Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1157/2026-2

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci po sucu Dušku Abramoviću, u pravnoj stvari tužiteljice VD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andreji Štefan, odvjetnici u Čakovcu, protiv tuženih: 1. ID, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. LD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku u Čakovcu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice, protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Psp-9/2025-18 od 12. lipnja 2026., 7. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Psp-9/2025-18 od 12. lipnja 2026.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu žalbenog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice koji je glasio:

"1. Utvrđuje se da su 1. tužena ID, [adresa].tuženik LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetali tužiteljicu VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u njezinom zadnjem mirnom i nesmetanom posjedu time što su dana 07.12.2023. i 08.12.2023. te dana 11.07.2024. samovlasno i bez pristanka tužiteljice postavili stupove visine oko 2,10 m te žičanu ogradu visine 2 m koja se prema skici izmjere geodetskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od dana 11.11.2024. proteže od točke A do točke B, u dužini 49,33 m, nadalje, od točke B do točke C u dužini 2,73 m, od točke C do točke D u dužini od 44,95 m, a od točke D do točke E u dužini od 29,97 m, ukupne dužine 1 / 2 od 126,98 m, koja je skica izmjere sastavni dio ovog rješenja, a to uz plastenike u posjedu tužiteljice koji se nalaze na nekretnini upisanoj u Zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica] ORANICA, VEL. ..., površine 633 čhv. u odnosu na koju nekretninu je tužiteljica ujedno i upisana kao vlasnica u 1/1, identičnoj kč. br. [katastarska čestica], oranica u mjestu površine 2277 m2, upisanoj u posjedovnom listu broj. ... k. o. [katastarska općina] geodetske uprave, Područni ured za katastar Čakovec, k. o. [katastarska općina] za koju je kao posjednica upisana tužiteljica.

2. Nalaže se 1. tuženoj ID, [adresa] i

2. tuženom LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da o svom trošku uspostave posjedovno stanje kakvo je bilo prije izvršenog smetanja na način da uklone stupove visine oko 2,10 m i žičanu ogradu visine 2 m naznačenu u skici izmjere geodetskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od dana 11.11.2024. od točke A do točke B, u dužini 49,33 m, nadalje, od točke B do točke C u dužini 2,73 m, od točke C do točke D u dužini od 44,95 m, a od točke D do točke E u dužini od 29,97 m, ukupne dužine od 126,98 m koja je skica izmjere sastavni dio ovog rješenja, postavljene uz plastenike koji se nalaze na nekretnini upisanoj u Zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica] ORANICA, ..., površine 633 čhv. u odnosu na koju nekretninu je tužiteljica ujedno upisana kao vlasnica u 1/1, identičnoj kč. br. [katastarska čestica], oranica u mjestu površine 2277 m2, upisanoj u posjedovnom listu broj. ... k. o. [katastarska općina] geodetske uprave, Područni ured za katastar Čakovec, k. o. [katastarska općina], za koju je kao posjednica upisana tužiteljica, u roku od 15 dana.

3. Zabranjuje se 1. tuženoj ID [adresa]. tuženom LD, OIB: [adresa], svako takvo ili slično daljnje smetanje posjeda tužiteljice VD, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 398,17 eura.

4. Nalaže se 1. tuženoj ID [adresa] i

2. tuženom LD, OIB: [adresa] da tužiteljici VD, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] solidarno naknade troškove ovog postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.“

2. Točkom II. izreke naloženo je tužiteljici naknaditi tuženicima troškove postupka u iznosu od 687,50 eur sa zateznom kamatom.

3. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) s prijedlogom da se rješenje preinači prihvaćanjem tužbenog zahtjeva te obveže tuženike na naknadu parničnog troška uvećanog za žalbeni troška ili podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite u sadržaju pobliže navedenom u izreci ovog rješenja.

7. Prvostupanjski sud je u provedenom dokaznom postupku, ocjenom iskaza stranaka, saslušanih svjedoka, provedenim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika te uvidom u isprave u spisu u bitnom utvrdio i zaključio:

-da je tužiteljica posjednica nekretnine [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a tuženici posjednici susjedne nekretnine [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja graniči s nekretninom tužiteljice,

-da je tužiteljica na nekretnini u svom posjedu, oko 2002. podigla plastenik za uzgoj cvijeća, da za dolazak u plastenik tužiteljica dolazi direktno preko svoje nekretnine s time da je tužiteljica samo povremeno, u razmacima od oko pet godina, u situaciji kada je trebala izvršiti promjenu plastične folije na plasteniku, za obavljanje tog posla trebala pristupiti s bočne strane plastenika, prema nekretnini u posjedu tuženika kao i u prilici kada je tužiteljica trebala podići plastični najlon s plastenika radi potrebe prozračivanja plastenika, a koju radnju je tužiteljica u mogućnosti obaviti putem ručnog vitla s time da je tužiteljica ručno vitlo nakon što su tuženici 7. i 8. prosinca 2023. na prijeporu postavili stupove, neposredno uz plastenik tužiteljice, u dužini od oko 80 m, te nakon što su tuženici 11. srpnja 2024. na postavljene stupove postavili žičanu ogradu, tužiteljica ručno vitlo premjestila, na nekretninu u svom posjedu, i tako podizala plastični najlon s plastenika,

-da nakon što su tuženici 7. i 8. prosinca 2023. na prijeporu postavili stupove te potom 11. srpnja 2024. na postavljene stupove postavili žičanu ogradu, je između plastenika tužiteljice i postavljenih stupova s žičanom ogradom ostao razmak na pojedinim mjestima širine 15 cm, 25 cm, te 70 cm, zbog čega da tužiteljica objektivno, u takvim okolnostima, podizanje, odnosno promjenu plastične folije s plastenika ne može obavljati,

-da su tuženici u odgovoru na tužbu osporili tužbeni zahtjev, te u bitnom naveli da su 7. i 8. prosinca 2023., a nakon što su o tome prethodno obavijestili tužiteljicu na prijeporu postavili stupove, a potom 11. srpnja 2024. između postavljenih stupova razvukli (postavili) žičanu ogradu; da tuženici tvrde da tužiteljica nikada nije bila u posjedu spornog dijela nekretnine, razmaka između plastenika tužiteljice i stupova s žičanom ogradom, da tuženici tvrde da su oni navedeni dio prijepora održavali, na način da su ga redovito kosili, a da su na prijepor spomenute stupove sa žičanom ogradom postavili isključivo iz razloga kako životinje koje uzgajaju tuženici, s nekretnine u njihovom posjedu, ne bi zalazile na nekretninu u posjedu tužiteljice,

-da iz iskaza saslušanih svjedoka ŠD, TD, KD, CD, RD, u bitnom proizlazi da su tuženici bili u posjedu spornog dijela zemljišta na način da su isti redovito održavali košnjom trave, dok da je tužiteljica potrebu za dolazak na prijeporni dio zemljišta imala jedino u prilici kada bi trebala izvršiti izmjenu kompletne plastične folije na plasteniku, što da je tužiteljica činila samo povremeno u razmacima od oko pet godina,

-da iz stranačkog iskaza tužiteljice između ostalog, također proizlazi da je tužiteljica imala potrebu za pristup na prijeporni dio zemljišta samo u situaciji kada je trebala izvršiti izmjenu kompletne plastične folije na plasteniku što da je uobičavala činiti u razmaku od svakih pet godina, da tužiteljica ne osporava tvrdnje tuženika o tome da su oni prijeporni dio zemljišta redovito održavali košnjom trave, međutim, da tužiteljica smatra da su je tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu njezine nekretnine s obzirom na okolnost da tužiteljica sada više zbog postavljenih stupova sa žičanom mrežom i postojećeg razmaka između bočne strane njezinog plastenika i postavljenih stupova s ogradom, plasteniku ne može prići.

8. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je kroz primjenu odredbi čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje ZV) odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, u bitnom uz obrazloženje da tužiteljica nije dokazala da se nalazi u posljednjem mirnom posjedu prijepornog dijela zemljišta, već da su posjed kontinuirano na prijeporu obavljali tuženici, košnjom trave i održavanjem tog dijela nekretnine što da je tužiteljici bilo poznato, a čemu da se tužiteljica nije protivila pa je stoga odlučio kao u točki I. izreke pobijanog rješenja dok je točkom II. izreke naložio tužiteljici naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 687,50 eur s kamatama primjenom odredbi čl. 154. st. 1. i Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 - dalje Tarifa).

9. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga pritom pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. u vezi čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od tih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

10. Neosnovani su žalbeni navodi tužiteljice o postojanju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP -a, jer suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje su u skladu sa stanjem u spisu, izvedenim dokazima, razlozi rješenja zbog kojih je sud odbio tužbeni zahtjev su jasni te rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

11. Neosnovani su žalbeni navodi tužiteljice o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju kao i o pogrešnoj primjeni materijalnog prava, jer je i prema shvaćanju ovog suda, prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je na temelju izvedenih dokaza, te zbog navedenih razloga odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

12. Odredba čl. 22. st. 2. ZV-a propisuje da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

13. Sukladno citiranoj zakonskoj odredbi prvostupanjski sud je pravilnom ocjenom izvedenih dokaza zaključio da tužiteljica nije dokazala da je ona bila u posljednjem mirnom posjedu navedenog dijela zemljišta, koje u naravi predstavlja razmak širine, na pojedinim mjestima od 15, 25 ili 70 cm s bočne strane tužiteljičinog plastenika i stupova postavljenih po tuženicima, između kojih su tuženici naknadno postavili žičanu mrežu. Iz provedenog dokaznog postupka jasno proizlazi da su tuženici prijeporni dio zemljišta kontinuirano održavali, košnjom trave, čemu se tužiteljica nikada nije protivila, pri čemu se i iz stranačkog iskaza tužiteljice može zaključiti da tužiteljica zapravo priznaje da međa između nekretnine u njezinom posjedu, i nekretnine u posjedu tuženih, prolazi linijom, sada postavljenih stupova sa žičanom mrežom.

14. Stoga suprotno žalbenim navodima tužiteljice, tuženici su dokazali da su upravo oni bili u posljednjem mirnom posjedu prijepora. Okolnost da je tužiteljica, kako to i sama ističe, na prijeporni dio zemljišta dolazila samo povremeno i to u razmacima od oko svakih pet godina, kada bi imala potrebu izvršiti promjenu kompletne plastične folije na svom plasteniku, ne ukazuje, niti znači da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu prijepora, pa je stoga, u opisanim okolnostima prvostupanjski sud pravilno u primjeni citirane zakonske odredbe tužbeni zahtjev tužiteljice odbio kao neosnovan.

15. Tužiteljica u žalbi ističe da je ona na prijeporu stekla stvarnu služnost dosjelošću, kao i da se nalazi u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti te da je sud s obzirom na ove okolnosti tužbeni zahtjev trebao prihvatiti kao osnovan. Tužiteljica u vezi toga navodi da budući sud nije vezan pravnom kvalifikacijom tužbe, trebao je u konkretnom slučaju imati u vidu navedene činjenice da je tužiteljica u posjedu prava stvarne služnosti na prijeporu, te u okviru tih činjenica prihvatiti tužbeni zahtjev.

16. Opisani žalbeni navodi tužiteljice nisu osnovani.

17. Iako su točne žalbene tvrdnje da sud pravnom kvalifikacijom tužbe nije vezan, sud je vezan činjeničnim navodima tužbe, a tužiteljica u tužbi kao ni tijekom postupka niti u jednom trenutku nije isticala da se radi o posjedu prava stvarne služnosti. Sud je vezan osobito postavljenim tužbenim zahtjevom, koj im tužiteljica ne traži posjedovnu zaštitu posjeda prava stvarne služnosti na prijeporu, već zaštitu posljednjeg mirnog posjeda na prijeporu, koji tužiteljica u provedenom dokaznom postupku nije dokazala.

18. Naposljetku, treba reći da prema stanju u spisu, i budući da nije sporno da su tuženici stupove na prijeporu postavili 7. prosinca 2023. i 8. prosinca 2023., te da su tužbu podnijeli 29. prosinca 2023., da je tužba tužiteljice u odnosu na postavljanje stupova na prijeporu podnesena u prekluzivnom roku propisanom odredbom čl. 21. st. 3. ZV-a. Međutim, iz stanja u spisu proizlazi da su tuženici naknadno, 11. srpnja 2024. na prijeporu između postavljenih stupova razvukli (postavili) žičanu mrežu, te da je tužiteljica tek podneskom od 20. siječnja 2025. (list 71) proširila (preinačila) tužbu, dodajući da je smetanje posjeda počinjeno postavljanjem žičane ograde visine dva metra, što znači da je ovaj dio zahtjeva tužiteljice u prekluziji, u smislu odredbe čl. 21. st. 3. ZV-a, pri čemu sud na prekluzivne rokove pazi po službenoj dužnosti, slijedom čega je ovaj dio tužbenog zahtjeva (za postavljanje i uklanjanje žičane ograde na prijeporu) prvenstveno zbog tog razloga trebalo odbiti kao neosnovan.

19. Pravilna je i zakonita odluka o naknadi parničnog troška koja je donijeta uz pravilnu primjenu odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tbr. 7. toč. 2. Tarife.

20. Slijedom svega obrazloženog primjenom odredbi čl. 380. toč. 2. i čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 7. rujna 2026.

Sudac

Duško Abramović