REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Us II-106/2026-10

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te sudske savjetnice Suzane Milak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Povjerenika za informiranje, OIB: 68011638990, Trg žrtava fašizma 3 HP-10000 Zagreb, radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II- 008-07/26-01/344, URBROJ: 401-01/04-26-11 od 9. lipnja 2026., u predmetu prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Tužbeni zahtjev se odbija i potvrđuje rješenje Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/26-01/344, URBROJ: 401-01/04-26-5 od 13. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Predmetni upravni spor je započeo tužbom radi propuštanja tuženika da u zakonskom roku odluči o žalbi tužitelja protiv rješenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, KLASA: 008-01/26-01/2, URBROJ: 711-02-02/02-2026-3 od 3. ožujka 2026. godine.

2. Tijekom spora o „šutnji uprave“ tuženik je odlučio o žalbi i donio rješenje, KLASA: UP/II-008-07/26-01/344, URBROJ: 401-01/04-26-5 od 13. svibnja 2026., kojim je odbio žalbu tužitelja, a tužitelj je podneskom od 16. lipnja 2026. proširio tužbeni zahtjev na to rješenje tuženika.

3. Tužitelj u proširenju tužbe ukazuje na to da je rješenje tuženik donio tek nakon podnošenja inicijalne tužbe i osporava zakonitost u zakašnjenju donesenog rješenja tuženika navodeći da je dana 17. veljače 2026. podnio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa zahtjev za pristup informacijama kojim sam zatražio informacije o postupanju Povjerenstva u predmetu, KLASA: UP/I-034-01/24-01/85, s time da je tražio isključivo metapodatke o dinamici rada tijela javne vlasti, i to datum i vrstu zadnje službene radnje, informaciju je li od obveznika zatraženo očitovanje i dostava dokaza, trenutačni status predmeta i postoji li okvirni plan dovršetka provjere. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijelo je dana 3. ožujka 2026. rješenje , KLASA: 008- 01/26-01/2, URBROJ: 711-02-02/02-2026-3, kojim je zahtjev odbijen.

3.1. U rješenju kojim odbija žalbu na rješenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa tuženik, po stavu tužitelja, pogrešno prihvaća razloge odbijanja pružanja traženih informacija jer je pogrešno izjednačio sadržaj zatvorenog postupka s osnovnim metapodacima o dinamici rada javnopravnog tijela. Tužitelj smatra da nije provedena individualizirana analiza svake zatražene informacije i tuženik je potvrdio potpuno odbijanje pristupa informacijama, i nije konkretno obrazloženo zašto bi objava samog datuma zadnje procesne radnje ugrozila zatvorenost provjere, zašto bi objava općenite vrste radnje, bez sadržaja dokumenta, ugrozila zatvorenost provjere, zašto bi odgovor DA/NE na pitanje je li od obveznika zatraženo očitovanje ugrozio zatvorenost provjere, te konyčno, zašto bi informacija postoji li okvirni plan dovršetka provjere ugrozila zatvorenost provjere. Umjesto toga, tuženik polazi od općeg zaključka da je postupak provjere zatvoren za javnost pa iz toga izvodi da su nedostupne sve informacije povezane s postupanjem Povjerenstva u tom predmetu. Tužitelj smatra dat akav pristup nije u skladu sa svrhom Zakona o pravu na pristup informacijama, koji počiva na načelu otvorenosti i javnosti rada tijela javne vlasti, uz ograničenja koja se tumače razmjerno i konkretno, a ne paušalno.

3.2. Tužitelj se poziva na članak 15. stavak 5. ZPPI-a, koji propisuje da, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnima. U ovom slučaju, čak i kada bi Sud prihvatio da određeni dijelovi dokumentacije iz zatvorenog postupka podliježu ograničenju, nije jasno zašto se tužitelju nije mogao omogućiti barem djelomičan pristup. Mišljenja je da bi, primjerice, bez otkrivanja sadržaja zatvorenog spisa bilo moguće dostaviti barem: - datum zadnje službene radnje,- općenitu oznaku vrste zadnje radnje,- odgovor DA/NE je li od obveznika zatraženo očitovanje,- datume slanja i primitka očitovanja, ako postoje,- informaciju postoji li okvirni plan dovršetka ili ne postoji.Tuženik nije obrazložio zašto takav djelomičan pristup ne bi bio moguć.Potpuno odbijanje zahtjeva, bez stvarnog razmatranja djelomičnog pristupa, predstavlja nerazmjerno ograničenje prava na pristup informacijama.

3.3. Tužitelj ukazuje i da je Test razmjernosti i javnog interesa proveden formalno i nedostatno. Člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti mora utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite određenog zaštićenog interesa, bi li omogućavanjem pristupa taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite ograničenja ili javni interes.U osporenom rješenju nije konkretno obrazloženo koja bi točno zaštićena vrijednost bila ozbiljno povrijeđena dostavom traženih metapodataka. Nije dovoljno navesti da je postupak provjere zatvoren za javnost. Potrebno je obrazložiti zašto bi objava konkretno traženih informacija, osobito datuma, općenite vrste radnje ili odgovora DA/NE, ozbiljno povrijedila zaštićeni interes.Javni interes u ovom predmetu nije apstraktan. Radi se o učinkovitosti rada Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u predmetu koji se odnosi na podatke iz imovinske kartice javnog dužnosnika i koji traje od 30. listopada 2024. godine, bez javno poznate odluke, bez informacije o zadnjoj procesnoj radnji i bez informacije je li zatraženo očitovanje obveznika. Tuženik pogrešno svodi javni interes isključivo na eventualnu objavu konačnih rezultata provjere. Međutim, u ovom predmetu javni interes postoji i u pogledu učinkovitosti i vremenske dinamike postupanja tijela javne vlasti. Ako se javnost mora zadovoljiti samo konačnim rezultatom, a postupak provjere može trajati neodređeno dugo bez ikakve informacije o dinamici rada, tada se zatvorenost postupka pretvara u potpunu netransparentnost o učinkovitosti rada tijela. Naknadna objava konačnih rezultata ne može nadomjestiti javni interes za osnovnom informacijom postupa li tijelo javne vlasti učinkovito i u razumnom roku.

3.4. Tuženik je promijenio pravnu osnovu odbijanja, ali nije otklonio ključne nedostatke prvostupanjskog rješenja. Prvostupanjsko tijelo odbilo je zahtjev pozivajući se na poslovnu/profesionalnu tajnu. Tuženik je u žalbenom postupku utvrdio da takva pravna osnova nije odgovarajuća, ali je ipak odbio žalbu pozivajući se na drugu osnovu ograničenja, odnosno na članak 15. stavak 2. točku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj: 25/13, 85/15 i 69/22 dalje: ZPPI) u vezi s člankom 24. stavkom 2. Zakona o sprječavanu sukoba intersa (Narodne novine, broj: 143/21, dalje: ZSSI). Čak i ako bi drugostupanjsko tijelo moglo odbiti žalbu zbog drugih razloga od onih koje je navelo prvostupanjsko tijelo, ono je i tada dužno provesti punu i pravilnu analizu, a to je utvrditi opseg ograničenja, provesti test razmjernosti i javnog interesa te razmotriti djelomičan pristup, a to nije učinjeno.

3.5. Konačno, tužitelj zaključuje da ZSSI ne isključuje svaki metapodatak o postupanju Povjerenstva. Članak 24. stavak 2. ZSSI-a propisuje da je postupak provjere podataka iz podnesene imovinske kartice zatvoren za javnost. Međutim, ta odredba ne propisuje da su svi metapodaci o radu Povjerenstva, uključujući datume i općenite oznake procesnih radnji, automatski nedostupni javnosti. ZSSI sam predviđa procesne korake u provjeri. Primjerice, ako tijekom provjere proizlazi mogući nesklad odnosno nerazmjer, Povjerenstvo bez odgađanja traži od obveznika pisano očitovanje s potrebnim dokazima, a obveznik ima rok od 15 dana za očitovanje. Stoga informacija je li takav procesni korak uopće poduzet i kada je poduzet nije sadržaj očitovanja niti dokazni materijal. To je informacija o tome je li tijelo poduzelo zakonom predviđenu procesnu radnju.

3.6. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti se rješenje Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/26-01/344, URBROJ: 401-01/04-26-5 od 13. svibnja 2026., poništiti rješenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa KLASA: 008- 01/26-01/2, URBROJ: 711-02-02/02-2026-3 od 3. ožujka 2026. i naložiti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa da tužitelju omogući pristup informacijama traženima zahtjevom od 17. veljače 2026., barem u opsegu djelomičnog pristupa koji ne otkriva sadržaj zatvorenog dijela postupka provjere, i to: datum i općenitu vrstu zadnje službene/procesne radnje u predmetu KLASA: UP/I-034-01/24-01/85, informaciju je li od obveznika zatraženo očitovanje i dostava dokaza (DA/NE) te, ako jest, datume slanja zahtjeva i primitka očitovanja, trenutačni status predmeta i informaciju postoji li okvirni vremenski plan dovršetka provjere, odnosno ako takav plan ne postoji, izričitu informaciju da ne postoji.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu smatra navode tužbe neosnovanima te predlaže odbiti tužbeni zahtjev. Navodi da tužitelj traži informacije vezano za postupanje Povjerenstva u konkretnom predmetu, KLASA: UP/I-034-01/24-01/85, na koji su primjenjive odredbe članka 24. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Tako je stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano da je postupak provjere podataka iz podnesene imovinske kartice obveznika zatvoren za javnost, dok je stavkom 3. propisano da je konačne rezultate provedenog postupka provjere podataka Povjerenstvo dužno javno objaviti na svojim mrežnim stranicama. Slijedom navedenoga, razvidno je da je intencija zakonodavca da takav postupak ostane zatvoren za javnost, a da javni interes bude ostvaren javnom objavom konačnih rezultata provedenog postupka provjere podataka iz podnesene imovinske kartice obveznika. Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. ZPPI-a je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti. Odredbom članka 18. stavka 5. istog Zakona propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije. Slijedom navedenog, ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu gore citiranih odredbi predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.

4.1. Iz zahtjeva tužitelja, primjerice, je vidljivo da traži od Povjerenstva odgovor sa DA/NE ili primjerice odgovor na pitanje o trenutačnom statusu predmeta i postoji li okvirni vremenski plan za dovršetak provjere i donošenje odluke. Sukladno citiranim zakonskim odredbama tijelo javne vlasti nema obvezu sastavljati odgovore na postavljena pitanja korisnika već razmotriti da li posjeduje dokumentaciju koja daje odgovor na postavljena pitanja. Dakle, iako tužitelj navodi da je tražio informacije o dinamici postupanja, odgovor na njegovo pitanje, ako je od obveznika zatraženo očitovanje, bi bio sam akt kojim je očitovanje zatraženo. Također, informacija o trenutačnom statusu predmeta, primjerice, bila bi vidljiva iz sadržaja akta kojim je poduzeta posljednja radnja u postupku. Sijedom navedenoga, razvidno je da tužitelj pogrešno zaključuje kako bi dinamika postupanja tijela javne vlasti u konkretnom slučaju bila odvojena od sadržaja spisa.

4.2. Vezano za navode tužitelja da nije provedena analiza svake zatražene informacije i da je trebalo razmotriti djelomičan pristup informaciji, ističe se kako je u članku 7. ZPPI-a propisano načelo pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija prema kojem informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne. Činjenica je da se sve zatražene informacije iz zahtjeva odnose na isti postupak koji je sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa zatvoren za javnost, a u žalbenom postupku je utvrđeno da u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes u odnosu na zakonom propisani interes koji se štiti.

4.3. U odnosu na navode tužitelja o formalno provedenom testu razmjernosti i javnog interesa, nenavođenju koja bi to točno zaštićena vrijednost bila ozbiljno povrijeđena dostavom metapodataka te o apstraktnom javnom interesu, ističe se da se štiti sam postupak provjere. Nadalje, iz pobijanog rješenja tuženika ne proizlazi da bi se radilo o apstraktnom javnom interesu odnosno da u konkretnom slučaju nema javnog interesa, već je ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa koji je provelo Povjerenstvo kao prvostupanjsko tijelo, u žalbenom postupku utvrđeno da javni interes ne prevlada u odnosu na zaštićeni interes. Naime, učinkovitost i vremenska dinamika rada Povjerenstva koje ističe žalitelj, u konkretnom slučaju ne prevladavaju nad zakonom propisanim ograničenjem da je postupak provjere zatvoren za javnost, a kojim se pored zaštite obveznika, povjerljivih informacija i slično, štiti samostalnost, neovisnost i učinkovitost tijela koje provodi postupak.

4.4. Vezano za navode tužitelja kako odredba članka 24. stavka 2. ZSSI-a ne propisuje da su svi metapodaci automatski nedostupni javnosti te da sam Zakon o sprječavanju sukoba interesa predviđa procesne korake u provjeri, ističe se kako tuženik nigdje nije niti spomenuo da bi se radilo o apsolutnom ograničenju iz ZPPI-a, već je jasno vidljivo da se radi o relativnom ograničenju za koje je prema odredbama ZPPI-a propisano postupanje tijela javne vlasti sukladno članku 16. toga Zakona odnosno obveza provođenja testa razmjernosti i javnog interesa prije donošenja odluke o zahtjevu.

5. Tužbeni zahtjev usmjeren naknadno donesenom rješenju tuženika nije osnovan.

6. Sukladno članku 100. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 36/2024 i 39/2026, dalje: ZUS) Sud je proveo postupak o zakonitosti, u zakašnjenju tuženika donesenog rješenja o žalbi tužitelja, na koje rješenje je tužitelj izrekom proširio tužbeni zahtjev. Ispitujući zakonitost tog rješenja tuženika u odnosu na prigovore iz tužbe, Sud nalazi da istaknuti tužbeni prigovori nisu osnovani, a povrede na koje Sud pazi po službenoj dužnosti nisu počinjene.

7. Iz podataka spisa proizlazi da je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjsko javnopravno tijelo odbilo tužitelju dati odgovore na upite o dinamici postupanja u konkretnom upravnom predmetu u nadležnosti tog tijela, zaključivši da su odgovori na postavljena pitanja zaštićeni tajnošću prema članku 15. stavak 2., točka 2. ZPPI-a u vezi s člankom 24. ZSSI-a., koje rezultate testa je tuženik prihvatio i dodatno obrazložio, a s kojim obrazloženjem je suglasan i ovaj Sud.

7.1. Naime, sukladno odredbi članka 16. stavka 1. ZPPI-a, u postupku provođenja testa, odvagani su interesi omogućavanja pristupa traženim informacijama (javni interes za transparentnošću) naspram interesa zaštite nesmetanog vođenja upravnog postupka te zaštite poslovne/profesionalne tajne i ugleda obveznika. Sud nalazi da su Povjerenik za sprječavanje sukoba interesa, kao I tuženik pravilno identificirali zaštićeni interes i postojanje štete, jer tužitelj zahtijeva informacije o procesnim radnjama u postupku (je li od obveznika zatraženo očitovanje, datume slanja i zaprimanja pismena, trenutačni status predmeta te okvirni vremenski plan dovršetka). Konretni upravni postupak je u tijeku i u fazi je utvrđivanja činjenica. Omogućavanje pristupa trećim osobama detaljima o poduzetim proceduralnim radnjama, komunikaciji i rokovima u ovoj fazi stvara neposrednu i stvarnu ugrozu za nesmetano vođenje postupka. Javna dostupnost takvih podataka može narušiti neovisnost i objektivnost tijela u donošenju odluke, izložiti postupak vanjskim pritiscima te potencijalno ugroziti prikupljanje dokaza. Nadalje, otkrivanje informacija o radnjama koje se poduzimaju prema konkretnom obvezniku prije donošenja konačne, meritorne odluke može nanijeti nepopravljivu reputacijsku i poslovnu štetu tom subjektu na tržištu, čime se grubo krši načelo zaštite profesionalne i poslovne tajne.

7.2. Vezano za procjenu javnog interesa Sud neupitno prepoznaje opći javni interes da rad tijela javne vlasti bude transparentan i podložan javnoj kontroli. Međutim, pravo na pristup informacijama nije apsolutno pravo. Interes javnosti da u realnom vremenu prati pojedinačne proceduralne korake, datume i interne planove u postupku koji još nije pravomoćno okončan, nema karakter prevladavajućeg javnog interesa. Transparentnost rada Povjerenstva osigurava se javnom objavom općih akata, izvješća o radu te, u konačnici, objavom ishoda postupaka kada se za to steknu zakonski uvjeti, a ne uvidom u tekuće radnje pojedinačnih predmeta. Usporedbom navedenih interesa, Sud u cijelosti prihvaća zaključak tuženika da bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama nastala znatno veća šteta za nesmetano vođenje upravnog postupka i prava trećih osoba (obveznika), nego što bi omogućavanje pristupa pridonijelo javnom interesu i transparentnosti.

7.3. Prema tome, tražene informacije (je li i kada poslano očitovanje, datumi komunikacije s obveznikom) izravno zadiru u tijek upravnog postupka koji je još uvijek u tijeku. Omogućavanje pristupa trećim osobama ovim podacima u ovoj fazi može ugroziti, ometati i onemogućiti nesmetano i neovisno vođenje službenog postupka te donošenje zakonite odluke, a podaci o radnjama koje tijelo poduzima prema konkretnom obvezniku (poput zahtjeva za dostavu dokaza), kao i sama činjenica da se nad njim provodi provjera, predstavljaju profesionalnu ili poslovnu tajnu. Otkrivanje ovih informacija trećim osobama prije nego što je postupak pravomoćno okončan može nanijeti tešku reputacijsku i poslovnu štetu obvezniku. Nadalje, dio zahtjeva kojim se traži "okvirni vremenski plan dovršetka provjere" (ili izričito očitovanje da takav plan ne postoji) odnosi se na interne, radne procjene i planove javnopravnog tijela. Tijelo nije dužno trećim osobama iznositi svoje interne projekcije rokova niti kreirati nove izjave/planove u svrhu odgovora na zahtjev, jer bi to moglo dovesti u zabludu i utjecati na objektivnost u radu.

8. Budući da u konkretnom slučaju prevladava interes zaštite nesmetanog vođenja upravnog postupka (članak 15. stavak 2. točka 2. ZPPI-ja) i zaštite poslovne tajne (članak 15. stavak 2. točka 1. ZPPI-ja) nad interesom prava na pristup informaciji, odlučeno je kao u izreci.

9. Zbog svega navedenog valjalo je temeljem članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 8. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović