Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-418/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Hrvoje Čipčić-Brgadin, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenice TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Dražen Vuković, odvjetnik u Splitu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Ovr-101/2025 od 10. prosinca 2025., dana 8. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Ovr-101/2025 od 10. prosinca 2025.

II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se po završetku postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja odbijen je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe.

2. Protiv toga rješenja ovršenica je izjavila žalbu zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13,, 28/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) koji se u ovršnom postupku, sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka USRH, 73/17, 131/20 - dalje: OZ) primjenjuje na odgovarajući način, s prijedlogom za preinačenje a podredno ukidanje i vraćanje predmeta na ponovan postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Sadržajem žalbenih navoda ne ukazuje se na ikakve konkretne povrede odredbi postupka a nisu počinjene niti one procesne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Odlučne činjenice su pravilno i potpuno utvrđene, žaliteljica sadržajem navoda iznosi vlastite interpretacije i tvrdnje.

6. Rješenjem o ovrsi suda prvoga stupnja od 26. svibnja 2025. određena je ovrha temeljem ovršne isprave, pravomoćne i ovršne djelomične presude Općinskog suda u Dubrovniku- Stalna služba u Korčuli, posl.broj P-543/2021 od 13. rujna 2024., u dijelu koji je potvrđen presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-995/2024 od 15. siječnja 2025., kojom je ovršenici naložena predaja u suposjed na ½ dijela nekretnina pobliže navedenih u izreci te presude.

7. Protiv rješenja o ovrsi ona je izjavila žalbu o kojoj do donošenja ovdje pobijanog rješenja nije odlučeno. Međutim, iz podataka u sustavu eSpisa proizlazi da je prema stanju stvari u vrijeme odlučivanja o predmetnoj žalbi (čl. 54. st. 4. OZ) rješenje o ovrsi pravomoćno jer je žalba ovršenice odbijena kao neosnovana rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž Ovr-303/2025 od 10. veljače 2026.

8. Prijedlog ovršenice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-995/2024 od 15. siječnja 2025. je odbijen rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-2250/2025.

9. U prijedlogu za odgodu ovrhe ovrešnica navodi, što nije sporno, da se predmetne nekretnine nalaze temeljem ugovora o zakupu u neposrednom posjedu društva VIGANJ COMMERCE d.o.o. koje ih koristi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti kampa kao jedine djelatnosti od koje ostvaruje prihode. Uvođenjem ovrhovoditelja u suposjed društvu bi bilo onemogućeno obavljanje djelatnosti s posljedicom trenutnog prekida poslovanja, 75 gostiju koji trenutno borave u kampu morali bi ga napustiti. Time bi društvu nastala nenadoknadiva šteta koju bi imalo pravo tražiti od nje a kako je riječ o znatnoj šteti, izgledno je da će ona izgubiti svoju imovinu.

10. Odluka suda prvoga stupnja kojom je prijedlog za odgodu ovrhe odbijen temelji se, u bitnom, na obrazloženju da se razlozi odgode koje ovrešnica ističe ne odnose na nju već na treću osobu, društvo VIGANJ COMMERCE d.o.o. i štetu koju bi provedbom ovrhe moglo pretrpjeti. Pored toga, ugovore o zakupu predmetnih nekretnina društvo je sklopilo zastupano po ovrešnici kao zastupniku, s njom osobno kao zakupodavcem zbog čega zaključuje da društvu nisu mogle biti nepoznate činjenice o zemljišnoknjižnom stanju nekretnina.

11. Pravilnom primjenom materijalnoga prava odbijen je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe.

12. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ propisano je da na prijedlog ovrhovoditelja sud može, ako ovrhovoditelj učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje jedne od kumulativno propisanih pretpostavki pod t. 1. do 10. istog zakonskog članka, koje je prvostupanjski sud citirao u obrazloženju pobijanog rješenja.

13. Iz navoda same ovršenice i okolnosti slučaja proizlazi da nije ispunjena pretpostavka za odgodu ovrhe koju odredba iz čl. 65. st. 1. t. 1. OZ propisuje kao temeljnu i kumulativnu a to je vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenica trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naime, iz njenog prijedloga proizlazi da bi predajom nekretnine u suposjed ovrhovoditelju štetu moglo even tualno pretrpjeti društvo Viganj Commerce d.o.o. kao treća osoba koja nekretnine koristi za obavljanje djelatnosti kampa.

14. Šteta koju bi provedbom ovrhe mogla pretrpjeti treća osoba nije prema odredbi čl. 65. OZ zakonski razlog za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika pa je već samim tim prvostupanjski sud u ovom slučaju pravilnom primjenom materijalnoga prava odbio prijedlog ovršenice kao neosnovan. Tvrdnja žaliteljice da je "u postupku dokazano da bi provedba ovrhe imala zapravo katastrofalne i nesagledive posljedice" koje prelaze opseg redovite štete kao posljedice ovrhe" samim tim je irelevantna, uz to što je proizvoljna. Nadalje, tvrdnja da će ovršenica "nesporno biti odgovorna" društvu Viganj Cemmerce d.o.o. za svu štetu nastalu zbog nemogućnosti obavljanja djelatnosti je paušalna i proizvoljna i kao takva ne dovodi u pitanje pravilnost utvrđenja odlučnih činjenica i primjene materijalnoga prava. Naime, odgovornost za štetu je kompleksan pravni institut, ovisi o ispunjenju više zakonskih pretpostavki, iz općenitih navoda ovršenice u konkretnom slučaju ne proizlaze ikakvi konkretni razlozi o svim pretpostavkama odgovornosti za štetu trećoj osobi, njene tvrdnje o vjerojatnosti štete koju bi time pretrpjela su proizvoljne, neutemeljene pretpostavke. U tom smislu nisu stoga bitni daljnji razlozi pobijanog rješenja kojima je sud prvoga stupnja dodatno analizirao pitanje moguće odgovornosti ovršenice za štetu trgovačkog društva obzirom na činjenicu da je ona potpisala predmetne ugovore o zakupu zemljišta kao fizička osoba zakupodavac s jedne strane i kao član uprave i zastupnik društva zakupoprimca.

15. Slijedom izloženog, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP odbijena je kao neosnovana žalba i potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

16. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe temelji se na odredbi čl. 14. st. 6. OZ.

U Zagrebu, 8. rujna 2026.

Sudac:

Jasenka Grgić