Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-1070/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja NM, odvjetnika u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branimiru Čoliću, odvjetniku u [adresa], protiv ovršenica pod 1) NMĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice ranije ovršenice ZM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ZMĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje treće osobe kao sudionika ovog postupka Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zastupniku po zakonu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, radi naplate novčane tražbine ovrhom na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj Ovr-1283/2023-46 od 22. rujna 2025., dana 8. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj Ovr-1283/2023-46 od 22. rujna 2025.,
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odgođena je ovrha do pravomoćnog okončanja parničnog postupka povodom tužbe treće osobe protiv stranaka ovog postupka radi nedopustivosti ovrhe.
2. Protiv rješenja suda prvog stupnja žali se ovrhovoditelj zbog bitne povrede parničnog i ovršnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači te traži trošak žalbenog postupka.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 57/11, 148/11 ,25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20. , 114/22.i 6/24 – dalje: OZ), Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20., 114/22. i 6/24 – dalje: OZ).
5. Prvostupanjski sud temelji pobijanu odluku na utvrđenjima da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svog prava , da je učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu te da je treća osoba pokrenula parnicu protiv stranaka ovog ovršnog postupka radi nedopustivosti ovrhe
6. Slijedom navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da su se kumulativno ispunile pretpostavke za primjenu odredbe čl. 67. OZ.
7. U predmetnom ovršnom postupku određena je ovrha na dvije nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u pogledu koje je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je treća osoba učinila vjerojatnom da se radi o nekretnini koja vrlo vjerojatno ulazi u režim pomorskog dobra te ne može biti predmetom raspolaganja jer se radi o općem dobru izvan pravnog prometa. U odnosu na nekretninu označenu kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je predmet postupka povrata i naknade prema Zakonu o naknadi koja je oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti i koja je prenesena općenarodnu imovinu čiji je pravni slijednik titulara vlasništva Republika Hrvatska, ovdje treća osoba. Obje nekretnine nisu upisane kao vlasništvo ovršenica.
8. Prema odredbi čl. 67 OZ na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom, sud će odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena.
9. Prema navedenoj odredbi svojstvo treće osobe priznaje se svakoj osobi koja je podnijela prigovor u skladu s odredbom čl. 59. st. 1. OZ bez obzira smatra li ovršni sud taj prigovor osnovanim ili ne. Dakle, imajući na umu navedeno, suprotno žalbenim navodima, u konkretnom slučaju Republika Hrvatska ima svojstvo treće osobe u smislu odredbe čl. 67. OZ, a koja treća osoba je ovlaštena predlagati odgodu ovrhe.
10. Nadalje, suprotno žalbenim navodima, treća osoba učinila je vjerojatnim svoje pravo da kao nositeljica vlasti na pomorskom dobru, upravlja, vodi brigu i odgovara za zaštitu pomorskog dobra kao općeg dobra (u odnosu na kčbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina]). U odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je treća osoba učinila vjerojatnim se radi o općenarodnoj imovini čiji je pravni slijednik titulara vlasništva upravo Republika Hrvatska, ovdje treća osoba, a pored toga se za tu nekretninu vodi postupak naknade prema Zakonu o naknadi.
11. Suprotno tvrdnji ovrhovoditelja, pravilna je ocjena prvostupanjskog suda o nastanku nenadoknadive ili teško nadoknadive štete trećoj osobi i to u odnosu na obje nekretnine.
12. Naime, u slučaju provedbe ovrhe na nekretnini kčbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], ukazala bi se obveza Republike Hrvatske, da kupcu koji je u dražbenom postupku kupio nekretninu i za nju uplatio kupovninu, pa i da je riječ o ovrhovoditelju, koji bi mogao sudjelovati na dražbi kao pozvani potencijalni kupac za kupnju nekretnine za tražbinu koju ovdje namiruje, Republika Hrvatska bi po zakonu bila obvezna izvršiti isplatu, bilo izvlaštenjem bilo naknadom štete. Uzimajući u obzir da Republika Hrvatska po posebnom propisu štiti takvu nekretninu i opći interes koji društvo ima na takvim nekretninama (ne svoj osobni interes jer ga nema kao država) tako štiti tu imovinu vezano za nastalu štetu koja bi na njoj i u vez s njom nastala (kako Republika Hrvatska u širem smislu za tu imovinu može ubirati plodove npr. koncesijskim odobrenjima tako argumentum a contrario treba i odgovarati za štetu onoj osobi bilo fizičkoj ili pravnoj koja toj osobi u vezi s tom imovinom nastane).
13. Provedbom ovrhe na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao predmetu ovrhe ovrhovoditelj bi namirio svoju tražbinu, što je legitimno, ovršenice bi time podmirile dugovanje, što je obveza prema pravilima obveznog prava, a to sve preko nekretnine koja je u takvom pravnom režimu (povrata oduzete imovine) s neizvjesnošću konačnog ishoda za ovršenice, dakle nekretnine koja bi u tom slučaju odbijanja ili odbacivanja zahtjeva ovršenica za njen povrat pripala ovdje trećoj osobi, tako da bi provedbom ovrhe na toj stvari treća osoba izgubila prava koje je učinila vjerojatnim da joj na tom predmetu ovrhe po zakonu pripadaju te bi suviše toga i odgovarala za nastalu štetu koja, uzimajući u obzir procijenjenu vrijednost te nekretnine od sudskog vještaka procjenitelja, bi bila značajna, a restituciju nastale štete (štete koja se sastoji od obveze isplate i obveze naknade štete) Republika Hrvatska ne bi mogla zahtijevati od bilo koga tako i od stranaka iz ovog postupka koje za to ne bi mogle odgovarati tako da bi za istu, upravo ovdje treću osobe, nastala nenadoknadiva šteta.
14. Navedeno obrazloženje prvostupanjskog suda o nastanku nenadoknadive ili teško nadoknadive štete prihvaća i ovaj drugostupanjski sud ,a suprotni žalbeni navodi ne mogu se prihvatiti.
15. I na kraju ne mogu se prihvatiti navodi ovrhovoditelja da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pošteno suđenje je on niti tvrdi niti dokazuje da mu je u provedenom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili zbog pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
16. U odnosu na žalbenu tvrdnju o povredi prava na suđenje u razumnom roku valja reći da je odredbom čl. 27. st. 1. čl. 27. st. 1. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 150/05 - dalje: ZS) propisano da stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kazneno djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. U ovom predmetu, barem za sada, nije zatražena zaštita prava na suđenje u razumnom roku pa ovaj drugostupanjski sud nije ovlašten odlučivati zbog ocjene ovrhovoditelja o neučinkovitosti i dugotrajnosti postupka.
17. Obzirom na navedeno, ovaj drugostupanjski sud je osnovom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP, a u svezi sa čl. 21. st. 1. OZ, odlučio kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 8. rujna 2026.
Sudac:
Gabriela Topić Kordej
