Poslovni broj: Ovr-1278/2026-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Nevi Lukin, na prijedlog sudske savjetnice Marije Hrboka u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Zagreb, Radnička cesta 41 (u daljnjem tekstu: ovrhovoditelj) protiv ovršenika VR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Staniću, odvjetniku iz Zadra (u daljnjem tekstu: ovršenik), odlučujući o pravnim sredstvima ovršenika u postupku izravne naplate , dana 8. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od 22. srpnja 2026. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Alkice Kolega-Zubčić pod poslovnim brojem OV-19784/05, od 14. prosinca 2005., kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Alkice Kolega-Zubčić pod poslovnim brojem OV-19784/05, od 14. prosinca 2005., kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

z a k l j u č i o  j e

upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Alkice Kolega-Zubčić pod poslovnim brojem OV-19784/05, od 14. prosinca 2005., zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.,131/20.,114/22.,6/24,dalje:OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik je podneskom od 22. srpnja 2026. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga. U prijedlogu navodi kako je dana 31. listopada 2014. Financijska agencija zaprimila zahtjev za izravnu naplatu temeljem zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Alkice Kolega-Zubčić dana 14. prosinca 2005., pod poslovnim brojem OV -19784/05. Ovršenik osporava dopuštenost ovrhe iz razloga jer je nastupila zastara navodne tražbine zbog koje je ovrhovoditelj podnio predmetni zahtjev za izravnu naplatu, te isti ističe prigovor zastare navodne tražbine. Ovršenik također osporava i visinu navodne tražbine iz predmetnog zahtjeva za naplatu po zadužnici broj OV-19784/05, te ističe kako bi provedbom ovrhe i prijenosom zaplijenjenih sredstava u korist računa ovrhovoditelja trpio nenadoknadivu štetu. Ovršenik predlaže sudu donijeti rješenje o odgodi ovrhe do pravomoćnosti rješenja o prijedlogu budući bi sve suprotno dovelo do novih troškova za slučaj da ovršenik uspije sa svojim prijedlogom, a sve imajući u vidu da se sud mora voditi ekonomičnošću u postupanju te vođenju postupka sa što manjim troškovima.

2. Podnesak ovršenika je dostavljen radi očitovanja ovrhovoditelju koji se na isti nije očitovao.

3. Sud je izvršio uvid u dostavljene isprave i to Zahtjev za naplatu po zadužnici br. OV - 19784/05 (list spisa 5), Zadužnicu (list spisa 6-7), Ugovor o ustupu tražbine (list spisa 8-14), stanje duga (list spisa 15) i izjavu (list spisa 16-18).

4. Odredbom čl. 209. st. 1. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Financijske agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješavanja spora na temelju čl.186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima od banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Financijska agencija će postupati kao u povodom rješenja o ovrsi koje je dostavio sud, dok je odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

5. Članak 210. st. 2. Ovršnog zakona, propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa sredstava povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju ovršne odluke suda, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. istog.

6. Cijeneći sve navode i priložene dokaze sud nalazi da prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, u dijelu u kojem je u ovom postupku ovlašten odlučivati, nije osnovan, budući se ovršenik ne poziva na niti jedan od razloga koji propisuje čl. 50. st.1. OZ-a (a na koje upućuje odredba čl. 210. OZ-a), o kojem sud odlučuje u ovoj vrsti postupka, već njegovi žalbeni razlozi isključivo predstavljaju one iz čl. 50.st.1. toč.11. istog članka.

7. Zastara tražbine, na što se poziva ovršenik, je žalbeni razlog iz čl. 50. st.1. toč.11. OZ-a, a u vezi tog žalbenog razloga sud je dužan, temeljem odredbi čl. 52. st.1. i st. 3 OZ-a, osim u slučaju kada ovrhovoditelj prizna postojanje tog razloga, ovršenika uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Ovdje je potrebno istaknuti da se ovrhovoditelj na navode ovršenika nije očitovao. Slijedom navedenog, ovršenik je sa prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odbijen, kao u toč. I. izreke rješenja, te zaključkom upućen na pokretanje parnice radi proglašenja iste nedopuštenom kao u zaključku.

8. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

9. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a proizlazi da se izvansudska ovrha može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

10. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog člankom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a čime je ispunjen razlog iz članka 65. st. 1. toč. 5. OZ-a međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

11. Da bi se prihvatio prijedlog za odgodu ne može se raditi o bilo kakvoj šteti, već o šteti koja ima karakter nenadoknadive ili teško nadoknadive. Teret dokaza o tome da bi mu nastala neka šteta i o spomenutom karakteru te štete je na ovršeniku. Također, mora učiniti vjerojatnim da bi se primjenom baš instituta odgode izdavanja naloga u ovakvom postupku ta šteta mogla izbjeći. Ovdje se ne radi o postupku ovrhe nego o postupku izravne naplate, tako odgoda u postupku izravne naplate obuhvaća samo nalog bankama da sredstva koja plijeni od ovršenika ne prenosi ovrhovoditelju, dok se njihovi međusobni odnosi ne riješe, ali pljenidba se nastavlja . U ovakvim slučajevima nadoknadivost štete mjeri se u mogućnosti da ovršenik, ako bi uspio dokazati svoje argumente u parničnom postupku, dobije natrag sredstva od ovrhovoditelja tj. šteta bi bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva ako bi vjerojatnost da će se uspjeti natrag naplatiti od ovrhovoditelja bila mala ili nikakva. U svom prijedlogu se ovršenik ne poziva na takvu opasnost.

12. Ovršenik u svom prijedlogu ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za eventualni povrat novčanih sredstava koja će mu biti zaplijenjena i prenesena u postupku izravne naplate niti ističe vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja, niti obrazlaže zbog čega bi mu nastala nenadoknadiva šteta, već samo paušalno navodi da bi trpio nenadoknadivu štetu.

13. Stoga je, slijedom obrazloženog, odlučeno kao u toč.II izreke rješenja.

14. Odlučujući o zahtjevu ovršenika za naknadom troška sud je u skladu s odredbom članka 154. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.) a u vezi s člankom 21. OZ-a, imajući u vidu da ovršenik nije uspio u postupku s obzirom da je prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odbačen, dok je prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava odbijen, sud je odbio zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga od 22. srpnja 2026. i trošak sudske pristojbe te je odlučio kao u točki III.

U Zadru 8. rujna 2026.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Marija Hrboka

Neva Lukin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Financijskoj agenciji