REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-10049/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Nikšić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika TB, zbog prekršaja iz članka 153. podstavak 5. i 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 i 105/25) povodom optužnog prijedloga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Odjel za pravne poslove, KLASA: 740-04/26-01/15, URBROj: 338-21-05-01-26-9 od 6. kolovoza 2026., dana 8. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 i 86/26),

Okrivljenik. GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa]

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

što se sukladno čl. 153. podstavak 5. i 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25 dalje u tekstu: ZOZO), bez opravdanog razloga nije odazvao na poziv za liječnički pregled izabranog doktora, odnosno ovlaštene osobe ili tijela Zavoda ovlaštenih za nadzor i kontrolu privremene nesposobnosti (članak 53. stavak 1. točka 5. ZOZO-a), te je izabrani doktor, ovlaštena osoba ili tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu privremene nesposobnosti utvrdilo da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta ili zlorabi privremenu nesposobnost na neki drugi način (članak 53. stavak 1. točka 6. ZOZO-a) u vremenskom razdoblju od 22.7.2025. do 20.8.2025. godine. U izvješću o provedenoj izvanrednoj ciljanoj kontroli u Domu zdravlja MUP-a, u ordinaciji opće medicine TBG, [adresa] od 16.04.2026 godine, KLASA: 520-01/25-03/292, URBROJ: 338- 21-03-01-25-04, točkom II. zaključka, utvrđeno je da postoji osnovana sumnja u zlouporabu PNR (privremene nesposobnosti za rad) od strane okrivljenika kao osiguranika koji je poslodavac potkrijepio navodima dostavljenih dokaza, a koji potvrđuju da se okrivljenik za vrijeme trajanja PNR bez opravdanja nije odazvao na zakazani liječnički pregled u ordinaciju djelatnika Ustanove,

pa da bi time okrivljenik počinio prekršaje iz čl. 153. podstavak 5. i 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

II. Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Odsjek za pravne poslove, KLASA: 740-04/26-01/15, URBROj: 338-21-05-01-26-9 podnio je 10. kolovoza 2026. prijedlog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisani u izreci ove presude

2. Sud je, ispitujući optužni prijedlog temeljem čl.161.st.6. Prekršajnog zakona, utvrdio da djela na način kako se optužnim prijedlogom okrivljeniku stavljaju na teret nisu prekršaj.

3. Naime, odredbom čl. 160. st. 2. Prekršajnog zakona propisano je da optužni prijedlog između ostalog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje prekršaja, te vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja.

4. Prema odredbi čl. 160. st. 2. toč. 6. Prekršajnog zakona vrijeme počinjenja prekršaja je bitni element djela prekršaja od kojeg se računaju zastarni rokovi pa sud imajući u vidu da je vezan činjeničnim opisom djela prekršaja i nije ga ovlašten mijenjati na štetu okrivljenika, u konkretnom slučaju utvrđuje da u činjeničnom opisu vrijeme počinjenja prekršaj nije navedeno.

5. Kako je zakonski opis prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

6. Naime, činjeničnim opisom optužnog prijedloga okrivljeniku se konkretno stavlja na teret da se bez opravdanog razloga nije odazvao na poziv za liječnički pregled izabranog doktora, odnosno ovlaštene osobe ili tijela Zavoda ovlaštenih za nadzor i kontrolu privremene nesposobnosti te je izabrani doktor, ovlaštena osoba ili tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu privremene nesposobnosti utvrdilo da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta ili zlorabi privremenu nesposobnost na neki drugi način u vremenskom razdoblju od 22.7.2025. do 20.8.2025. godine pa da bi time okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 153. podstavak 5. i 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

7. Dakle, iz činjeničnog opisa djela prekršaja kako se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavlja na teret ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja jer isti ne sadrži vrijeme izvršenja djela (koji je neophodan sastojak činjeničnog opisa), dok u odnosu na prekršaj iz čl. 153. podst. 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju činjenični opis nije konkretiziran na način da nije naveden datum pregleda odnosno kada se okrivljenik trebao odazvati na pregled, niti je navedeno kada i na koji način, jer samo navođenje razdoblja privremene nesposobnosti od 22.7.2025. do 20.8.2025. ne predstavlja radnju neodazivanja na liječnički pregled, s obzirom da termin liječničkog pregleda i razdoblje privremene nesposobnosti za rad nisu ista činjenica. U odnosu na prekršaj iz čl. 153. toč. 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, činjenični opis nije konkretiziran na način da nije navedeno što je konkretno okrivljenik učinio ili propustio učiniti: koje upute nije poštovao, kada je i bez suglasnosti otputovao ili u čemu se konkretno sastojala zlouporaba privremene nesposobnosti za rad.

8. Stoga, iz tako opisanog činjeničnog stanja ne proizlaze zakonska obilježja terećenih prekršaja.

9. Sud nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza sastavljati opis optužbe jer bi time počinio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Jedino je tužitelj ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s mjestom, vremenom, načinom i ostalim odlučnim činjenicama, a dokaze koje tužitelj dostavi i predloži, Sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana. S obzirom da optužba protiv okrivljenika nije konkretizirana, niti sadrži konkretni opis eventualnog prekršaja, valjalo je okrivljenika osloboditi od optužbe, jer nema opisanih djela prekršaja koje mu se stavljaju na teret.

10. Slijedom navedenoga, obzirom da je Sud, ispitujući optužni prijedlog utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret na način kako je činjenično opisano, nije prekršaj, valjalo je okrivljenike osloboditi optužbe temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona.

11. S obzirom da je okrivljenik oslobođen optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu 8. rujna 2026.

Sutkinja

Ljiljana Pirić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. okrivljeniku: GB, [adresa]

2. tužitelju: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Odjel za pravne poslove, Zagreb, Jukićeva 12

4. Spis