Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž Ovr-60/2026-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji pojedinki Ivani Čačić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ireni Zustović, odvjetnici u Labinu, protiv ovršenika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Pelcu, odvjetniku u Zagrebu, radi odgode prijenosa zaplijenjenih sredstva u postupku izravne naplate, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-4096/2025-6 od 21. siječnja 2026. i dopunskog rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-4096/2025-13 od 29. lipnja 2026., 7. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovrhovoditelja i potvrđuje se dopunsko rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-4096/2025-13 od 29. lipnja 2026.

II. Odbija se žalba ovrhovoditelja i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-4096/2025-6 od 21. siječnja 2026. dopunjeno rješenjem poslovni broj Ovr-4096/2025-13 od 29. lipnja 2026.

III. Odbijaju se zahtjevi stranka za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda, poslovni broj Ovr-4096/2025-6 od 21. siječnja 2026. odgođeno je izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se na zahtjev ovrhovoditelja od 1. prosinca 2025. vodi pred Financijskom agencijom na temelju ovršne isprave - presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buje, pod poslovnim brojem: Pn- 106/2023 od 23. srpnja 2024., do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom ovršenikovog prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž-1786/2024 od 10. lipnja 2025.

2. To se rješenje temelji na činjenici da je ovršenik protiv ovršne isprave podnio prijedlog za dopuštenje revizije te da je, imajući na umu vrijednost tražbine od 131.435,44 EUR, činjenicu da ovrhovoditelj nije radno sposoban i činjenicu da u vlasništvu nema nekretnina ili druge imovine veće vrijednosti, ovršenik učinio vjerojatnim da je odgoda prijenosa potrebna radi sprečavanja teško nadoknadive štete, a doneseno je na temelju članka 210. stavka 1. i 2. u vezi s člankom 65. stavkom 1. točkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 13120/20., 114/2022. i 6/2024., dalje: OZ).

3. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija ovrhovoditelj zbog pogrešne primjene članka 65. stavka 1. točke 1. OZ-a.

4. Ovršenik se nije očitovao na žalbu ovrhovoditelja, ali je predlagao donošenje dopunskog rješenja.

5. Naime, ovršenik je u prijedlogu od 8. prosinca 2025. tvrdio da su pljenidba i prijenos nedopušteni jer da je je tražbina ovrhovoditelja prestala isplatom (članak 50. stavak 1. točka 9. OZ-a). Zbog toga je predlagao da ga u skladu s člankom 50. i 52. stavkom 3. OZ-a koji se primjenjuju u skladu s člankom 210. stavkom 2. OZ-a, sud zaključkom uputi na pokretanje parnice protiv ovršenika radi proglašenja pljen idbe i prijenosa nedopuštenim te da u skladu sa člankom 65. stavkom 1. točkom 5. OZ-a koji se primjenjuje u skladu s člankom 210. stavkom 2. OZ-a naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja te parnice. Podredno, predložio je odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom ovršenikovog prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž-1786/2024 od 10. lipnja 2025.

5.1. S obzirom na to da je zaključkom od 21. siječnja 2026. ovršenik upućen da protiv ovrhovoditelja pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenima pljenidbe i prijenosa u postupku sporne izravne naplate, koju je u zakonskom roku i pokrenuo, a o njegovom zahtjevu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja te parnice nije odlučeno, nego je odlučeno o podrednom zahtjevu za izdavanje naloga bankama za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom ovršenikovog prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž- 1786/2024 od 10. lipnja 2025., ovrhovoditelj je predložio donošenje dopunskog rješenja.

6. Dopunskim je rješenjem, koje je doneseno uz primjenu članaka 339. i 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025., dalje: ZPP) koji se na ovaj postupak odgovarajuće primjenjuje u skladu s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, prihvaćen prijedlog za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim na koju je ovršenik upućen i koju je pokrenuo pred prvostupanjskim sudom. Ta je odluka utemeljena na članku člankom 65. stavku 1. točci 5. OZ-a koji se primjenjuje u skladu s člankom 210. stavkom 2. OZ-a. Pritom je, imajući na umu da je rješenjem poslovni broj Ovr-4096/2025-6 od 21. siječnja 2026. već odgođeno izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom ovršenikovog prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž-1786/2024 od 10. lipnja 2025., radi lakšeg razumijevanja, dopuna rješenja na način da se u skladu s prijedlogom ovršenika odgoda određuje do (vrlo vjerojatno) kasnijeg roka, učinjena tako da uz postojeći rok (do odluke o prijedlogu za dopuštenje revizije) nije dodan novi rok (do pravomoćnog dovršetka parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom), nego je tekst izrijeke izmijenjen na način da je ovrha odgođena (samo) do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Na taj je način odlučeno o prijedlogu za odgodu prijenosa koji je kumuliran kao prvopostavljeni prijedlog.

7. Dopunsko rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija ovršenik zbog pogrešne primjene članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a tvrdeći da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe. Sadržajno rješenje pobija zbog bitne povrede odredbe parničnog (ovršnog) postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a tvrdeći u žalbi da je obrazloženje rješenja proturječno izreci te da se ne može ispitati.

8. Ovršenik je u očitovanju na žalbu predložio istu odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje tvrdeći kako je iz isprava koje su u spisu jasno da je sporna izravna naplata pokušaj dvostruke naplate i zlouporaba ovlaštenja ovrhovoditelja.

9. Žalbe nisu osnovane.

10. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. i 381. ZPP -a ispitao pobijana rješenja u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

11. Ispitujući pobijana rješenja na taj način ocjena je drugostupanjskog suda da u njihovom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog (ovršnog) postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

12. Imajući na umu da je dopunsko rješenje doneseno na temelju članka 339. u vezi s člankom 381. ZPP-a i 21. stavkom 1. OZ-a, nakon što nije odlučeno o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa do okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na koju je iz razloga predviđenog u članku 50. stavku 1. točci 9. OZ -a upućen zaključkom ovršnog suda od 21. siječnja 2026., da je taj prijedlog usvojen te da su razlozi navedeni u točci 4. obrazloženja tog rješenja, neosnovano ovrhovoditelj u žalbi tvrdi da se dopunsko rješenje ne može ispitati. Zbog toga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog (ovršnog) postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se zbog proturječnosti između izreke i obrazloženja dopunskog rješenja poziva ovrhovoditelj.

13. Imajući na umu da je prvostupanjskim rješenjem od 21. siječnja 2026., koje je dopunjeno rješenjem poslovni broj Ovr-4096/2025-13 od 29. lipnja 2026. prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika odgođen do pravomoćnog završetka parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (članak 65. stavak 1. točka 5. OZ-a), bespredmetni su žalbeni navodi o tome da je prilikom određivanja odgode prijenosa do donošenja odluke o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije pogrešno primijenjena odredba članka 65. stavak 1. točke 1. OZ-a.

14. U skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom 5. OZ-a koji se u postupku u povodu pravnih lijekova ovršenika u postupku izravne naplate primjenjuje u skladu s člankom 210. stavkom 2. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe (prijenosa zaplijenjenih sredstava) trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu (prijenos zaplijenjenih sredstava) ako je ovršenik, među ostalim, podnio tužbu radi proglašenja ovrhe (pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate) nedopuštenim.

14.1. Činjenica da je ovršenik u skladu sa zaključkom ovršnog suda podnio tužbu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenima među strankama nije sporna.

15. U skladu s člankom 56. OZ-a, ako se ovrha provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave, i bez pristanaka ovrhovoditelja kao tuženika, preinačiti tužbu tako što će zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga pretrpio, uključujući i troškove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu (stavak 1.). U skladu sa stavkom 2., šteta na čiju naknadu ovršenik ima pravo obuhvaća i razliku između vrijednosti unovčenog predmeta ovrhe i cijene po kojoj je on unovčen. Na iznose neosnovano stečene u ovrsi, naknadu štete i troškove ovršnog postupka, ovršenik ima pravo na zatezne kamate od kada je ovrhovoditelj neosnovano stekao novčana sredstva iz ovršenikove imovine, odnosno od unovčenja dijelova imovine ovršenika (stavak 3.).

15.1. Prema članku 62. OZ-a, nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe proglašena nedopuštenom (stavak 1. točka 4.). Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio određeni novčani iznos, ovršenik u prijedlogu za protuovrhu može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga iznosa (stavak 3.). Prava na naknadu štete iz razloga iz stavka 1. toga članka ovršenik može ostvarivati u posebnoj parnici. (stavak 4.) Prijedlog za protuovrhu može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana dovršetka ovršnoga postupka (stavak 5.). Ovršenik ne može prije proteka roka iz stavka 5. svoju tražbinu ostvarivati u parničnom postupku, osim u iznimnoj situaciji iz stavka 2. toga članka koja nije primjenjiva u ovom predmetu.

15.2. Prema članku 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023., dalje: ZOO), kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi (stavak 1.). Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala (stavak 3.).

16. Iz citiranih propisa proizlazi da se šteta koja ovršeniku može nastati provedbom nedopuštene ovrhe može, ovisno o okolnostima, nadoknađivati preinakom tužbe u postupku proglašenja ovrhe nedopuštenom, protuovrhom, tužbom za naknadu štete i tužbom radi povrata stjecanja bez osnove.

16.1. Zaključak prvostupanjskog suda da iz okolnosti da je ovrhovoditelj osoba bez imovine veće vrijednosti i nesposoban za rad, a koja utvrđenja prvostupanjskog suda ovrhovoditelj u žalbi ne dovodi u pitanje, proizlazi da bi prijenosom 131.435,44 EUR za koji eventualno bude utvrđeno da je nedopušten, ovršeniku nastala teško nadoknadiva imovinska šteta zbog nemogućnosti provedbe protuovrhe, odnosno prisilne naplate odštetnog (točka 15. ovog obrazloženja) ili kondikcijskog zahtjeva (točka 15.2. ovog obrazloženja), prihvaća i drugostupanjski sud.

16.2. Činjenica da ovršenik vodi protiv ovrhovoditelja postupak za povrat iznosa plaćenih na temelju sudskih odluka koje su ukinute, suprotno žalbenim navodima ovrhovoditelja, ne utječe na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da zbog imovinskog stanja ovrhovoditelja postoji vjerojatnost da bi ovršeniku naplatom na temelju eventualno nedopuštenog prijenosa u postupku izravne naplate nastala teško nadoknadiva šteta. Zbog toga je sud prvog stupnja pravilno primijenio članak 65. stavak 1. točku 5. OZ-a kada je prihvatio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe do okončanja parnice radi utvrđenja nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa ovršenikovih sredstava u kojoj se raspravlja o istinitosti tvrdnje ovršenika da je tražbina o kojoj je riječ prestala (članak 50. stavak 1. točka 5. OZ-a).

17. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska rješenja pobijaju žalbom kao niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a odbijene su žalbe ovrhovoditelja i potvrđena su prvostupanjska rješenja.

18. S obzirom na to da ovrhovoditelj sa žalbom nije uspio, odbijen je sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka. Troškovi očitovanja na žalbu ovrhovoditelja nisu bili potrebni za odlučivanje o žalbi pa je odbijen i ovršenikov prijedlog za naknadu troškova tog očitovanja.

U Varaždinu 7. rujna 2026.

Sutkinja

Ivana Čačić