REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-338/2022-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužitelja MG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 2. rujna 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja te punomoćnice tuženika, 7. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, isplatiti tužitelju GG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos 1.990,84 eura sa zateznim kamatama koje teku od 19. travnja 2019. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, naknaditi tužitelju GG, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu 2.223,18 eura sa zateznim kamatama koje teku od 7. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 10. veljače 2022. podnio tužbu u kojoj je naveo da je 4. siječnja 2019. došlo do prometne nezgode koju je prouzročio osiguranik tuženika. U predmetnoj prometnoj nezgodi tužitelj je pretrpio tjelesne ozljede te potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti. Tužitelj se obratio tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 19. travnja 2019., te kojeg je tuženik neosnovano otklonio. Stoga je tužitelj predložio donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti mu iznos 1.990,84 eura/15.000,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 19. travnja 2019. do isplate, kao i naknaditi mu parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao nastanak štetnog događaja. Istaknuo je prigovor zastare navodeći da se predmetna prometna nezgoda dogodila 4. siječnja 2019., a da je tužba podnesena 10. veljače 2022., tj. po proteku zastarnog roka od tri godine. Osporio je da bi tužitelj u predmetnoj nezgodi zadobio ozljede uslijed kojih bi mu pripadalo pravo na dosudu novčane naknade, jer da sadržaj medicinske dokumentacije ukazuje da se kod tužitelja radilo o lakšoj ozljedi u vidu istegnuća mišića vrata uslijed kojeg tužitelj nije provodio aktivno liječenje. Zaključno je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan, uz naknadu parničnih troškova.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvješće o prometnoj nezgodi (list 5 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 6-10 spisa), račun (list 11 spisa), zahtjev za naknadu štete (listovi 12-13 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (list 14 spisa), odgovor na odštetni zahtjev (listovi 29-30 spisa) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću (listovi 73-75, 90-91, 103 spisa).

3.1. Sud je odbio prijedlog tuženika za izvođenje dokaza sudsko medicinskim vještačenjem na okolnost objektivizacije ozljeda i težine povrede kao nepotreban.

3.2. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete povodom štetnog događaja od 4. siječnja 2019. kada je stradao kao vozač vozila u prometnoj nesreći i zadobio tjelesne ozljede.

4.1. Između stranaka nisu sporni nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost za nastanak štetnog događaja.

4.2. Između stranaka je sporno je li nastupila zastara, je li tužitelj u predmetnom štetnom događaju pretrpio ozljede koje opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade te s tim u vezi osnov i visina pretrpljene štete.

5. Radi utvrđivanja visine pretrpljene štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću.

5.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Božidara Šebečića proizlazi da je tužitelj MG rođen 1992. dana 4. siječnja 2019. godine stradao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila u sudaru s drugim osobnim automobilom. Zadobio je istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu i natučenje lijevog ramena. Liječen je imobilizacijom vrata Schantzovim ovratnikom, mirovanjem, analgeticima. Proveo je fizikalnu terapiju. Na bolovanju je bio od 4. siječnja do 20. siječnja 2019. Prema podacima iz zdravstvenog kartona, tužitelj je prije štetnog događaja, 21. ožujka 2018. imao prometnu nesreću u kojoj je zadobio istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, liječen je imobilizacijom vrata ovratnikom, fizikalnom terapijom. Dana 9. travnja 2019. godine pao je na lijevo rame i zadobio natučenje ramena zbog čega je proveo liječenje.

Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice (uredan opseg pokreta vratne kralježnice, uredan opseg pokreta lijevog ramena) koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 7 tjedana kumulativno. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana, manjeg intenziteta 5 tjedna kumulativno. Tuđa pomoć mu je bila potrebna opsegu 2 sata dnevno 2 tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Liječenje tužitelja je završeno 21.10. 2019. godine.

5.2. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik u podnesku od 23. prosinca 2025. naveo da je vještak sačinio nalaz i mišljenje temeljem dokumentacije koja nije dostavljena tuženiku, već naknadno, nakon zaključenja prethodnog postupka. Stoga je predložio da vještak iskaže ocjenu pretrpljenih bolova i straha na način da vještak cijeni samo medicinsku dokumentaciju koju je tužitelj dostavio u spis do zaključenja prethodnog postupka.

5.3. Na ročištu održanom 21. svibnja 2026. vještak dr. Božidar Šebečić očitovao se na primjedbe tuženika navodeći da mu je kod pregleda tužitelj dostavio nalaz fizijatra od 21. listopada 2019. koji nije ranije dostavljen u spis. Kod ocjene fizičkih bolova i straha uzeo je u obzir i taj nalaz. Ako se isključi taj nalaz ocjena duljine trajanja fizičkih bolova i straha bila bi nešto manja, odnosno fizički bolovi manjeg intenziteta umjesto 7 tjedana bi bili 5 tjedana, a sekundarni strah manjeg intenziteta umjesto 5 tjedana bi bio 4 tjedna. Sve ostalo iz nalaza i mišljenja bi bilo isto. Ako bi se isključio taj zadnji nalaz, završetak liječenja bi bio 2 mjeseca iza pregleda fizijatra 19. ožujka 2019.

Na uvid je imao zdravstveni karton. Tužitelj mu je zdravstveni karton dostavio na sticku, ali vještak nije mogao sa sto postotnom sigurnošću tvrditi da li je predmetni nalaz ili nije evidentiran u zdravstvenom kartonu.

5.4. U podnesku od 1. srpnja 2026. vještak dr. Božidar Šebečić je naveo da kod izrade vještačenja nalaz fizijatra od 21. listopada 2019. godine nije bio u spisu. Nalaz je donio tužitelj na pregled te ga je on citirao u vještačenju i priložio u spis. (list 102 spisa).

5.5. U podnesku od 3. kolovoza 2026. vještak dr. Božidar Šebečić je naveo da nalaz fizijatra od 21.listopada 2019. godine nije naveden u zdravstvenom kartonu. Nalaz je donio tužitelj na pregled te ga je on citirao u vještačenju i priložio u spis (list 103 spisa).

5.6. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Božidara Šebečića budući da je isti sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te se nije pojavila sumnja u pravilnost danog mišljenja, a vještak je usmenim očitovanjem otklonio sve primjedbe tuženika.

6. Između stranaka je sporno je li vještak prilikom ocjene trajanja i intenziteta bolova i straha mogao uzeti u obzir nalaz fizijatra od 21. listopada 2019., koji nalaz je tužitelj predočio vještaku prilikom pregleda.

6.1. Prema odredbi čl. 259. st. 1. ZPP-a sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaku predmet koji će se razgledati, postavlja mu pitanja i prema potrebi, traži objašnjenje u vezi s danim nalazom i mišljenjem. Prema st. 2. istog članka vještaku se mogu davati razjašnjenja, a može mu se dopustiti i razmatranje spisa. Na zahtjev vještaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka.

6.2. U konkretnom slučaju predmet liječničkog vještačenja su posljedice iz predmetnog štetnog događaja. Kada je liječnik vještak pri vještačenju imao potrebu za uvidom i u sporni nalaz fizijatra, koji utječe na ocjenu pretrpljenih bolova, straha te završetak liječenja, onda nije bilo zapreke da tužitelj u vrijeme provođenja vještačenja iznese i taj nalaz (tako i VSRH u Rev 369/24-2 od 5. ožujka 2024.).

6.3. Ovo osobito imajući na umu da je tužitelj pravovremeno predložio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem, da je predmetni nalaz vještak citirao u svom nalazu i mišljenju te da je on potreban radi utvrđenja okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka.

7. Stoga je sud, imajući na umu sve prethodno navedeno, uzeo u obzir sporni nalaz fizijatra te prihvatio nalaz i mišljenje vještaka izrađen uzimajući u obzir i taj nalaz.

8. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a.

8.1. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega imao na umu cilj kojemu služi ta naknada, da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom te slijedeće kvalifikatorne okolnosti:

- vrstu i lokalitet ozljeda (istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu i natučenje lijevog ramena),

- životnu dob tužitelja (rođen 1992.),

- utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli (jakog intenziteta 1 dana, srednjeg intenziteta 7 dana te manjeg intenziteta 7 tjedana),

- utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha (jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, sekundarni strah jačeg intenziteta 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i slabijeg intenziteta 5 tjedana) te

- da trajno oštećenje zdravlja kod tužitelja nije zaostalo.

8.2. Stoga ovaj sud smatra da tužitelju u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu 1.900,00 eura. Ističe se da je, osim prethodno navedenog, prilikom odmjeravanja visine pretrpljene štete ovaj sud imao na umu i to da Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade te da prilikom određivanja naknade štete treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja. Osim toga, sud je imao na umu i da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. do donošenja ove odluke (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž-3137/24 od 25. srpnja 2024. i dr.).

8.3. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a, tužitelju za 28 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada.

8.4. Sud je temeljem odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 - čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 - Rješenje USRH, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) utvrdio visinu cijene sata pružanja nestručne pomoći i njege u iznosu 3,50 eura po satu, zbog čega tužitelju pripada pravo na tu naknadu u ukupnom iznosu 98,00 eura. Ističe se da je sud cijenu pružanja nestručne pomoći i njege utvrdio slobodnom ocjenom, uzevši u obzir vrijeme pružanja tuđe pomoći i njege (2019. godina) te činjenicu da se cijena tuđe pomoći određuje prema cijeni sata rada NKV radnika u mjestu prebivališta tužitelja – [adresa].

8.5. Tužitelju dakle na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu povodom štetnog događaja od 4. siječnja 2019. pripada iznos 1.998,00 eura. Međutim, kako je tražio isplatu iznosa 1.990,84 eura, to mu je dosuđen taj traženi iznos.

8.6. Tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade štete od 19. travnja 2019., kao dana kojeg je tuženik zaprimio odštetni zahtjev, kako je zatraženo, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. ZOOP-a (tako i VSRH u Rev-1770/15 od 11. travnja 2018., Rev-2767/18 od 30. lipnja 2020., Rev-1716/17 od 27. siječnja 2021. i dr.).

8.7. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate temelji se do 31. prosinca 2022. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

9. U odnosu na istaknuti prigovor zastare tuženika ističe se da je, prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka, utvrđeno da je liječenje tužitelja završeno 21. listopada 2019., kada je tužitelj saznao za opseg i visinu nastale mu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu. Kako od toga trenutka, odnosno od 21. listopada 2019. do dana podnošenja tužbe 10. veljače 2022. nije proteklo tri godine, to zahtjev tužitelja nije u zastari, sve u smislu odredbe čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO).

10. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

11. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje Tarifa).

11.1. Stoga je tužitelju priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini 100 bodova, sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podneska od 3. siječnja 2023. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištu 25. svibnja 2023. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sastava podneska od 4. svibnja 2026. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištu 21. svibnja 2026. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife i zastupanja na ročištu 2. rujna 2026. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife.

11.2. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura te tužitelju pripada iznos 1.400,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 1.750,00 eura.

11.3. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 33,18 eura (list 16) te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 140,00 eura.

11.4. Tužitelju je priznat i trošak medicinskog vještačenja u iznosu 300,00 eura.

11.5. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 16. veljače 2022. 29. svibnja 2023., 30. listopada 2025. i 22. svibnja 2026., jer isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a.

11.6. Slijedom navedenog, tužitelju ukupno pripada parnični trošak u iznosu 2.223,18 eura.

11.7. Na tako određeni trošak tužitelju su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

12. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 7. rujna 2026.

Sutkinja

Ana Štimac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, županijskom sudu.

Dostaviti:

- Punomoćniku tužitelja

- Punomoćnici tuženika