1              Poslovni broj: Gž-864/2024-2

Poslovni broj: Gž-864/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Vedrani Perkušić, u pravnoj stvari tužitelja T. d.o.o., OIB: ..., V., zastupanog po punomoćniku S. K., odvjetniku u V., protiv tuženice pok. N. B. iz V., OIB: ..., radi isplate, odlučujući o žalbi Republike Hrvatske OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj 4K Povrv-287/2014-6 od 6. veljače 2024., dana 26. ožujka 2024.,

r i j e š i o   j e

Uvažava se žalba Republike Hrvatske, pa se rješenje Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj 4K Povrv-287/2014-6 od 6. veljače 2024. ukida bez vraćanja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda nastavljen je parnični postupak u ovoj pravnoj stvari prekinut rješenjem istog suda od broj Povrv-287/14-5 od 4. veljače 2015., te je pozvana Republika Hrvatska da preuzme postupak.

2. Protiv navedenog rješenja žali se Republika Hrvatska i to zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz spisa proizlazi da je rješenjem Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Povrv-287/14-5 od 4. veljače 2015. utvrđen prekid postupka zbog smrti tuženice koja je preminula 5. siječnja 2015.

5. Rješenjem javnog bilježnika B. A. broj O-1320/15, UPP/OS-VU-105/15 od 17. kolovoza 2015. utvrđeno je da ostavinsku imovinu iza pok. N. B. čine pokretnine i to potraživanje prema HZMO s naslova dospjele, a neisplaćene mirovine, te kako ostaviteljica nema bližih zakonskih nasljednika kao ni oporučnih, Republici Hrvatskoj pripada navedeno potraživanje prema HZMO.

6. Prema odredbi članka 215. stavak 1. ZPP-a postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članku 212. toč. 1. do 5. toga zakona nastavit će se kad nasljednik ili staratelj ostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni slijednici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.

7. Shodno odredbi članka 6. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZN), smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu odnosno grad određene tim Zakonom, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći.

8. Odredbom članka 20. stavak 1. i 2. ZN-a propisano je da ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze te da pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište na području Republike Hrvatske.

9. Iz citiranih odredaba proizlazi kako se ošasna imovina može uručiti samo općini, odnosno gradu, a ne i Republici Hrvatskoj, zbog čega ona ne može dobiti položaj kao da se radi o nasljedniku ostavitelja.

10. Prema odredbi članka 4. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) prava iz mirovinskog osiguranja neotuđiva su osobna materijalna prava, ne mogu se prenijeti na drugoga niti se mogu naslijediti. Dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati, a novčana primanja nakon smrti korisnika koji nema nasljednika iznimno od propisa o nasljeđivanju pripadaju Republici Hrvatskoj odnosno državnom proračunu.

11. Dakle, potraživanje po osnovi neisplaćene mirovine ostavitelja, koji nema nasljednika, po samom Zakonu je vraćeno u državni proračun, pa se Republika Hrvatska ne može smatrati nasljednikom iz odredba članka 6. i članka 20. ZN-a, niti se neisplaćena mirovina ostavitelja može smatrati ošasnom imovinom.

12. Iz navedenih razloga prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo pozivajući Republiku Hrvatsku da kao nasljednik pok. N. B. preuzme postupak.

13. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a uvažiti žalbu i ukinuti prvostupanjsko rješenje bez vraćanja na ponovan postupak.

U Splitu 26. ožujka 2024.