, odnosno na okolnost jesu li u tom periodu kod pokojnog ĆP postojala zdravstvena stanja koja bi ukazivala na smanjenju ili isključenu parničnu sposobnost provedeno je vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji ZP (pravna osoba Tamida j.d.o.o.). Navedena stalna sudska vještakinja je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 18. prosinca 2025. ( stranica spisa 206-211) temeljenog na osnovi raspoloživih podataka i to otpusnih pisama sa odjela psihijatrije i kardiologije, medicinske dokumentacije liječnika obiteljske medicine, medicinske dokumentacije o liječenju na internom odjelu (neurokirurgija) te kartona pacijenta navela kako smatra da je g. ĆP osoba koja je sposobna zaštiti svoja pojedina prava ili skupinu prava, kao što je u stanju u cijelosti shvatiti prava i interese drugih osoba. Imenovani je poslovno sposoban i u stanju je donositi odluke o svojim osobnim stanjima, posebice o odluci o sklapanju i prestanku braka. Također smatra da je imenovani raspravno sposoban. Zaključila je da na osnovu raspoloživih podataka od 1. listopada 2020. do 7. prosinca 2020. nije pronašla elemente u priloženoj medicinskoj dokumentaciji koji bi upućivali na to da pokojni ĆP nije mogao adekvatno rasuđivati i upravljati svojom voljom i postupcima. Na osnovu raspoloživih podataka zaključila je da je ĆP, pored somatskih bolesti imao i psihičke smetnje koje se mogu dijagnosticirati kao psihoorganski sindrom. U opisu citiranog nalaza psihijatra, odnosno nalazu sudskog vještaka navedeno je da je kćerka navela kako je bio razdražljiv, napet i neugodan prema supruzi, da je navodio suicidalne misli i nakane koje je on negirao. Iz navedenog proizlazi da se radilo o dekompenzaciji neurotskog nivoa, dok je u sklopu psihooroganskih promjena bilo moguće potenciranje crta ličnosti, slabija kontrola afekta. Smatra također kako kod ĆP na osnovu raspoloživih podataka može dijagnosticirati organski psihosindrom F 07.9, međutim nije pronašla dostatno elemenata za postavljanje dijagnoze demencije u razdoblju do hospitalizacije na psihijatriji. Nakon smještaja u Dom, ističe kako ne raspolaže adekvatnim podatcima na osnovu kojih bi procijenila psihički status ali na osnovu raspoloživih podataka tijekom hospitalizacije na odjelu psihijatrije ne može isključiti mogućnost da je u pojedinim vremenskim razdobljima sposobnost razlučivanja i upravljanja voljom bila smanjena ili isključena. Zaključila je kako na osnovu raspoloživih podataka nije našla u psihičkom statusu stanja koja bi ukazivala na isključenu ili smanjenu parničnu sposobnost u periodu od 1. listopada 2020. do 07.prosinca 2020. godine.

16.1. Pisani nalaz i mišljenje vještaka sud je dostavio strankama na očitovanje.

16.1.1. Podneskom od 5. veljače 2026. tužena je dostavila svoje očitovanje u kojemu je navela da predmetni nalaz i mišljenje ne prihvaća u potpunosti. S tim u svezi navela je kako je vještačenjem obuhvaćeno razdoblje od 1. listopada 2020. do 22. veljače 2021., dok tužena smatra kako su psihički problemi i problemi u ponašanju kod pokojnog ĆP započeli u srpnju 2019. kada je on postao agresivan prema tuženoj. Nadalje, navela je kako je o zdravstvenom psihičkom stanju pokojnog LP tužena razgovarala s tužiteljicom koja je telefonskim putem o tome obavijestila liječnika te je izvršen pregled pokojnog ĆP po psihijatru 13. studenog 2019., a nakon čega e pokojni ĆP pokrenuo sporove protiv tužene te je provedeno psihijatrijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Dušanu Mamuli. Slijedom navedenoga tužena smatra kako navedeno vještačenje nije bilo osnovano koristiti u ovom predmetu, nego je novo vještačenje trebalo provesti uvidom u medicinski karton i medicinsku dokumentacije Opće bolnice dr. Josip Benčević u [adresa], od prvoga pregleda kod psihijatra dana 13. studenog 2019. pa sve do smrti 22.veljače 2021. Također, tužena je navela kako iz nalaza i mišljenja vještakinje ZP nije razvidno da je izvršen uvid u zapisnik policije od 24. prosinca 2020. kao niti u Otpusno pismo odjela za psihijatriju Opće bolnice dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu od 28. siječnja 2021. Također, tužena je navela kako sudska vještakinja u posljednjoj rečenici svoga pisanog nalaza i mišljenja utvrđuje isključenu ili smanjenu parničnu sposobnost ĆP za razdoblje 1. listopada 2020. do 7. prosinca 2020., a da pri tome ne navodi razloge smanjenja vremenskog razdoblja za koje je utvrđivala zdravstveno stanje pokojnog LP, s obzirom da je zadatak vještačenja obuhvaćao razdoblje od 1. listopada 2020. do 22. veljače 2021.

16.1.2. Tužiteljica se podneskom od 29. travnja 2026. očitovala na raniji podnesak tužene od 5. veljače 2026. U istom podnesku osporavala je sve navode tužene glede provedenog vještačenja. Također, navela je kako je nalaz dr. Dušana Mamule, spec.psihijatra od 2. studenog 2020.god., koji je vještakinja ZP također razmotrila, sačinjen na prijedlog upravo tužene ali u postupku razvoda braka tužene i pok.NP, a u kojem nalazu je vještak Mamula zaključio kako kod pokojnog ĆP, nisu utvrđeni znaci duševne bolesti niti duševnog zaostajanja, da su njegove psihičke karakteristike snižene primjereno dobi (84 godine) ali da iste nisu od utjecaja na shvaćanje svojih prava kao i prava drugih te da razumije smisao svojih postupan ja i može upravljati svojom voljom. Dodatno, tužiteljica je navela kako tužena iznosi čitav niz neistina, nelogičnosti i nedosljednosti u odnosu na osobu pokojnog ĆP pokušavajući time skrenuti pozornost suda na, za predmetni postupak, irelevantne okolnosti koje, iako irelevantne ničim nije dokazala. Nadalje, navela je kako se upravo suprotno, sagledavajući sve vremenske okvire , dinamiku odlazaka i povrataka tužene u bračnu zajednicu te dinamiku i prirodu njezinih postupaka u odnosu na pokojnog ĆP, stječe dojam kako je tužena znalački iskoristila starosnu dob, zdravstveno stanje i nemoć pokojnog ĆP te posebice njegovu ovisnost o tuženoj, a sve u svrhu ostvarivanja prava na nasljeđivanje njegove imovine.

16.2. Usmeno izlažući svoj pisani nalaz i mišljenje ZP, dr. med. specijalist psihijatrije iskazala je kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 18. prosinca 2026. Nadalje, u odnosu na njezine navode na stranici 3 pisanog nalaza i mišljenja u kojima vještakinja iznosi da je u liječničkom kartonu ĆP **.**.2020. po prvi puta navedena dijagnoza demencije F03, dodatno je navela kako se kognitivne smetnje pojavljuje kao psiho organski sindrom te se obično u početku manifestira kao zaboravljivost koja u daljnjem tijeku kod pojedinih osoba može napredovati u intenzitetu tegoba sve do razvoja demencije. To se razvija postupno tempo se ne može predvidjeti i individualna je za svaku osobu. Nadalje, iskazala je da kada je u liječnikom kartonu samo konstatirana demencija bez jasno navedenih simptoma i opisa ona se sudsko-medicinski ne može uzeti zdravo za gotovo. S tim u svezi iskazala je kako osoba može biti smetena i konfuzna, ali ne zato što je dementna nego zbog zdravstvenog stanja po organskom tipu u visokoj temperaturi, metaboličkom disbalansu, kardiološkim problemima, zatajenju bubrega i tako dalje. Nadalje, stalna sudska vještakinja pojasnila je kako je paranoidna psihoza bolest koja se karakterizira određenim stavom prema određenoj osobi ili određenom događaju. Nadalje, iskatala je kako je mišljenja, a prema stanju spisa, da se paranoidna psihoza ĆP manifestirala kroz ljubomoru koju je navela njegova supruga. Nadalje, iskazala je kako niti jedna bolest sama po sebi ne utječe na sposobnost rasuđivanja nego je potrebna da su prisutni određeni drugi elementi, a kakve elemenata vještakinja nije pronašla za razdoblje vještačenja od 1. listopad 2020. do 7. prosinca 2020. Vještakinja je dodatno pojasnila, a s obzirom da je u svom pisanom nalazu i mišljenju navela kako su prema liječničkom kartonu ĆP dijagnosticirane bolesti oznake F03, F22 i F29, da dijagnoza F22 prema MKB-IO označava perzistentni sumanuti poremećaj, a koju bolest karakteriziraju sumanute ideje, F29 je dijagnoza nespecificiranog psihotičnog poremećaja, za to moraju postojati određeni simptomi koji u ovom slučaju nisu opisani da bi vještakinja mogla točno reći jer klinička slika može biti šarolika i ovdje se mogu javljati sumanute ideje, halucinacije, aditacija, nemir, nesanica i drugo, dok je bolest oznake F03 nespecificirana demencija. Vještakinja je iskazala kako je u svom pisanom nalazu navela terapiju koju je pacijent primao i koja je adekvatna bolesti i zdravstvenom stanju, i to kada je postojala potreba kada je on bio nemiran, konfuzan i slično. Nadalje, iskazala je da bi se sa sigurnošću mogla postaviti dijagnoza demencija da je potrebno obaviti i druge pretrage kao što je testiranje psihologa, snimanje mozga CT i MR, jer se na taj način može postaviti točan stupanj dementnosti odnosno množe se postaviti ili isključiti dijagnoza. Vještakinja je, nadalje, iskazala kako s obzirom na propisanu terapiju ĆP, kako su ti lijekovi uglavnom ordinirani kada je gospodin ĆP bio hospitaliziran, ali vještakinja ne zna koliko dugo je on te lijekove uzimao i je li terapija nastavljena i po otpustu iz bolnice, iz kartona proizlazi da se tu radilo o manjim dozama lijeka. Nadalje, iskazala je kako je gospodinu NP i liječnik obiteljske medicine jedno vrijeme propisivao terapiju, ali se vještakinja ne može točno očitovati kada i u kojim periodima, međutim, iskazala je kako se to može vidjeti iz liječničkog kartona. Vještakinja je iskazala kako je ona na stranici 3 pisanog nalaza i mišljenja u zadnjem pasus navela da je ĆP **.**.2020. bio hospitaliziran na internom odjelu, a prije prijema da je pregledan u OHBP-u, a potom je po prijemu napisana anamneza u kojem je navedeno da pacijent navodi, dakle, opisuje svoje stanje, dakle on je imao mogućnost da liječniku objasni svoje stanje i kaže što mu je, tijekom liječenja se na navode epizode smetenosti, konfuznosti, paranoidna obrada realiteta, halucinatorna doživljavanja i slično, a što bi govorilo u prilog izraženih psihoorganskih promjena. S obzirom da je vještakinja u svom pisanom nalazu i mišljenju opisala i procjenjivala zdravstveno stanje ĆP do 7. prosinca 2020., a zadatak vještačenja je bio do smrti, dakle, do 22. veljače 2021., vještakinja je iskazala kako se nije mogla očitovati za zdravstveno stanje pokojnog ĆP za razbolje nakon 7. prosinca 2020. jer nije imala relevantne podatke iz kojih bi mogla izvesti bilo kakav zaključak o zdravstvenom stanju ĆP. Vještakinja je nadalje iskazala kako je u odnosu na otpusno pismo Odjela psihijatrije Opće bolnice dr. Josip Benčević iz kojeg proizlazi da je ĆP bio hospitaliziran od 24. prosinca 2020. do 25. siječnja 2021. . na stranici pisanog nalaza i mišljenja 5 detaljno pojasnila njegovo stanje tijekom hospitalizacije u navedenom periodu te ostaje kod toga. Također, dodatno je iskazala kako datum 7. prosinac 2020. kojeg navodi u svom pisanom nalazu i mišljenju, a to je datum do kojeg sa sigurnošću može reći kako je zdravstveno stanje pokojnog NP, a nakon toga, a što proizlazi iz otpusnog pisma došlo je do naglog pogoršanja psihičkog i somatskog stanja, ali vještakinja ne može sa sigurnošću tvrditi da je u tom periodu u svakom momentu bio sposoban adekvatno rasuđivati i upravljati svojom voljom, te je iskazala kako je isto ona navela u pisanom nalazu i mišljenju i to kako iz raspoložive dokumentacije ne proizlazi da je isti bio prisilno liječen, pa se podrazumijeva da je prilikom prijema u bolnici mogao dati valjan pristanak na hospitalizaciju po procjeni liječnička psihijatra, a po otpusta nije bio upućen na procjenjivanje poslovne sposobnosti. Nadalje, u odnosu na navod iz pisanog nalaza i mišljenja u kojemu, na stranici 5 pisanog nalaza i mišljenja stoji da hospitalizacija ĆP u periodu od 24. prosinca 2020. do 25. siječnja 2021. je nije bila prisilna, dodatno pojašnjava kako se u medicinsku dokumentaciju obično unosi kada je osoba u bolničku ustanovu prepraćena po policijskim službenicima ili dovedena hitnom službom, te je iskazala kako osoba koja dolazi u bolnicu u takvim okolnostima može dati pristanak jer ima raznih razloga zašto dolazi putem policije, to se može dogoditi i u slučaju obiteljskog nasilja da pacijent iako doveden po policijskim službenicima daje valjan pristanak na hospitalizaciju. U slučaju da u takvim okolnostima pacijent ne da pristanak procjena je liječnika hoće li biti prisilno hospitaliziran ili ne u kojem slučaju je moguće da isti bude odveden po policijskim službenicima. U slučaju da osoba koja je procjeni psihijatra u takvom stanju da je potrebna hospitalizacija, a odbija dati valjan pristanak, liječnik psihijatar zatraži od nadležnog županijskog suda odobrenje za prisilnu hospitalizaciju, a što ovdje nije bio slučaj, jer je pristanak bio valjan. Vještakinja je, nadalje, u odnosu na postavljenje dijagnoze pokojnog ĆP, oznaka F03, F22 i F29, iskazala kako obiteljske relacije mogu utjecati na zdravstveno stanje i zdrave osobe primjerice ako se radi o nekakvim provokacijama to može imati utjecaj na zdravstveno stanje. Također vještakinja je iskazala da za dijagnozu F22 i F29 na osnovu raspoloživih podataka u ovom periodu nisu bili ispunjeni svi dijagnostički kriteriji za sigurnu dijagnozu, iz opisa koji je vještakinja mogla vidjeti, osim kada je gospođa navodila epizode ljubomore, to je moglo biti sumanuto, ali da bi se to sigurno utvrdilo potrebni su drugi podaci kojima vještakinja nije raspolagala.

16.3. Nakon usmenog izlaganja nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje dr. ZP, tužiteljica nije imala primjedbi ni prigovora, dok je tužena prihvatila odgovore vještakinje na istaknute primjedbe i na iste nije imala prigovora, ali je ustrajala s primjedbama iznesenim u podnesku od 5. veljače 2026. te je navela kako nalaz i mišljenje, u dijelu zaključka nije u skladu s nalogom suda jer isti obuhvaća razdoblje od 8. prosinca 2020. pa do smrti 22. veljače 2021.

16.4. Sud je nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje ZP prihvatio i isti cijenio opsežnim, objektivnim, izrađenim u skladu s pravilima struke, osobito jer je njezin nalaz i mišljenje u bitnome u suglasju s provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Dušanu Mamula, u ovosudnom predmetu poslovni broj: P Ob- 149/2020. Sud smatra da je vještakinja temeljem stanja spisa i dostupne dokumentacije provela vještačenje za razdoblje za koje je imala dostatnih podataka, iako time nije u potpunosti udovoljeno zadatku kojega je sud odredio, sud isti prihvaća jer je relevantno zdravstveno stanje ĆP u trenutku podnošenja tužbe. Slijedom navedenoga sud je prigovore tužene odbio kao neosnovane, te temeljem provedenog vještačenja utvrdio da je ĆP u vrijeme podnošenja tužbe bio raspravno sposoban.

17. Po provedenom dokaznom postupku, na temelju savjesne i brižljive ocijene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem odredbe članka 8. ZPP ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

17.1. U tijeku postupka nije bio sporan sadržaj kupoprodajnog ugovora zaključenog između prodavatelja JP, s jedne strane te ĆP i SP, kao kupaca s druge strane, od 5. travnja 2001. ovjeren po javnom bilježniku Miroslavu Bračunu, pod brojem: broj OV-3231/2001, na kojem ugovoru su ovjeren potpis prodavatelja, a nije sporna ni činjenica da je predmet ugovora nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada br.13 u [adresa] površine 320m2 i kč. br. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 578 m2, na suvlasničkom dijelu :1/12 Etažno vlasništvo u naravi Stan br.1 prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, izbe te drvarnice u podrumu označene u etažnom nacrtu pod br.1 koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj na č.k.br.4340/2 s kojim je nedjeljivo povezan 1.suvlasnički udio, niti je sporno da je kupoprodajna cijena isplaćena i da su temeljem istoga ugovora ĆP i SP uknjiženi kao suvlasnici, svako u ½ suvlasničkog dijela na predmetnoj nekretnini.

17.2. U tijeku postupka tužiteljica je tvrdila kako je na predmetnom kupoprodajnom ugovoru SP tek fiktivno naznačena kao kupac jer je svrha sklapanja ugovora bila uknjižba njezina suvlasništva radi ishođenja vize za odlazak u Sjedinjene Američke Države, također je tvrdila kako je predmetnu nekretninu pokojni ĆP kupio od novčanih sredstava ostvarenih prodajom kuće u [adresa], koja predstavlja njegovu vlastitu imovinu. Tužena je navode tužiteljice osporavala, navodeći da je i ranije putovala u Sjedinjene Američke Države, da je s njom putovao i pokojni ĆP, i da predmetni ugovor nije zaključen s tom svrhom nego temeljem njihova zajedničkog dogovora o kupnji stana, kojega su zajedno i adaptirali i to i ona iz svojih sredstava ostvarenih prodajom nekretnine u Bosni i Hercegovini, iz ušteđevine, mirovinskih primanja i novčane pomoći njezine kćeri. U tijeku postupka niti jedan od saslušanih svjedoka nije imao relevantna i neposredna saznanja o dogovoru između pokojnog ĆP i tužene SP o sklapanju predmetnog ugovora, sastojcima ugovora i njihovoj stvarnoj volji.

18. Odredbom članka 10. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99.; u nastavku: ZOO), koji materijalnopravni propis se primjenjuje s obzirom na vrijeme sklapanja pravnog posla kupoprodaje, propisano je da sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, te da ih ne mogu uređivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva. Nadalje, odredbom članka 17. stavak 1. ZOO propisano je da su sudionici u obveznom odnosu dužni izvršiti svoju obvezu i da su odgovorni za njezino ispunjenje. Odredbom stavka 2. citiranog članka propisano je da se obveza može ugasiti samo suglasnošću sudionika u obveznom odnosu ili na temelju zakona.

18.1. Nadalje, prema odredbi članka 26. ZOO ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

18.2. Ugovorom o prodaji obvezuje se prodavatelj da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo vlasništva, a kupac se obvezuje da prodavatelju plati cijenu (članak 454. stavak 1. ZOO).

19. Dakle, u konkretnom slučaju, nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora, isplate kupoprodajne cijene (titulus ili naslov stjecanja nekretnine), prednik stranaka, pokojni ĆP i tužena SP, kao kupci, su se uknjižili u zemljišnim knjigama kao vlasnici predmetne nekretnine – u naravi stana (modus ili način stjecanja nekretnine), svaki u ½ dijela, što je predstavljao stvarnu volju ugovornih stranaka, odnosno stranaka ovog postupka kao kupaca nekretnine. Predmetna nekretnina kupljena je 5. travnja 2001., tužena i ĆP bili su u braku od 15. travnja 1996. do njegove smrti 22. veljače 2021., dakle, predmetni stan kupljen je za vrijeme trajanja bračne zajednice, tužena je bila supotpisnik i ugovora o prodaji kuće te je bila suglasna s prodajom iste, stoga ovaj sud utvrđuje da je njihova stvarna volja bila da se uknjiže kao suvlasnici svaki u ½ dijela, kada je navedena kupoprodaja izvršena, a tužena i pokojni ĆP nesporno upisani u zemljišnu knjigu temeljem tog ugovora svaki u ½ dijela kao suvlasnici predmetne nekretnine, stoga sud cijeni kako je u pogledu stjecanja prava vlasništva, u ovom postupku irelevantno, kojim, odnosno čijim novčanim sredstvima je kupljena predmetna nekretnina.

19.1. Tužbenim zahtjevom nije zatraženo utvrđenje zajedničke imovine, nego je isti postavljen kao zahtjev za utvrđenjem ništetnosti kupoprodajnog ugovora kojega su 5. travnja 2001., za vrijeme trajanja braka, tužena i njezin suprug ĆP, sada pokojni, kao kupci zaključili s prodavateljem JP, za kupnju nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada br.13 u [adresa] površine 320m2 i kč. br. [katastarska čestica] dvorište u ulici A. [adresa] površine 578 m2 , Suvlasničkom dijelu :1/12 Etažno vlasništvo u naravi Stan br.1 prizemno, I ulaz lijevo koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja, izbe te drvarnice u podrumu označene u etažnom nacrtu pod br.1 koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj na č.k.br.4340/2 s kojim je nedjeljivo povezan 1.suvlasnički udio, kao i radi izdavanja tabularne izjave brisanja uknjiženog suvlasništva tužene u ½ suvlasničkog dijela i uknjižbe tužiteljice kao samovlasnice, pri čemu se u činjeničnom dijelu tužbe ukazuje na fiktivnost dijela kupoprodajnog ugovora jer je tužena navedena kao kupac samo radi ishođena vize za Sjedinjene Američke Države. Naime, ovaj sud cijeni da zbog sadržaja tužbenog zahtjeva nije ključno da li je predmetna nekretnina kupljena iz sredstava koja bi predstavljala vlastitu ili zajedničku imovinu stranaka, već da je odlučno koja je bila stvarna volja ugovornih stranaka i to iz razloga što se spor ne vodi radi utvrđivanja zajedničke imovine stranaka. (isto Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, presuda poslovni broj: 12 Gž -588/2019-3 od 19. svibnja 2020.)

20. Nisu od utjecaja na donošenje odluke u ovome predmetu ni navodi kao ni dokazi, o tome koliko je koja stranka zarađivala, odnosno kolike prihode je ostvarivala, koliku ušteđevinu je imala i kako je njome raspolagala, je li prodavala kući i zemlju u inozemstvu, kao niti činjenica njihovih bračnih problema i međusobnih odnosa u braku. Na navedene okolnosti sud je izveo predložene personalne dokaze, ali ti dokazi nisu odlučni za donošenje odluke u ovome sporu. Isto tako, nije od utjecaja na donošenje odluke u ovome postupku ishod postupka koji se vodio između stranaka radi utvrđenja i diobe bračne stečevine kao i radi razvoda braka, budući da je nesporno da je u navedenim postupcima tužitelj ĆP povukao tužbu.

21. Odredbom članka 103. stavak 1. ZOO propisano je da je ugovor, koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva ništav ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon o određenom slučaju ne propisuje što drugo. Sukladno odredbi članka 104. stavak 1. ZOO posljedica ništetnosti je da svaka ugovorna stranka je dužna vratiti drugoj sve što je primila na temelju takvog ugovora. Tvrdnja tužitelja u tijeku postupka bila je da je sporni Ugovor o kupoprodaji zaključen između ĆP i SP, kao kupaca s prodavateljem fiktivan, u dijelu u kojemu je tužena naznačena kao kupac, dakle da je to prividan pravni posao. Kada bi predmetni pravni posao i bio prividan ugovor, on nije ništetan jer je posljedica takvog Ugovora kako je to propisano članak 66. stavak 1. ZOO-a da on između ugovornih stranaka nema učinka, on je pravno nepostojeći ugovor a takav ne može biti protivan niti Ustavu, niti prisilnim propisima niti moralu društva, nešto čega nema, što ne postoji ne može biti niti ništetno ( isto Vrhovni sud Republike Hrvatske odluka br. Rev-2357/2015-3 od 2. veljače 2016.).

21.1. Neosnovan je i zahtjev tužiteljica za izdavanje tabularne izjave podobne za prijenos navedene nekretnine na ime i vlasništvo tužiteljice, za cijelo, jer iz postupka proizlazi da prednik tužiteljice i tužene nisu u bile u takvom pravnom odnosu temeljem kojeg bi tužena imala obvezu da tužiteljici izda tabularnu izjavu, a tužiteljica pravo da traži izdavanje takve isprave, jer ista s obzirom na smrt ĆP i činjenicu da je isti bio u brak u trenutku smrti i otvaranja nasljedstva nije njegov jedini zakonski nasljednik.

21.2. Cjelokupni tijek realizacije kupnje predmetne nekretnine ukazuje da je prava volja prednika tužiteljice i tužene bila sklapanje ugovora o kupoprodaji temeljem kojega bi se oboje upisali kao suvlasnici predmetne nekretnine, svaki u ½ suvlasničkog dijela. Tome u prilog govori činjenica da je teza o fiktivnosti dijela ugovora iznesena u ovom postupku nakon proteka gotovo 19 godina od kupnje predmetne nekretnine i uknjižbe, a tužiteljica u tijeku postupka nije dokazala da bi ona, ili njezin pravni prednik za svo to razdoblje od tužene tražili bilo kakvu priznanicu da je ĆP isključivi kupac nekretnine. (isto Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, presuda poslovni broj: 12 Gž -588/2019-3 od 19. svibnja 2020.)

22. Slijedom svega navedenoga ovaj sud nesporno je utvrdio da je predmetni kupoprodajni ugovor od 5. travnja 2001. godine zaključen sukladno odredbama članka 10., 17. 26. i 454. stavak 1. ZOO-a te nisu utvrđene činjenice koje bi ukazivale na fiktivnost, a samim tim i ništetnost pojedinih dijelova toga ugovora, slijedom čega je sud tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP. Sud je troškove postupka odmjerio prema konačno vrijednosti predmeta spora od

100.001,00 kuna/ 13.272,41 EUR[1] , uvažavajući činjenicu da tuženu zastupa punomoćnik iz redova odvjetnika, uz primjenu odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa). obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u sporu, sud je tužiteljicu obvezao da tuženici naknadi prouzročene troškove konkretnog parničnog postupka.

23.1. Tužena je potraživala ukupne troškove u iznosu od 6.505,74 EUR (u zbroju pogrešno naznačeno 6.405,74 EUR). Sud je kao osnovane troškove tuženoj priznao trošak

- trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu 500,00 EUR sukladno Tbr. 8. stavak 1. Tarife,

- trošak sastava podneska od 27. veljače 2023. i 3. veljače 2026. svaki iznosu 500,00 EUR. sukladno Tbr. 8. stavak 1. Tarife, ukupno 1.000,00 EUR,

- trošak zastupanja na ročištima 29. listopada 2024., 9. prosinca 2024., 28. veljače 2025., 7. svibnja 2026., u iznosu od 500,00 EUR svaki, sukladno Tbr. 9. točka 1. Tarife, ukupno 2.000,00 EUR,

- trošak zastupanja na ročištu 9. svibnja 2023. u iznosu od 250,00 EUR sukladno

Tbr. 9. točka 2. Tarife,

- trošak pristupa ročištu za objavu presude u zatraženom iznosu od 100,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 3. S.

23.2. Sud je, dakle, osnovanim troškom utvrdio iznos od 3.850,00 EUR, pored kojeg iznosa je tuženoj priznao i trošak plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 500,04 EUR (dokaz o uplaćenom predujmu prileži stranici spisa 198), jer su navedeni troškovi bili nužni, i iz stanja spisa razvidno je da je navedene troškove po pozivu suda tužiena i uplatila, a što sveukupno iznosi 4.350,04 EUR.

23.3. Na dosuđene troškove sud je tuženoj dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 06/24 – dalje: OZ), te članka 151. stavak 3. ZPP i članka 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., 69/26.)

24. Sud je kao neosnovan utvrdio više zatraženi iznos od 250,00 EUR na ime zastupanja na ročištu 9. svibnja 2023. jer iz stanja spisa proizlazi da je isto odgođeno i stranke su upućene na rješenje spora u postupku mirenja. Nadalje, neosnovanim je sud utvrdio iznos od 1.500,00 EUR na ime zastupanja na ročištima 13. rujna 2023. i

1 Fiksni tečaj konverzije: 1 EUR = 7,53450 HRK

7. listopada 2025., svako u iznosu 500,00 EUR jer iz stanja spisa nije razvidno da su navedena ročišta održana, te iznos od 500,00 EUR na ime zastupanja na ročištu 7. svibnja 2025. jer je za navedeno ročište tužena potraživala dvostruki trošak, a kako je isti sud dosudio u iznosu 500,00 EUR nije joj mogao za isto ponovno dosuditi trošak. Sud je dakle, neosnovanim utvrdio iznos od 1.750,00 EUR. Nadalje, sud tuženoj nije priznao niti zatraženi iznos sudske pristojbe u iznosu od 405,70 EUR jer je tužena uspjela u sporu, a sukladno odredbi članka 4. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23. – dalje: ZSP) obveza plaćanja pristojbe, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, nastaje za odgovor na tužbu po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici. Stoga kako je tužena uspjela u parnici ista nije u obvezi platiti sudsku pristojbu na odgovor na tužbu pa sud tuženoj navedeni iznos nije priznao. Nadalje, tužena nije u obvezi platiti niti sudsku pristojbu na presudu jer sukladno članku 3. stavak 2. ZSP za odluke prvostupanjskog suda pristojbu je dužna platiti osoba koja pokreće postupak , dakle, tužiteljica.

25. Sud je, dakle, kao neosnovan odbio zahtjev tužene za naknadnom troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.155,70 EUR.

26. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 8. rujna 2026.

Sutkinja

Anđela Bionda Martić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka odnosno putem e-komunikacije, ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Potvrđeni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

DNA:

1. Tužiteljica RP po punomoćnici Jasni Buruš, odvjetnici u Slavonskom Brodu -e-komunikacijom

2. Tužena SP po punomoćnici DP, odvjetnici u [adresa] -neposredno