REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, 20 350 Metković

Poslovni broj P-31/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sucu tog suda Anti Šprlji, u pravnoj stvari tužitelja, PŽ pok. DŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koga zastupa punomoćnik Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću, ulica Hrvatskih iseljenika 5/1 20350 METKOVIĆ, protiv tuženika pod 1. Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, Građansko – upravni odjel, pod 2. ZŽ pok. P, kbr. 106, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, dana 07. rujna 2026.godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj PŽ pok. DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] vlasnik nekretnine, koju je na Skici lica mjesta u mjerilu od 1:200 od 20. 05. 2026. godine kao geometrijski lik istu uklopio i prikazao ovlašteni geodeta Marko Vukša dipl. inž. geod. iz Metkovića, Stalni sudski vještak za geodeziju, a koja nekretnina kao zemljišna površina na Skici lica mjesta predstavlja geometrijski lik označen slovima: A, B, C, D, E, F, G, S, T, K, L, M, N, O, P, Q, R, A površine 329 m2, a što je dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja Skica lica mjesta čini sastavni dio ove presude, te je tužitelj ovlašten na temelju ove presude i po njenoj pravomoćnosti zatražiti od prethodno opisanog dijela katastarske čestice u navedenoj površini formiranje zasebne, nove katastarske čestice u k. o. [katastarska općina] u navedenom geometrijskom obliku i navedenoj površini, te onda uknjižbu brisanja prava vlasništva na toj novonastaloj katastarskoj čestici s imena tužene REPUBLIKE HRVATSKE OIB: 52634238587, a što je tužena pod 1. tužbe dužna trpjeti, uz istovremenu uknjižbu tog prava vlasništva na toj novo formiranoj katastarskoj čestici u k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Metkoviću na ime i za korist tužitelja:

PŽ pok. DŽ …………………..….. za 1/1

OIB: [osobni identifikacijski broj]

[adresa].

10000 ZAGREB

II. Utvrđuje se da je tužitelj PŽ pok. DŽ , OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] vlasnik nekretnine, koju je na Skici lica mjesta u mjerilu od 1:200 od 20. 05. 2026. godine kao geometrijski lik istu uklopio i prikazao ovlašteni geodeta Marko Vukša dipl. inž. geod. iz Metkovića, Stalni sudski vještak za geodeziju, a koja nekretnina kao zemljišna površina na Skici lica mjesta predstavlja geometrijski lik označen slovima: G, H, I, J, K, T, S, G, površine 138 m2, a što je dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja Skica lica mjesta čini sastavni dio ove presude, te je tužitelj ovlašten na temelju ove presude i po njenoj pravomoćnosti zatražiti od prethodno opisanog dijela katastarske čestice u navedenoj površini formiranje zasebne, nove katastarske čestice u k. o. [katastarska općina] u navedenom geometrijskom obliku i navedenoj površini, te onda uknjižbu brisanja prava vlasništva na toj novonastaloj katastarskoj čestici s imena tuženika ZŽ sin P, a što je tuženik pod 2. tužbe ZŽ pok. P dužan trpjeti, uz istovremenu uknjižbu tog prava vlasništva na toj novo formiranoj katastarskoj čestici u k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Metkoviću na ime i za korist tužitelja:

PŽ pok. DŽ …………………….. za 1/1

OIB: [osobni identifikacijski broj]

[adresa].

10000 ZAGREB

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se tužitelj u mirnom postupku izvan suda obratio tuženici dana 29. 08. 2025. godine, te predložio mirno rješenje spora glede priznanja prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave na dijelu nekretnini oznake: dio od k. č. [katastarska čestica], u površini od 337 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] a koja se nalaze u mjestu PRUD, parcela zvana „Krivača“ kod kućnog broja 106. Citirani Zahtjev za mirno rješenje spora tužitelj je dostavio tuženiku dana 29. 08. 2025. godine, a tuženik je svojim pismenom poslovni broj N-DO-50/2025 od 10. 09. 2025. godine negativno odgovorio , nije pristao na mirno rješenje spora i sklapanje izvan sudske nagodbe. Radi se upravo o parceli koja se nalazi u mjestu PRUD, a predmetnu nekretninu tužitelj je oporučno naslijedio iza smrti svoga pokojnog oca DŽ pok. CŽ, koji je rođen **.**.1931. godine, a umro **.**.2018. godine, a čiju je imovinu iza njegove smrti raspravio i donio Rješenje o nasljeđivanju javni bilježnik Joško Pandža, sudski povjerenik Općinskog suda u Metkoviću, ostavina poslovni broj O-482/19, UPP/OS-12/19 od 15. 04. 2019. godine. Tu istu nekretninu tužiteljev otac je naslijedio iza smrti svoga pok. oca CŽ koji je rođen **.**.1892. godine, a koji je umro dana **.**.1957. godine, čiju je imovinu raspravio iza njegove smrti i donio rješenje o nasljeđivanju Općinski sud u Metkoviću, ostavina poslovni broj O- 111/57, a tu istu imovinu, nekretninu pokojni VŽ. KŽ je naslijedio iza smrti svoga pok. oca KŽ. Predmetna nekretnina je u posjedu tužiteljevog oca i njegovih pravnih prednika više od 200 godina, a predmetna nekretnina oduvijek bila u obitelji podnositelja ovog zahtjeva. Da su stari, tj. pravni prednici tu se doselili prije više od 200 godina, tu živjeli, ženili se, rađali, između sebe dijelili, nasljeđivali, te da nikada nije bilo spora u samoj široj obitelji tužitelja i njegovih pravni prednika. Parcela je u cijeloj svojoj površini ograđena suhozidom, a na istoj imaju stabla maslina, a u koje će se činjenice uvjeriti sud i tužena kada sud u ovom predmetu izvede dokaz očevida lica mjesta uz nazočnost vještaka geodete. Tužitelj zadržava pravo nakon što sud izvede dokaz očevidom lica mjesta i geodetskim vještačenjem da uredi tužbeni zahtjev prema geodetskom vještvu. Prije pokretanja ovog postupka tužitelj je angažirao i ovlastio Marka Vukšu dipl. inž. geod. ovlaštenog geodetu sa Geodetskim uredom iz Metkovića, koji je za tužitelja izašao na mjesto spora, izvršio sva potrebna geodetska snimanja, te izradio Skicu lica mjesta, za predmetne k.č. , istu uklopio i prikazao na Skici lica mjesta u mjerilu 1:200 iz mjeseca kolovoza 2025. godine, te predmetnu k. č. kao geometrijski lik obilježio slovima:

A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N,O,P,Q,R,A i ima sveukupnu površinu od 488 m2, a ista predstavlja dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], površine 337 m2, koju je površinu, njen geometrijski lik vještak geodeta obilježio slovima: A, B, C, D, E, F, G, S, T, K, L, M, N, O, P, Q, R, A na k. č. [katastarska čestica] ( pašnjak ) površine 14279 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisano je vlasništvo na imenu REPUBLIKA HRVATSKA i predstavlja također dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] , površine 151 m2, koju je površinu vještak geodeta obilježio slovima: G, H, I, J, K, T, S, G, na k. č. [katastarska čestica] ( kuća i dvorište ) površine 507 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisano je vlasništvo na imenu ZŽ sin P iz PRUDA Uvidom u zemljišne knjige razvidno je da se na k. č. [katastarska čestica] ( pašnjak ) površine 14279 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] vodi se upisano vlasništvo na imenu REPUBLIKA HRVATSKA, a u posjedovnom listu broj 465, za k. o. [katastarska općina], na imenu: Hrvatske šume d.o.o. dok se na k. č. [katastarska čestica] ( kuća i dvorište ) površine 507 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisano je vlasništvo na imenu ZŽ sin P iz PRUDA, a u posjedovnom listu broj 725 , za k. o. [katastarska općina] vodi se na imenu tuženika pod 2. tužbe. Tužitelj pojašnjava još jedanput da je njegova cijela površina zemljišne čestice u površini od 488 m2 i da je sa svih strana OMEĐENA SUHOZIDOM, tako da se ukupna površina: sastoji od 337 m2 to je na dijelu k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], gdje je upisano vlasništvo na Republici Hrvatskoj i sastoji se od 151 m2 i to na dijelu k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], gdje je vlasništvo upisano na imenu ZŽ pok. P Obzirom na navedeno tužitelj ističe da je dosjedanje započelo krajem 19 stoljeća, za vrijeme posjedovanja predmeta spora od strane tužiteljeva djeda VŽ pok. KŽ ( rođen **.**.1892. godine, a umro **.**.1957. godine ), odnosno i njegovog oca pok. KŽ, a da je završeno smrti tužiteljeva oca DŽ pok. CŽ ( rođen **.**.1931. godine, a umro **.**.2019. godine ), a koje će činjenice posvjedočiti svi svjedoci na te okolnosti koji su navedeni pod točkom III. ove tužbe. Zbog gore navedenog tužitelj predlaže Naslovljenom sudu izvesti sve predložene dokaze, kao i dokaze koje predloži tužena strana, te nakon toga donijeti presudu prihvaćajući tužbeni zahtjev.

2. Tužena u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe kako smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 186 a. ZPP-a. Među strankama je nesporno kako je tužena u postupku povodom zahtjeva za mirno rješenje spora tužitelja, istog pozvala da zahtjev dopuni sukladno odredbama čl. 106 Zakona o parničnom postupku radi dostave relevantne dokumentacije te je ODO Metković radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i izvođenja potrebnih dokaza, pozvao ovdje tužitelje na primjenu odredbe čl. 186 a st. 10. Zakona o parničnom postupku u dijelu u kojem se podnositelju zahtjeva daje ovlaštenje da od suda zatraži da, primjenjujući na odgovarajući način odredbe tog zakona za osiguranje dokaza, izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rješenje spora, kojem prijedlogu ovdje tužitelj nije udovoljio već je podneskom od 29.12.2025 izrijekom odbio pokretanje naznačenog postupka. Sukladno odredbama čl. 38 i 39. Zakona o državnom odvjetništvu, Državno odvjetništvo pozvat će podnositelja zahtjeva na ispravak odnosno dopunu zahtjeva ako zahtjev ne sadrži sve što mora sadržavati tužba ili je nerazumljiv te mu ostaviti rok od 15 dana za ispravak i dopunu, uz upozorenje na posljedice propisane stavkom 4. ovoga članka. Ako podnositelj zahtjeva u roku od 15 dana ne vrati državnom odvjetništvu ispravljeni zahtjev ili ga vrati bez ispravka ili dopune, smatrat će se da zahtjev za mirno rješenje spora nije bio niti podnesen. Državno odvjetništvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva za mirno rješenje spora pokretanje postupka osiguranja dokaza radi utvrđivanja činjenica o kojima ovisi donošenje odluke o osnovanosti njegova zahtjeva za mirno rješenje spora. S obzirom na navedeno, tužena je mišljenja kako, protivno navodima tužitelja, nisu ispunjeni uvjeti odredbe čl. 186 a u svezi odredbi čl. 106. i 109. Zakona o parničnom postupku i čl. 38 i 39. Zakona o državnom odvjetništvu budući ovdje tužitelj nije podnio Zahtjev za mirno rješenje spora koji bi imao sadržaj predviđen kogentnim normama ZPP-a, a nakon što je pismenim putem upozoren nije pokrenuo odgovarajući postupak sukladno odredbama čl. 186 a st. 10. ZPP-a. Ovdje tužena uopće nije bila u mogućnosti opredijeliti stajalište o osnovanosti predmetnog zahtjeva s obzirom da su ovdje tužitelj odbio izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka, a izvođenje istih dokaza predlaže u ovom postupku. Po mišljenju tužene navedeno bi predstavljalo razlog za odbačaj predmetne tuže, a tužitelj svakako ne bi ima pravo potraživati troškove postupka s obzirom da su vlastitim postupanjem prouzročio sve predstojeće sudske troškove. U ovom trenutku, s obzirom na odsutnost relevantnih dokaza, tužena može samo istaknuti kako tužitelj, po mišljenju tužene, ne dokazuju jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, odnosno ne dokazuju tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću. Tužitelj je dužan dokazati da bi njegovi prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, način na koji su njegovi prednici posjedovali predmetnu nekretnine i koje kvalitete je bio taj posjed. Nadalje, stjecanje od osoba koje nisu bili vlasnici predmetne nekretnine nesporno ne predstavlja pravnu osnovu koja bi bila valjani pravni temelj posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i po kojoj bi osnovi isti mogao steći pravo vlasništva. Pregledom isprava na koje se poziva tužitelj nije vidljivo da bi predmetna nekretnina bila predmet raspolaganja označenih prednika tužitelja u utuženoj površini i obliku. Pored navedenog tužitelj se poziva i na niz navodnih pravnih prednika no evidentno je kako su među istima prisutne brojne linije nasljeđivanja, te čak da su isti imali osnova za raspolaganje predmetnom nekretninom, što se spori, nedovoljno je jasan slijed kojim bi vlasništvo predmetne nekretnine navodno pripalo isključivo tužitelju. U daljnjem tijeku postupka potrebno je prvenstveno identificirati predmet spora po ovlaštenom sudskom vještaku geodetske struke prilikom očevida na licu mjesta. Predlaže se zatim u spis priložiti fotografije lica mjesta. Nakon što predmet spora bude nedvojbeno identificiran, potrebno je raspraviti i da li predmetna nekretnina u dijelu predstavlja javno dobro sukladno odredbama Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu te se u tom smislu predlaže pribaviti očitovanje Grada Metkovića kao nadležnog upravitelja nerazvrstanih prometnica na svom području. Predlaže se pribaviti i podatke Informacijskog sustava prostornog uređenja i Geoportala DGU o izgrađenosti predmetne nekretnine u slojevima od 1968. godine preko Hrvatske osnovne karte (1954. - 2009.) do danas. Predlaže se pribaviti očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. o eventualnoj pripadnosti dijela predmetne nekretnine šumskogospodarskoj osnovi. Predlaže se također pozvati Grad Metković, sa intervencijskim efektom radi sudjelovanja u predmetnom postupku. Tužena se obvezuje pribaviti sve predložene isprave i potvrde u primjerenom roku određenom od strane suda. U predmetnom je postupku tužitelj je dužan predložiti relevantne dokaze na okolnosti dokazivanja sljedništva predmetne nekretnine, jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću, neprekinutu sukcesiju i na koji su način označeni prednici posjedovali predmetnu nekretninu i koje kvalitete je bio taj posjed te je potrebno raspraviti pitanje njihove savjesnosti, a radi same nesavjesnosti odnosno nepoštenja ne mogu biti ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću niti po odredbama OGZ-a, ZOVO-a ili ZVDSP-ima (paragraf 328 OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, čl. 18. st. 5. ZVDSP.). Radi navedenoga tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti do izvođenja dokaza potrebnih radi utvrđenja činjeničnog stanja i to očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka kao i razrješenjem spornog pitanja da li dio predmetne nekretnine predstavlja javno dobro nakon čega će tužena konačno moći opredijeliti svoje stajalište o konkretnoj pravnoj stvari. S obzirom na navedeno, tužena predlaže sudu odbaciti, a podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelja obvezati da tuženoj nadoknadi trošak sastava odgovora na tužbu, sve prema tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, do izvođenja dokaza meritornih u predmetnoj pravnoj stvari.

3. Po prijedlogu tuženice sud je obavijestio treće osobe – Grad Metković, ali od strane istog nije pokazan interes za sudjelovanjem u parnici.

4. Tijekom postupka izvedeni su predloženi dokazi pregledom svih isprava u spisu, uviđajem na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernika, saslušanjem od tužitelja predloženih svjedoka.

5. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio da se predmetni dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nalazi u površini od 329 m² i k. č. br. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] nalazi u površini 138 m² te da je njegov položaj i oblik prikazan na skici lica mjesta izrađenoj po dipl. ing. geod. Marku Vukši od 20. svibnja 2026. godine.

6. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je upisana kao vlasništvo RH, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo ĆŽ sina P, a koji tuženik se nije usprotivio tužbi nakon uređenja istog (na način da je suhozid međaša ĆŽ ucrtan kao vlasništvo tog tuženika – ZŽ) .

7. Iz iskaza saslušanih svjedoka sud je utvrdio da je navedena sporna nekretnina u faktičnom neometanom i poštenom posjedu tužitelja i njegovih prednika kroz dugogodišnje razdoblje najmanje od 1959. godine. Sud je osobito cijenio iskaze saslušanih svjedoka EŽ, ČŽ, i IŽ, koji su iskazivali o načinu korištenja predmetnog zemljišta, granicama posjeda, postojanju starih suhozida, obrađivanju zemljišta te činjenici da su predmetni dio zemljišta koristili tužitelj i njegovi prednici i to još od prastarih vremena, a najmanje od 1959.pa do danas. Svjedokov brat je jasno istaknuo da su se u obitelji uredno podijelili te da nema spora oko toga.

6. Iskaze svjedoka sud prihvaća kao vjerodostojne jer su međusobno suglasni u bitnim okolnostima odnosno u pogledu činjenice da se predmetnom dijelom nekretnine kroz dugi niz godina i to najmanje od 19. stoljeća (obzirom da je djed tužitelja umro 1957., a prema rj. o nasljeđivanju iza smrti istog rođen 1892.!) , a u najnepovoljnijem slučaju od 1959. godine, koriste tužitelj i njegovi prednici te da njihov posjed nije bio osporavan od strane drugih osoba. Svjedoci EŽ, brat tužitelja, te TŽ, i IŽ, susjedi tužitelja, su dovoljno stari da imaju vlastita saznanja o načinu korištenja od 1950-tih pa do danas, odnosno i saznanja od vlastitih predaka koji su obitavali baš u blizini sporne nekretnine i za ranije razdoblje, pa njihovi detaljni iskazi koji govore detaljno o kulturama (nekada držane ovce i živine, pa potom posađene masline šipci i smokve) pa time jasno i uvjerljivo ukazuju na neometan posjed tužitelja i njegovog prednika – oca DŽ, te djeda VŽ.

7. Sud je na licu mjesta uvidio da je predmet spora u naravi maslinik omeđen suhozidima na kojem se nalaze šipci, te smokve, a sve isprepleteno lazima i podzidama vidno starije gradnje, vidljivo po karakterističnoj sivoj boji koja nastaje kroz stoljetnost izloženom suncu. Sve je to vidljivo i iz skice vještaka Marka Vukše na koje nitko nije imao primjedbi, a isto je sastavljeno pregledno, jasno i stručno i u dopuni u kojoj je suhozid međaša ĆŽ ucrtan kao vlasništvo navedenog tuženika ĆŽ. Dakle posve je jasno da se radi o nekretnini koja je iznimno dugo u povijesti pod redovnom ljudskom aktivnošću posjedovanja, i to kroz sadnju i održavanje maslina, šipaka, smokava, te ranije stoke, odnosno omeđena i uređena.

8. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. VŽ pok. KŽ umrlog 1957. godine, posl br. O-111/57 od 21.7.1959.g. proizlazi da su ga naslijedili sin DŽ za 5/6, te kćer MŽ za 1/6.

9. Iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-482/19 od 15.travnja 2019. godine iza smrti DŽ, pk. CŽ, oca tužitelja, proizlazi da je tužitelj naslijedio predmet spora.

10. Iz posjedovnog lista br. 465 k. o. [katastarska općina], proizlazi da se k. č. [katastarska čestica] baš zove „Volarevića njive“ što upravo potvrđuje iskaze svjedoka da se radi o starini obitelji DŽ, neovisno što su upisane kao posjed Hrvatskih šuma (s tim da se napominje da nema nikakvog dokaza da se radi o nekretnini koja Hrvatske šume drže u svom programu gospodarenja ili da su to držale u tom svojstvu u razdoblju 1941-1991.).

10.1. Iz posjedovnog lista 725 za k. č. [katastarska čestica] proizlazi daje ZŽ, sin P upisan kao posjednik navedene čestice, ali se isti nije protivio tužbi (s tim da je suhozid koji je međa s tužiteljem vlasništvo ĆŽ te kao takav i obilježen kao vlasništvo ĆŽ, odnosno izdvojen te nije više predmet ovog postupka).

11. Iz skice – Izvoda Geoportala DGU po slojevima od 1968.-2011 i HOK sud nije utvrdio ništa što bi ukazivalo drugačije od prethodno obrazloženog utvrđenog činjeničnog stanja.

12. Na ovako utvrđene činjenice sud je primijenio materijalno pravo iz 1472. Općeg građanskog zakonika ("Justizgesetzsammlung" 1/1811, 1. siječnja 1812. stupio na snagu u austrijskim njemačkim zemljama, 1. srpnja 1814. u Karlovačkoj Granici, 1. kolovoza 1815. u Istri, 1. siječnja 1816. u Dalmaciji, a 1. svibnja 1853. na snazi u Kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji) koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, "Narodne novine" broj 73/91, dalje: „OGZ“), sadržajno u svezi s načelnim mišljenjem zauzetim na sjednici Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 4. travnja 1960., neimenovane odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80 i 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, dalje: „ZOVO“), te čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: „ZV“).

13. Na području ovog suda je opće poznata činjenica o nesređenosti imovinsko- pravnih odnosa, radi čega je čak i Vlada RH 2000. godine donijela posebnu, nespecifičnu, još uvijek važeću Odluku o mjerama za sređivanje imovinskopravnog, geodetsko-katastarskoga i gospodarskoga stanja u dolini rijeke Neretve „Narodne novine“ br. 126/00 (koja Odluka je obuhvatila i područje k. o. [katastarska općina]) a koja Odluka je bila povod za početak većeg broja novih katastarskih izmjera na području Općinskog suda u Metkoviću, a kojih cilj je bio između ostalog i obnova zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. (koja čeka svoj red nakon izvršene nove geodetske izmjere).

14. .Već sama takva u biti neuobičajena Odluka, i pored opće poznate činjenice nesređenosti zemljišnih knjiga, govori čvrsto o tome koliko je stanje u zemljišnim knjigama u dolini Neretve (između ostalog na području k. o. [katastarska općina].) loše, odnosno koliko su zemljišne knjige nepouzdan temelj za utvrđivanje stvarnog vlasnika.

15. .Nekretnine se mogu steći, a time i njihov zakonit posjed (čl. 18. st. 1. ZV), na četiri načina: na temelju pravnog posla, odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, što je danas propisano čl. 114. do 160. ZV, a ranije bivšim zakonima i pravnim pravilima koji su regulirali područje stvarnog prava. Što se tiče nasljeđivanja kao temelja stjecanja, po čl. 128. st. 1. ZV vlasništvo se stječe u času otvaranja nasljedstva. Dakle, samom činjenicom smrti i ispunjenjem zakonskih pretpostavki nasljednog temelja: srodstva i nasljednog reda - ako se nasljeđuje temeljem zakona, odnosno oporuke - ako se nasljeđuje temeljem oporuke. Rješenje o nasljeđivanju je samo deklaratornog značaja. Prelazak vlasništva s pretka na nasljednika uslijedio je čak i ako nije vođen ostavinski postupak, i ako nije doneseno rješenje o nasljeđivanju.

16. Prvi siječnja 1997. stupio je na snagu propis iz čl. 388. st. 4. tad novog ZV koji je propisao: "U rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana." Dakle, ako uzmemo u obzir da su nekretnine tad već po zakonu vlasništvo Republike Hrvatske i da vrijedi presumpcija poštenja, potrebno je ispuniti dvostruke rokove izvanrednog dosjedanja, dakle 40 godina.

17. Navedena odredba čl. 388. st. 4. ZV ukinuta je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-58/97 od 17. studenoga 1999. (odredba je prestala važiti 14. prosinca 1999.), nakon što je skoro dvije godine bila na snazi, da bi ju ubrzo zamijenjena druga, sasvim suprotnog sadržaja (od 12. prosinca 2001.). U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 974/2017 od 7. svibnja 2019. je pak, posebice pod utjecajem presuda pred Europskim sudom za ljudska prava, jasno istaknuto: "Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba." Izloženo pravno shvaćanje Vrhovnog sud Republike Hrvatske, kao potpuno pravilno, prihvaća i primjenjuje i ovaj sud.

18. U ono vrijeme, 1. siječnja 1997., kako to proizlazi iz raspravne građe, nitko drugi osim tužiteljevih pravnih prednika nije polagao vlasnička prava na predmetnim nekretninama, odnosno za to nitko nije istako bilo kakvu primjedbu ili prigovor. Pritom se kod ne vrijeđanja vlasničkih prava poglavito misli na osobe koje bi bile ovlaštene za naknadu imovine oduzete za vrijeme Jugoslavenske komunističke vladavine po odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" broj: 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, dalje: ZNI). A zahtjevi ovlaštenika naknade su i motivirali Ustavni sud Republike Hrvatske da ukine bivšu odredbu čl. 388. st. 4. ZV. Iz podataka u zemljišnim knjigama (vlasnički list) te dopisa tijela koje vodi postupke povrata, ne proizlazi da bi itko ikada zahtijevao naknadu po ovom zakonu.

19. Slijedom navedenog osnovan je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se utvrdi njegovo pravo vlasništva na nekretnini iz izreke. Sud je stoga utvrdio da je tužitelj uračunavajući vrijeme posjedovanja svojih pravnih prednika ostvario zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

20. Zbog svega izloženog presuđeno je kao u izreci ove presude.

Metković, 07. rujna 2026.godine

S u d a c :

Ante Šprlje

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka presude, a podnosi se putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje.

DNA:

1. Odvjetnik Zdenko Merdžan

2. Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, Građansko-upravni odjel (P-DO- 12/2026)

3. ZŽ pok. P, [adresa]