Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-896/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Žanet Vidović, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Stanić, u upravnom sporu tužitelja TV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Žarko Obradović, odvjetnik u Bjelovaru, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, radi imenovanja stalnog sudskog vještaka, 8. rujna 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja Ministarstva pravosuđa uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, KLASA:UP/I-710-03/23-01/357, URBROJ: 514-03-03-02-23-02 od 4. prosinca 2023.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA:UP/I-710-03/23-01/357, URBROJ: 514-03-03-02-23-02 od 4. prosinca 2023., odbijen je zahtjev tužitelja za imenovanje stalnim sudskim vještakom za područje građevinarstva i procjene vrijednosti nekretnina.
2. Tužitelj u pravodobnoj tužbi navodi da je tuženik negativno odlučio o njegovom zahtjevu za imenovanje stalnim sudskim vještakom unatoč okolnosti da je prije toga 27 godina bio imenovan stalnim sudskim vještakom te izrađivao nalaze i mišljenja u parničnim izvanparničnim, ovršnim i stečajnim postupcima pri Općinskim i Trgovačkim sudovima. Tvrdi da je kao vještak mjesečno obavljao od 30-60 očevida te da je tijekom Domovinskog rata bio i član Povjerenstva za procjenu ratnih šteta u Bjelovaru i Pakracu gdje je izradio više od 200 procjena. Navodi da je u poslovnom odnosu i sa Erste nekretninama d.o.o. izradio više od 1500 procjena nekretnina i građevinskog zemljišta jednako kao i za potrebe Ureda državne uprave u Bjelovaru gdje je sudjelovao u postupcima izvlaštenja uz obilaznicu. Prema ranijim propisima vještakom je mogla biti imenovana osoba koja ima srednju stručnu spremu, a on se kroz 27 godina rada i iskustva na tim poslovima kontinuirano stručno usavršavao te sudjelovao na raznim simpozijima, kongresima za vještake. Smatra da se zbog dugogodišnjeg obavljanja tog zanimanja radi o stečenom pravu i da se novi uvjeti na mogu primjenjivati na vještake koji su dugo u sustavu već samo na one koji prvi put podnose zahtjev za imenovanje. Stoga predlaže usvojiti tužbeni zahtjev te poništiti rješenje tuženika kojim je negativno odlučeno o njegovom zahtjevu.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu navodi kako se prema odredbi čl. 126. stavku 1. Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22. i 16/23.), stalnim sudskim vještakom može samo iznimno imenovati osoba koja ima završenu srednju školu, i to kada za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, a što da nije slučaj u konkretnoj upravnoj stvari. S obzirom da je u Republici Hrvatskoj za područje građevinarstva i procjene vrijednosti nekretnina organizirano više, odnosno visoko obrazovanje to se u konkretnom slučaju ne radi o iznimci za imenovanje osobe srednje stručne spreme sukladno članku 126. stavku 3. Zakona o sudovima. U odnosu na tužbene navode koji se tiču legitimnih očekivanja, tuženik navodi da se isto ne može primjenjivati u svakom slučaju i bez ograničenja; da je u predmetnom slučaju odredba važećeg propisa jasna i poznata adresatu norme, te da je uz to i zakonita i ustavna (odluka Ustavnog suda broj U-II-8057/2014 od 25. travnja 2017.) pa da kao takva ima prednost pred očekivanjima tužitelja. Da se kod imenovanja stalnih sudskih vještaka sukladno Pravilniku o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, broj: 38/14, 123/15, 29/16 i 61/19) radilo o ograničenom trajanju mandata te da se svake četiri godine vršilo ponovno imenovanje na zahtjev stalnog sudskog vještaka. Da je člankom 35. stavkom 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj: 21/22), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., propisano da stalni sudski vještaci koji na dan stupanja na snagu tog Zakona budu u trajanju mandata najkasnije trideset dana nakon isteka mandata podnose novi zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom. U postupku imenovanja nadležno ministarstvo ispituje postojanje uvjeta propisanih Zakonom. Navodi da u predmetnom upravnom postupku nije od značaja što je tužitelj izradio veći broj nalaza i mišljenja jer tužitelj ne ispunjava formalne uvjete za imenovanje sudskim vještakom. Ističe da je pravilnost stava tuženika potvrđena u brojnim odlukama upravnih sudova, primjerice odluka Visokog upravnog suda RH Usž- 2289/22, Usž-100/23, Usž-1783/25 te više odluka Upravnih sudova u Splitu i Rijeci. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti i potvrditi rješenja donesena u upravnom postupku.
4. Tužitelj u daljnjem tijeku postupka navodi da se u ovoj pravnoj situaciji radi o stečenom pravu te da se materijalna norma ne može retroaktivno primijeniti na njegovu pravnu poziciju.
5 Sud je spor riješio bez rasprave u smislu članka 98. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj. 36/24. i 39/26. dalje ZUS) jer stranke u tužbi ili u odgovoru na tužbu nisu zahtijevale održavanje rasprave, a sud nalazi da u ovom predmetu činjenice za donošenje odluke nisu prijeporne već se radi o prijeporu između stranaka o pravilnoj primjeni i tumačenju mjerodavnog materijalnog prava.
6. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja sud je izvršio uvid i pročitao dokaze iz sudskog spisa i spisa tuženika dostavljenom uz odgovor na tužbu.
7. Na temelju razmatranja među strankama prijepornog pitanja Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Prema članku 126. stavku 1. točki 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22 i 16/23), za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana fizička osoba ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje. Stavkom 3. navedenoga članka propisano je da se, iznimno od odredaba stavka 1. točki 2. i 3. toga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka sveučilišnog ili stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućom području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završene škole radila na poslovima u struci najmanje 12 godina.
9. Među strankama nije prijeporno da tužitelj ima stečeno srednjoškolsko stručno obrazovanje Gradbene tehničke škole u Mariboru, da nije završio odgovarajući fakultet iz područja graditeljstva-Građevinski fakultet, te da kroz višegodišnje razdoblje, odnosno razdoblje duže od 12 godina obavljao poslove stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina. Nije prijeporno ni da je tužitelj prije podnošenja predmetnog zahtjeva bio imenovan stalnim sudskim vještakom za graditeljstvo i procjenu nekretnina rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru, bru: 4 Su -709/1996 od 17. prosinca 2019. na vrijeme od 4 godine. Među strankama nije prijeporno ni da u Republici Hrvatskoj postoje fakulteti odgovarajućeg smjera za područje građevinarstva.
10. Među strankama je prijeporno jesu li u okolnostima konkretnog slučaja ispunjeni uvjeti za primjenu iznimki iz članka 126. stavka 3. Zakona o sudovima i imenovanje tužitelja stalnim sudskim vještakom za građevinarstvo i procjenu vrijednosti nekretnina, je li došlo do retroaktivne primjene materijalnog propisa te je li došlo do povrede stečenih prava i legitimnih očekivanja tužitelja s obzirom na dugogodišnje obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka.
11. Kao prvo ovdje treba navesti da sud smatra da tužitelj ne ispunjava opće kvalifikacijske pretpostavke iz članka 126. stavka 1. točke 2. Zakona o sudovima jer uz potrebno radno iskustvo nema završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje. Nadalje tuženik ne ispunjava ni iznimnu kvalifikacijsku pretpostavku iz stavka 3. članka 126. Zakona o sudovima jer u Republici Hrvatskoj za područje vještačenja iz grane građevinarstva postoji mogućnost sveučilišnog ili stručnog studija.
12. Nadalje, sud ocjenjuje da nije osnovan ni prigovor tužitelja kojim se poziva na članak 90. stavak 5. ustava Republike Hrvatske i zabranu retroaktivnog djelovanja članka 126. Zakona o sudovima. Naime, tužitelj smatra da na njegov zahtjev od 13. rujna 2023. nije mogao biti primijenjen članak 126. Zakona o sudovima kako glasi nakon izmjena i dopuna objavljenih u Narodnim novinama, broj: 21/22. S tim u vezi sud navodi da su i sva ranija imenovanja tužitelja stalnim sudskim vještakom bila vremenski ograničena i to na četiri godine te da je po isteku mandata vještak trebao podnijeti novi zahtjev o kojem se vodi novi postupak radu utvrđivanja ispunjavanja pretpostavki za nastavna imenovanja sudskim vještakom. Pri tom se na zahtjev primjenjuju materijalne odredbe koje su na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva. Napominje se i da prijelazne odredbe članka 35. stavka 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine 21/22) ne predviđaju iznimku za osobe koje su ranijim propisima bile imenovane sudskim vještakom s nižim stupnjem obrazovanja. Zaključno primjena Zakona o sudovima sa svim izmjenama i dopunama koje su na snazi u vrijeme podnošenja novog zahtjeva tužitelja nije retroaktivna primjena zakona. Izmjene i dopune Zakona u okolnostima ovog slučaja djeluju pro futuro na novi zahtjev te ne poništavaju učinke ranijih odluka.
13. Nadalje nije osnovan ni tužbeni navod kojim se tužitelj poziva na stečena prava i legitimna očekivanja na temelju dugogodišnjeg obavljanja poslova sudskog vještaka. Naime očekivanje da će nakon prijašnjeg imenovanja za sudskog vještaka koje je bilo vremenski ograničeno (što je ovdje ključno) tužitelj biti ponovno imenovan vještakom neovisno o tome hoće li i kasnije ispunjavati pretpostavke za imenovanje ne može se smatrati legitimnim očekivanjem jer za takvo očekivanje nije postojala podloga u materijalnom propisu niti je na subjektivnoj razini to bilo razumno očekivati. Ujednačena sudska praksa je pri ocjeni ovakvog prigovora (npr Visoku upravni sud Republike Hrvatske, Usž-1783/25, Upravni sud u Rijeci, Us I-581/22, Us I-1088/24 i dr) izrazila stajalište da se u okolnostima u kojima je imenovanje stalnim sudskim vještakom privremeno na vrijeme od četiri godine ne radi niti o legitimnim očekivanjima niti o povredi stečenih prava.
14. Sud smatra potrebnim napomenuti da u okolnostima u kojima sama materijalna odredba propisuje iznimku (čl 126. stavak 3. Zakona o sudovima) nema mjesta ekstenzivnom tumačenju iznimke, odnosno tumačenju iznimke na način kako to tužitelj u tužbi predlaže.
15. Sud rješenje tuženika ocjenjuje pravilnim i zakonitim te u cijelosti prihvaća razloge koji su u rješenju navedeni za negativnu odluku o tužiteljevom zahtjevu . Stoga nema zakonske mogućnosti za usvajanje tužiteljevog tužbenog zahtjeva i donošenja drugačije odluke o ovoj upravnom stvari u upravnom sporu.
16. Slijedom navedenoga tužbeni zahtjev valjalo je odbiti u smislu članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima jer nije osnovan. O trošku upravnog spora sud nije odlučivao jer tužitelj nije ni postavio zahtjev za takav trošak.
U Zagrebu 8. rujna 2026.
Sutkinja
Žanet Vidović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženiku
3. U spis
