Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Poslovni broj Ovr-591/2025-6

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Ines Kundić, kao sucu pojedincu u ovršnoj stvari ovrhovoditelja KH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika FH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Maji Buljan Gržetić, odvjetnici iz Rijeke, radi ovrhe na nekretnini, 8. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Usvaja se prijedlog ovršenika za odgodu predmetne ovrhe, te se s ovrhom zastaje do pravomoćnog okončanja postupka pod poslovnim brojem P-400/2023, a koji se vodi radi proglašenja ove ovrhe nedopuštenom, te se odbija zahtjev ovrhovoditelja da se odgoda ovrhe uvjetuje davanjem primjerene jamčevine od strane ovršenika kao neosnovan.

Obrazloženje

Rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-622/2021 od 6. srpnja 2021., određena je ovrha na nekretnini ovršenika u naravi gospodarska zgrada i dvorište i oranica te vrt upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kč. br. ZGR. [katastarska čestica], sve temeljem ovršne isprave.

Rješenjem suda od 17. siječnja 2024. Ovr-622/2021 na prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, sud je usvojio prijedlog za odgodom ovrhe do okončanja parničnog postupaka posl.br. P-400/2023 a radi proglašenja ove ovrhe nedopuštenom. Naime, sud je zaključkom ovršenicu uputio u parnicu iz čl. 50 st. 1 toč. 9 i 10 OZ-a a u svezi čl. 52 sat. 3 OZ-a radi nedopuštenosti ovrhe.

Ujedno je rješenjem ovoga suda od 12. prosinca 2024. a na prijedlog ovrhovoditelja za davanje primjerene jamčevine od strane ovršenika, odbijen njegov zahtjev kao neosnovan.

Povodom žalbi na citirana rješenja županijski sud u Varaždinu posl.br. GžOvr.44/2025-2 od 6. veljače 2025. i Rješenjem GžOvr-44/2025-3 uvažio žalbu ovrhovoditelja te ukinuo oba rješenja prvostupanjskog suda, a sve iz razloga što su izostali razlozi odlučnim činjenicama navedeni kao nejasni i proturječni sa stanjem spisa, jer da je potpuno nejasno na osnovu čega sud zaključuje da je sporno je li ovršenica zaista primila iznos za koji se tereti osnovnom Ugovora o zajmu kao ovršen isprave, a što se tiče ništetnosti navedenog Ugovora na koje pitanje je pravomoćno presuđeno odlukom Županijskog suda u Splitu Gž-952/20-2 od 17. studenog 2020. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu P-3418/18-39 od 8. siječnja 2020. kada je odbijen tužbeni zahtjev ovršenice da je spomenuti Ugovor ništetan u svezi njenih prigovora da je ugovor zelenaške naravi a zbog kojih je ona ponovno upućena na pokretanje parničnog postupka te je u obrazloženju navedenih odluka vidljivo da je u istom razjašnjeno pitanje je li ovršenica po spomenutom Ugovoru primila 40.400,00 kuna ili 12.000,00 kuna a koje su odlučen za ocjenu osnovanosti da li bi za ovršenicu provođenjem ovrhe nastupila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, iako su točni navodi prvostupanjskog suda da se sporni zajam spominje u pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Zagrebu K-Us-16/16 od 29. travnja 2016. u kaznenom predmetu protiv više optuženika zbog kaznenog djela iz čl. 333 st. 1 KZ/97. a iz navedenih dokaza ne proizlazi da bi ovrhovoditelj bio optužen kao dio navedenog udruženja.

U svom novom prijedlogu za odgodu ovršenik se poziva na tužbu koju je podnio radi proglašenja ove ovrhe nedopuštenom te se postupak vodi pod posl.br. P- 400/2023 pa predlaže odgodu ovrhe do okončanja navedenog parničnog postupka a u kojem prvenstveno ističe da je plaćena tražbina jer se ne radi o iznosu od 40.00,00 kuna prema predmetnom ugovoru o zajmu koji je lihvarski ugovor, jer joj je na ruke predan iznos od 12.000,00 kuna, pa bi ovršenica daljnjih provođenjem ovrhe mogla pretrpjeti nenadoknadivu štetu.

Stoga ovršenik predlaže odgodu ovrhe, a temeljem odredbe čl. 61 st. 1 toč. 5 Ovršnog zakona.

S druge strane ovrhovoditelj se usprotivio odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika ističući da ovršenik nije učinio vjerojatnim nastup nenadoknadive štete.

Odredbom čl. 61. st.1. toč.5. OZ-a, a kojom je propisano da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ; ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl 48 ili 49 ovoga Zakona ili podnio tužbu iz čl. 48 ili 51 ovoga Zakona.

Ovršenik je postupio po citiranom zaključku suda, te je pokrenuo parnicu koja se vodi pod poslovnim brojem P-400/2023, smatrajući da dug ovršenika prema ovrhovoditelju više ne postoji odnosno ne postoji u iznosu koji potražuje ovrhovoditelj jer se radi o lihvarskom ugovoru a ovršenik je stvarno dobio znatno manji iznos „na ruke“.

Ujedno ovršenica u svom podnesku od 5.10.2023. ističe da je oštećena od strane ovrhovoditelja koji je lihvar te je i podnijela prijavu USKOKU-u i DORH-u što proizlazi iz dopisa ODO Rijeka od 14. lipnja 2021. koji je upućen Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagrebu iz kojeg dopisa proizlazi da je ovršenica protiv ovrhovoditelja podnijela prijavu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela – lihvarskog ugovora iz čl. 242 1 i 2 Kaznenog zakona te je ista dostavila i presudu K-Us-16/16 Županijskog suda u Zagrebu u kaznenom predmetu protiv optuženika MH zbog kaznenog djela iz čl. 333 st. 1 KZ/97 povodom optužnice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 14. siječnja 2013. gdje je navedeni optuženik oglašen krivim između ostalog vezano za predmet prijavljene inkriminacije odnosno predmetni Ugovor o zajmu zaključen između 1. osumnjičenika KHG i FH od 14. prosinca 2012. kao ovršne isprave u ovom postupku pa je nadležno ODO u Rijeci dostavilo kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta budući daj e navedeni Ured povodom kaznene prijave oštećene FH već postupao i utvrdio da se radilo o djelovanju udruženja više optuženika podizanjem optužnice broj K-US-139/12.

U nastavku postupka ovršenica se poziva na dopis USKOK-a od 19.rujna 2024. broj KO-US-338/2020 koji odgovara da je već ranije podignuta optužnica pred Županijskim sudom u Zagrebu protiv tamo navedenih osoba (između ostalih i ČH) zbog kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela iz čl. 333 st. 1 KZ-a / 97 i lihvarskog ugovora, a da su kaznena djela koja su predmet te optužnice počinjena na štetu većeg dijela oštećenika pa tako i ovdje ovršenice, koja da je oštećena tim postupanjem okrivljenika za iznos od najmanje 25.376,70 kuna. Dakle predmetnom inkriminacijom je obuhvaćeno i kazneno djelo počinjeno na štetu FH. U dopisu se navodi kako je Ured nakon provedene istrage podigao optužnicu protiv okrivljenika za koje je iz rezultata provedene istrage utvrđeno postojanje dostatnog stupnja osnovane sumnje u počinjenje predmetnih kaznenih djela. Ovršenica dostavlja i Presudu Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P- 302/2018 od 21. prosinca 2018. iz slične činjenične i pravne osnove u kojem je ovdje ovrhovoditelj KH nastupao kao tužitelj te taj predmet pravomoćno okončan protiv istog u kojim je isti odbijen sa tužbenim zahtjevom a radi namirenja potraživanja iz založene stvari. U obrazloženju te presude stoji da je prema dopisu USKOK-a protiv 19 osoba na čelu s ĐH podignuta optužnica zbog počinjenja kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela iz čl. 333 st. 1 toč. 3 KZ-a te kaznenog djela lihvarskog ugovora iz čl. 233 st. 2 KZ-a. Ujedno se navodi da među osobama koji su služile kao fiktivni zajmodavci navedeni tužitelj KH.

Ovršenica isto tako se poziva na Presudu Vrhovnog suda posl.br. Rev- 1811/17-2 od 6.10.2020. koja se nalazi u spisu uz podnesak od 5. studenog 2024. U toj presudi Vrhovni sud Rh izrazi je stav da nije bitno je li ovdje ovrhovoditelj izričito naveden u pravomoćnoj kaznenoj presudi kao okrivljenik ili kao osoba uz čije sudjelovanje je okrivljeni u toj presudi počinio kaznena djela sklapanja lihvarskih ugovora u zločinačkom udruženju, već je bitna sama činjenica da se u toj kaznenoj presudi spominje kredit ovršenice kao jedan od onih u odnosu na koju je utvrđeno da je dan pod lihvarskim uvjetima, što u kontekstu svih onih drugih gore navedenih okolnosti sklapanja, vraćanja i sadržaja tog kredita upućuje na zaključak da je pobijani kredit rezultat prijevarnog postupanja člana zločinačkog udruženja za koje je ovrhovoditelj znao, odnosno morao znati.

Ističe se da je ista novac na ime predmetnog zajma primila u kreditnom uredu koji je poslovao za potrebe TD Stratosfera d.o.o. za koje je u kaznenom predmetu ŽS u Zagrebu poslovni broj 15K-Us-16/16 od 29. travnja 2016. utvrđeno da je bilo krinka za djelatnost zločinačkog udruženja kasnije Morski Leut d.o.o., od osobe ŠH koji se u toj kaznenoj presudi spominje kao sudionik zločinačkog udruženja, a koji je kao svjedok u parničnom postupku na ročištu od 6. prosinca 2019. priznao da je on osobno predao novac na ime zajma ovršenici te da je pravomoćno osuđen za kaznena djela u svezi lihvarskih zajmova.

Kako iz očitovanja samog USKOK-a od 19. rujna 2024. proizlazi da je kredit kojeg ovrhovoditelj protiv ovršenice pokušava prisilno naplatiti zapravo je kazneno djelo tj. lihvarski kredit. Prema tome ostvaren je uvjet iz čl. 65 st. 10 Ovršnog zakona za odgodom ovrhe na prijedlog ovršenika ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u svezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak a što znači da je isti ništetan pa bi njegova realizacija, prodajom nekretnine ovršenika čija je vrijednost daleko veća od pomenute tražbine koja je lihvarska izazvala nenadoknadivu štetu ukoliko se nekretnina ovršenice proda.

Stoga je riješeno kao u izreci rješenja te je ujedno i iz istih razloga odbijen prijedlog za davanje jamčevine od strane ovršenice, a osnovom odredbe čl. 65 st. 1 toč. 5 i 10 i čl. 65 st. 2 Ovršnog zakona.

U Rijeci, 8. rujna 2026.

Sudac

Ines Kundić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana, a od dana dostave ovjerenog prijepisa istoga. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o njoj rješava nadležni Županijski sud.

Dna:

- pun.ovrhovoditelja

- pun. ovršenika

Pristojba:

- Pozvano prethodno