Poslovni broj: Ovr-967/2026-12

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu toga suda Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, a temeljem prijedloga više sudske savjetnice – specijaliste HE, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja: HEŠ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenika: Fjera Lorena d.o.o. OIB: 57775069411, Vrsine, Vrsinska cesta 60, koju zastupa punomoćnik Marijo Vuković, odvjetnik u Splitu, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim i odgode pljenidbe i prijenosa, dana 07. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Proglašavaju se nedopuštenim pljenidba i prijenos u postupku izravne naplate koji je pokrenut kod Financijske agencije 07. travnja 2026. na temelju Bjanko zadužnice koja je potvrđena kod Javnog bilježnika Matijane Paradžik u Splitu 30. siječnja 2024. pod poslovnim brojem OV-727/2024.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate koji je pokrenut kod Financijske agencije 07. travnja 2026. na temelju Bjanko zadužnice koja je potvrđena kod Javnog bilježnika Matijane Paradžik u Splitu 30. siječnja 2024. pod poslovnim brojem OV-727/2024.

III. Nalaže se ovrhovoditeljici da u roku od 8 dana naknadi ovršeniku trošak ovršnog postupka u iznosu od 2.822,50 eura.

Obrazloženje

1. Podneskom zaprimljenog kod ovog suda 22. travnja 2026. ovršenik je podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa njegovih novčanih sredstava nedopuštenim, kao i prijedlog za odgodu pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 150.000,00 eura koji se provodi kod Financijske agencije (dalje FINA-e) povodom zahtjeva ovrhovoditelja podnesenog 07. travnja 2026. temeljem Bjanko zadužnice koja je potvrđena kod Javnog bilježnika Matijane Paradžik u Splitu 30. siječnja 2024. pod poslovnim brojem OV-727/2024.

1.2. Ovršenik u svom prijedlogu predlaže da se predmetna izravna naplata proglasi nedopuštenom iz razloga što tražbina za čije osiguranje je izdana predmetna bjanko zadužnica nije dospjela. Navodi kako je zadužnica izdana ovrhovoditeljici kao osiguranje isplate joj preostale kupoprodajne cijene u iznosu od 2.000.000,00 (dva milijuna) eura iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina kojeg je 30. siječnja 2024., kao prodavateljica, zaključila s ovršenikom, kao kupcem. Isplata navedenog iznosa da je uvjetovana uređenjem vlasničkih odnosa s društvom RADNIK građevinarstvo i građevinska industrija d.d., koji je suvlasnik predmetnih nekretnina za ½ dijela, a budući da ovršenik želi biti vlasnik predmeta kupoprodaje za cijelo. Međutim, kako navedeni uvjet nije ispunjen tj. vlasnički odnosi s društvom RADNIK građevinarstvo i građevinska industrija d.d. nisu uređeni, to da ni tražbina isplate preostale kupoprodajne cijene nije dospjela. Slijedom ovoga ovršenik zaključuje da je ostvaren žalbeni razlog nedostatka ovršnosti bjanko zadužnice kao i žalbeni razlog nedostatka ovlaštenja ovrhovoditeljice da traži ovrhu temeljem ovršne isprave te žalbeni razlog neispunjenja uvjeta koji je određen ovršnom ispravom pa stoga predlaže da sud donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenima.

1.3. Ovršenik ujedno predlaže da se pljenidba i prijenos odgode jer da je ovršeniku zaplijenjen novčani iznos od 120.426,34 eura, a koji iznos da mu predstavlja obrtna sredstva za podmirenje tekućih obveza pa da bi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Navodi i da je odgoda potrebna da se spriječi nasilje s obzirom na to da bi ovršenik mogao završiti u stečaju, a što bi imalo za posljedicu brisanje iz sudskog registra i nemogućnost stjecanja vlasništva predmetne nekretnine. Spominje i da mu prijeti nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete zbog imovinskih prilika ovrhovoditelja, koji je fizička osoba, pa da u postupku protuovrhe neće moći vratiti iznos koji će mu FINA zaplijeniti i prenijeti na račun ovrhovoditelja.

1.4. Ovršenik u prijedlogu navodi i da je ovaj sud po istom pravnom poslu, samo po drugoj zadužnici, i gdje je umjesto sadašnje ovrhovoditeljice ovrhovoditeljica bila njena punomoćnica Vesna Škare Ožbolt, već donio odluku u predmetu pod poslovnim brojem Ovr-1333/2025.

2. Ovrhovoditeljica se u svom očitovanju o prijedlogu ovršenika usprotivila prijedlogu navodeći da je ona svoju ugovornu obvezu ispunila u cijelosti, a prigovor ovršenika da vlasnički odnosi s društvom RADNIK d.d. nisu uređeni da nije osnovan jer da ovršenik u razdoblju duljem od dvije godine nije poduzeo niti jednu radnju usmjerenu na uređenje tih odnosa, premda nekretnine cijelo vrijeme koristi kao upisani vlasnik. Nadalje ističe da strana koja je dužna poduzeti radnje o kojima ovisi ispunjenje uvjeta, a te radnje protivno načelu savjesnosti i poštenja propušta, da se ne može pozivati na neispunjenje uvjeta (sukladno čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima) te da se smatra da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen. Preostala tražbina ovrhovoditeljice, stoga da se ima smatrati dospjelom.

Podredno, da čak i kada fikcija ispunjenja uvjeta ne bi bila primjenjiva, obveza čije dospijeće ovisi o radnji dužnika da dospijeva protekom razumnog roka (čl. 319. Zakona o obveznim odnosima). Rok dulji od dvije godine od sklapanja Ugovora, prijenosa vlasništva te predaje nekretnina u posjed i korištenje ovršeniku da je nedvojbeno protekao svaku razumnu mjeru.

Osim ovoga navodi da je dana 19. studenoga 2025. sastavila, i kod javnog bilježnika ovjerila, Izjavu kojom je utvrdila:

(I) da je ovršenik do dana sastavljanja Izjave isplatio dio kupoprodajne cijene u iznosu od 1.200.000,00 EUR;

(II) da preostali dio kupoprodajne cijene iznosi 1.800.000,00 EUR te se ima uplatiti na račun trgovačkog društva Orjule j.d.o.o. kod Erste&Steiermärkische bank d.d.; (III) da je ovršenik kao instrument osiguranja predao 13 bjanko zadužnica na pojedinačni iznos od 150.000,00 EUR i jednu na iznos od 75.000,00 EUR; te (IV) da će se zadužnice vratiti ovršeniku tek po ispunjenju cjelokupne obveze plaćanja. Izjava da je ovršeniku dostavljena poštom. Ovršenik da je bez ikakve rezerve prihvatio, dapače sam tražio ovjeru, teksta koji preostalih 1.800.000,00 EUR tretira kao jedinstvenu i bezuvjetnu obvezu plaćanja: Izjava ne sadrži, a ovršenik njezinu tekstu nije ni pokušao dodati, bilo kakav odgodni uvjet, pa ni uvjet uređenja odnosa s trgovačkim društvom RADNIK građevinarstvo d.d. na koji se sada poziva. Prigovor nedospjelosti, istaknut prvi put u prijedlogu od 22./23. travnja 2026., da je u izravnoj suprotnosti s vlastitim postupanjem ovršenika od svega pet mjeseci ranije (venire contra factum proprium, čl. 4. Zakona o obveznim odnosima) i da je očito konstruiran naknadno, isključivo radi osujećenja izravne naplate.

Ovršenik da je kupoprodajnu cijenu plaćao u obrocima kroz cijelo ugovorno razdoblje, a osobito da je znakovito da je iznos od 200.000,00 EUR dobrovoljno uplatio dana 7. kolovoza 2025., dakle nakon donošenja rješenja u predmetu Ovr-1333/2025. Dužnik koji tražbinu smatra nedospjelom da ju ne ispunjava dobrovoljno i sukcesivno pa djelomične isplate da predstavljaju konkludentno priznanje kako osnove tako i dospjelosti tražbine s kojim je istaknuti prigovor nedospjelosti u nepomirljivoj suprotnosti.

2.1. U odnosu na prijedlog za odgodu pljenidbe i prijenosa ovrhovoditeljica navodi da je isti paušalan i ne sadrži nijednu od pretpostavki iz Ovršnog zakona: ovršenik nije učinio vjerojatnim ni da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti je za takvu tvrdnju ponudio ijedan dokaz. Nasuprot tome, upravo iz priloga samog ovršenika, očevidnika Financijske agencije sa stanjem na dan 8. travnja 2026. da je razvidno da je protiv ovršenika evidentiran predujam za pokretanje stečajnog postupka. Opasnost, dakle, da postoji, ali na strani ovrhovoditeljice jer svako daljnje odgađanje prijenosa zaplijenjenih sredstava da neposredno ugrožava mogućnost namirenja njezine tražbine.

3. Sud je povodom podnesenog prijedloga ovršenika izvršio pregled sljedećih isprava: zahtjeva za izravnu naplatu podnesen FINA-i Zagreb 07. travnja 2026., Bjanko zadužnice koja je potvrđena kod Javnog bilježnika Matijane Paradžik u Splitu 30. siječnja 2024. pod poslovnim brojem OV-727/2024, Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 30. siječnja 2024. između ovrhovoditeljice i ovršenika, izvadaka iz zemljišne knjige sa stanjem na dan 10./12. kolovoza 2026. za nekretnine koje su predmet Ugovora o kupoprodaji, Izjavu ovrhovoditeljice ovjerenu 19. studenoga 2025. kod Javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba pod brojem OV-14947/2025 te je izvršio uvid u predmet ovog suda pod poslovnim brojem Ovr-1333/2025.

4. Prijedlog ovršenika da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenima je osnovan.

5. Odredbom čl. 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje: OZ) određeno je: (1) Nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. (2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

6. Odredbom čl. 50. st. 1. OZ-a određeno je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu:

1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava,

2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti,

3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,

4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu,

5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha,

6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena,

7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,

8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano,

9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave,

10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili

11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom .

7. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 30. siječnja 2024. utvrđeno je da je prodavateljica HEŠ prodala ovršeniku svoju ½ suvlasničkog dijela na nekretninama u k. o. [katastarska općina] Lošinj za 3.000.000,00 (tri milijuna) eura te da je precizno ugovoren način na koji će prodavateljici biti isplaćena kupoprodajna cijena. Tako je utvrđeno da joj je iznos od 225.000,00 eura već isplaćen kao kapara temeljem predugovora, da će joj iznos od 200.000,00 eura biti isplaćen istodobno sa zaključenjem Ugovora, a iznos od 575.000,00 eura da će joj biti isplaćen do 20. svibnja 2024. dok će joj preostali iznos od 2.000.000,00 eura biti isplaćen nakon što se urede vlasnički odnosi s društvom RADNIK građevinarstvo i građevinska industrija d.d., koji je suvlasnik predmetnih nekretnina za ½ dijela, a budući da ovršenik želi biti vlasnik predmeta kupoprodaje za cijelo. Člankom 11.3. Ugovora je ugovoreno da ovršenik izdaje prodavateljici, kao sredstvo osiguranja da će nakon što izvrši upis prava vlasništva na svoje ime za cijelo te nakon što u cijelosti budu ispunjeni svi uvjeti za isplatu preostalog dijela kupoprodajne cijene od 2.000.000,00 eura, 13 bjanko zadužnica do 150.000,00 eura i jednu bjanko zadužnicu do 75.000,00 eura, a koje zadužnice prodavateljica može iskoristiti samo u slučaju da ovršenik nakon što u cijelosti budu ostvareni uvjeti za isplatu kupoprodajne cijene po pozivu prodavateljice ne isplati preostali dio kupoprodajne cijene.

8. Među strankama nije sporno da je predmetnu bjanko zadužnicu ovršenik izdao prodavateljici/ovrhovoditeljici HEŠ na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 30. siječnja 2024. te da uvjet koji je Ugovorom o kupoprodaji nekretnina određen za isplatu preostale kupoprodajne cijene nije ispunjen tj. da vlasnički odnosi s društvom RADNIK građevinarstvo i građevinska industrija d.d. po pitanju predmeta kupoprodaje nisu uređeni. Sporno je da li je navedeni uvjet od utjecaja na dospijeće tražbine iz Bjanko zadužnice, a time i na ovršnost Bjanko zadužnice.

9. Na početku je potrebno istaknuti kako zadužnica i bjanko zadužnica, prema Ovršnom zakonu, imaju ambivalentno svojstvo tj. one su i rješenje o ovrsi i ovršna isprava (čl. 214. st. 7. u vezi s čl. 215. st. 5. OZ-a). Nadalje, a s obzirom na to da je zadužnica ujedno i vrijednosni papir, potrebno je istaknuti kako je u nedostatku normi Ovršnog zakona u pogledu pojedinih pitanja u vezi zadužnice i bjanko zadužnice, kao lexa specialisa, a sukladno odredbi čl. 21. st. 2. OZ-a, potrebno primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO), kao lexa generalisa.

9.1. Također se ističe da su Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine br. 73/17) zadužnice izgubile status pravomoćnog rješenja o ovrsi čime je omogućena veća zaštita dužnika jer dužnik ima rok od 60 dana za poduzimanje radnji u svrhu svoje zaštite (čl. 206. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. OZ-a), a to ujedno znači da je ovršni sud ovlašten odlučivati o svim prigovorima ovršenika u skladu s odredbama čl. 50. i 53. OZ-a (čl. 210. st. 2. OZ-a).

10. Glavna karakteristika vrijednosnog papira, pa tako i same zadužnice, je apstraktnost ugovorne obveze izdavatelja tj. vjerovnik može tražiti ispunjenje obveze iz tog papira, a izdavatelj ima mogućnost ograničenih prigovora iz čl. 1157. ZOO-a. S obzirom na to da OZ ne propisuje posebno prigovore koje izdavatelj zadužnice može istaknuti protiv zahtjeva vjerovnika za ispunjenje obveze iz zadužnice, to se u pogledu prigovora primjenjuju odredbe čl. 1157. ZOO-a.

10.1. Prema odredbi čl. 1157. st. 1. ZOO-a, to su prigovori koji se tiču izdavanja zadužnice, kao što je krivotvorenje, zatim prigovore koji proizlaze iz sadržaja zadužnice, kao što su rokovi ili uvjeti te prigovore koje ima prema samom imatelju zadužnice, kao što su prigovor prijeboja, nedostatak zakonom propisanog postupka za stjecanje zadužnice i odsutnost ovlaštenja. Prema odredbi čl. 1157. st. 2. ZOO-a izdavatelj može protiv zahtjeva imatelja kojemu je on ustupio vrijednosni papir istaći nedostatke pravnog posla na temelju kojega je prijenos izvršen, ali te nedostatke ne može istaknuti protiv zahtjeva nekoga potonjeg imatelja osim u slučaju normiranog čl. 1157. st. 3. ZOO-a.

11. Iz odredbi stavka 2. čl. 1157. ZOO-a proizlazi da tražbina iz vrijednosnog papira u odnosu na imatelja vrijednosnog papira kojem je izdavatelj ustupio vrijednosni papir (tzv. prvog imatelja) nije samostalna već akcesorna tražbina pa je slijedom toga vrijednosni papir u odnosu na njega, ipak, kauzalni, a ne apstraktni pravni posao. Vrijednosni papir postaje apstraktni pravni posao tek u trenutku kada prvi imatelj prenese tražbinu iz vrijednosnog papira trećoj osobi. Prema tome, summa summarum, zadužnica je u odnosu na prvog imatelja sredstvo osiguranja, a u odnosu na svakog idućeg imatelja sredstvo plaćanja.

12. S obzirom na to da je ovrhovoditeljica tzv. prvi imatelj zadužnice, to je ovršenik, prema odredbi čl. 1157. st. 2. ZOO-a, ovlašten istaknuti prigovor nedospjelosti tražbine iz osnovnog pravnog posla zbog neispunjenja uvjeta.

12.1. Ističe se kako je netočna tvrdnja ovrhovoditeljice da prema Ugovoru o kupoprodaji nekretnina ne postoji njena nikakva daljnja obveza jer nije u obvezi poduzeti ikakvu radnju radi isplate ostatka kupoprodajne cijene pa da su stoga ispunjeni svi ugovorni uvjeti od strane nje, kao prodavateljice. Iako u konkretnom slučaju ispunjenje uvjeta ne ovisi o volji prodavateljice/ovrhovoditeljice već o drugoj ugovornoj strani i trećoj osobi, ne znači da je uvjet zanemariv. Ovrhovoditeljica je pristala na takav potestativan i odgodan uvjet čime je preuzela rizik pri sklapanju ugovora pa se nije u mogućnosti uvjeta osloboditi jednostrano.

12.2. Svi prigovori koje je ovrhovoditeljica iznijela u svom očitovanju na prijedlog ovršenika nisu od značaja za ovršni postupak jer predstavljaju ovrhovoditeljičinu subjektivnu interpretaciju pravnog značenja pojedinih ovršenikovih radnji i izjava. Čak ni ovjerena Izjava ovrhovoditeljice od 19. studenog 2025. nema pravni značaj za ovaj postupak jer njome ovršenik ne preuzima nikakvu obvezu.

12.2.1. Naime, ovršni sud postupa prema načelu strogog formalnog legaliteta prema kojem je sud u potpunosti vezan sadržajem ovršne isprave i ne smije preispitivati osnovanost ili zakonitost te isprave. Budući da je u ovom slučaju ovršna isprava zadužnica koja je strogo vezana za pravni posao iz kojeg je potekla, to je za ocjenu osnovanosti zahtjeva za izravnu naplatu, i nadalje, isključivo mjerodavan pravni posao iz kojeg je zadužnica potekla jer ovrhovoditeljica nije dostavila valjanu ispravu kojom dokazuje izmjenu uvjeta ispunjenja tražbine iz tog pravnog posla.

12.2.2. S obzirom na to da ovrhovoditeljica nema javnu ili javno ovjerovljenu ispravu kojom dokazuje da je izmijenjen uvjet koji je u Ugovoru o kupoprodaji nekretnina određen za dospijeće isplate preostale kupoprodajne cijene, svaka radnja koju je ovrhovoditeljica prezentirala sudu da je ovršenik poduzeo u smjeru isplate joj preostale kupoprodajne cijene, pa i djelomična isplata te cijene, je dobrovoljnog karaktera pa ovrhovoditeljica nema ovlaštenje na temelju toga tražiti ovrhu protiv ovršenika, jer se ovrha provodi samo na temelju ovršne isprave.

13. Kako se, dakle, u konkretnom slučaju predmetna bjanko zadužnica zbog odredbe čl. 1157. st. 2. ZOO-a ne može promatrati kao samostalan pravni posao već se mora promatrati i u kontekstu Ugovora o kupoprodaji nekretnina, a nesporno je da uvjet koji je određen za isplatu preostale kupoprodajne cijene prodavateljici/ ovrhovoditeljici nije ispunjen, to je žalbeni razlog ovršenika da nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom osnovan. Slijedom toga, a temeljem odredbe čl. 210. st. 2. u vezi s čl. 50. st. 1. točka 8. OZ-a riješeno je kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.

14. Prijedlog ovršenika za odgodu pljenidbe i prijenosa nije osnovan.

15. Odredbom čl. 65. stavak 1. OZ-a utvrđeni su uvjeti pod kojima sud može odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika. Tom odredbom OZ-a određeno je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim, da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz postojanje razloga za odgodu taksativno navedenih u točkama 1. do 11. članka 65. stavak 1. OZ-a.

15.1. Dakle, sukladno citiranoj odredbi OZ-a, da bi sud odgodio ovrhu na prijedlog ovršenika, potrebno je da se kumulativno ispune dvije pozitivne pretpostavke. Prva se odnosi na postojanje vjerojatnosti da bi provedbom ovrhe ovršenik pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, dok je druga pretpostavka postojanje neke od taksativno određenih okolnosti navedenih u članku 65. st. 1. točke 1. do 11. OZ-a.

16. S obzirom na to da ovršenik u svom prijedlogu za odgodu ovrhe samo paušalno navodi da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu kao i da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, ali ne predlaže ili prilaže dokaze kojima bi potkrijepio svoje navode, to ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Stoga, budući da pretpostavke za odgodu ovrhe nisu ispunjene, to je na temelju odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a sud prijedlog za odgodu pljenidbe i prijenosa odbio kao neosnovan.

17. Sud je s obzirom na vrijednost predmeta spora, a na temelju odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a i na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23; dalje Tarifa), ovršeniku priznao zatraženi trošak za sastav prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u visini od 1129 bodova odnosno 2.258,00 eura, temeljem Tbr. 11. t. 1. Tarife. (Vrijednost boda je 2,00 eura.) 17.1. Dakle, ovršeniku je priznat ukupan trošak u iznosu od 2.258,00 eura. Ovom iznosu je dodan zatraženi iznos PDV-a od 564,50 eura temeljem Tbr. 46. Tarife, što čini ukupan iznos od 2.822,50 eura koji je ovrhovoditelj dužan naknaditi ovršeniku.

U Trogiru 07. rujna 2026.

SUDAC

Denis Dučić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- u spis

- ovrhovoditelju po punomoćniku – uz podnesak ovršenika od 03.09.2026.

- ovršeniku po punomoćniku

- FINA – nakon pravomoćnosti