REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Narodnog doma 2/b, Pazin

Broj: Pp-422/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sutkinji Oriani Mikuljan-Trifoni uz sudjelovanje zapisničarke Katije Višković, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika "KAMEN" d.d. i ČLB zbog prekršaja iz čl.98.st.1.toč.1. i st.2. Zakona o zaštiti na radu (NN.71/14, 118/2014, 94/2018 i 96/2018) povodom prigovora na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zaštite na radu, po zaključenju glavne i javne rasprave u nazočnosti predstavnika prvookrivljenika, a u odsutnosti drugookrivljenice, dana 07. rujna 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem čl.182.tč.1. Prekršajnog zakona

Prvookrivljenik: "KAMEN" dioničko društvo za proizvodnju i obradu kamena sa sjedištem u [adresa], OIB: 05937912798 koga zastupa direktorica ČLB, a predstavlja ČL, prekršajno nekažnjavan presudama Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-11533/2024 od 08.09.2025. koja je stekla pravomoćnost dana 01.11.2025. zbog prekršaja iz čl.160.st.2.toč.4. Zakona o rudarstvu novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 eura i Općinskog suda u Puli-Pola broj Pp-708/2024 od 16.05.2024. koja je stekla pravomoćnost dana 17.06.2024. zbog prekršaja iz čl.160.st.1.toč.2. Zakona o rudarstvu novčanom kaznom u iznosu od 1.040,00 eura - kao pravna osoba

Drugookrivljenica: ČLB, od oca Č, rođena **.**.1969. u Pazinu, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], drž. RH, prekršajno kažnjavana presudom Općinskog suda u Puli-Pola broj Pp-708/2024 od 16.05.2024. koja je stekla pravomoćnost dana 17.06.2024. zbog prekršaja iz čl.160.st.2.toč.2. Zakona o rudarstvu novčanom kaznom u iznosu od 40,00 eura - kao odgovorna osoba u pravnoj osobi

oslobađaju se od optužbe

da dana 29. siječnja 2026. oko 11:45 sati kada se ozlijedio radnik JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], unutar eksploatacijskog polja kamenoloma Kanfanar jug na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prilikom pada s visine, nisu procijenili rizike od pada s visine (propisani toč.2.1.3. Priloga III. Pravilnika o izradi procjene rizika (NN.112/14 i 129/2019)), na poslovima procesnog radnika prilikom ručnog prijenosa škartiranog kamena ispod nadstrešnice na povišenom radnom podestu noseći teret prema rubu iste, mjereno 82 cm od okolnog terena kako bi bacio škartirani kamen u metalni kontejner uzimajuć i u obzir poslove i njihovu prirodu u pisanom ili digitalnom obliku,

pa da su time postupili protivno odredbi čl.18.st.1. Zakona o zaštiti na radu (NN.71/14, 118/2014, 94/2018 i 96/2018) i da su time počinili djelo prekršaja iz čl.98.st.1.toč.1.i st.2. istog Zakona.

II. Temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona troškovi postupka iz čl.138.st.2.tč. 3. i st.3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat , Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zaštite na radu je dana 17. veljače 2026. izdao prekršajni nalog klase: UP/I-116-04/26-07/29, urbroj:

443-02-02-07-26-4 protiv okrivljenika "KAMEN" d.d. sa sjedištem u [adresa], kao pravne osobe i ČLB kao odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci presude.

2. Povodom pravodobno uloženog prigovora sud je temeljem čl.238.st.9. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/2022) stavio izvan snage prekršajni nalog, te je održao glavnu raspravu bez nazočnosti drugookrivljenice za koju je dostava poziva uredno iskazana, koja izostanak nije opravdala, te koja je u spis dostavila pisanu obranu.

3. Okrivljenici su u pisanoj obrani, između ostalog, naveli da poriču počinjenje prekršaja za koji se terete iz razloga što je okrivljena pravna osoba kao poslodavac izradila na propisani način i sa propisnim sadržajem procjenu rizika za sva radna mjesta i poslove, da je istom procijenila rizike za život i zdravlje radnika u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada i dr. radi sprječavanja ili smanjenja procijenjenih rizika. U procjeni rizika nije procijenjen rizik od pada s visine na radnom mjestu procesni radnik pri kretanju povišenom radnom površinom – podestom visokim 82 cm iz razloga što to nije bilo potrebno jer se radi o visini manjoj od 1 m. Tijekom inspekcijskog nadzora stručnjak za zaštitu na radu ML je dao očitovanje da smatra da je rad na visini svaka visina iznad 100 cm i da sukladno tome u procjeni rizika ispravno nije bio označen i procijenjen rizik od pada s visine. Okrivljena pravna osoba obratila se Ministarstvu rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s zamolbom za tumačenje cit: "….kada se smatra da se rad obavlja na visini i kada je u procjeni rizika potrebno obraditi opasnost od pada s visine?". U odgovoru Ministarstva stoji cit: "…minimalna visina koja bi predstavljala rizik od pada radnika s visine smatra se visina veća od 1 m od poda." Sukladno svemu navedenom okrivljena pravna osoba i odgovorna osoba smatraju da se visina manja od 1 m ne može smatrati radom na visini i da stoga nije bilo nužno, za konkretni slučaj, procjenom rizika predvidjeti opasnost od pada s visine. Ako ne postoji jasan kriterij što je rad na visini, tada rad na visini postaju sve situacije kada se radnici kreću po podlozi koja nije u posve istoj razini s tlom, što nije u skladu sa svrhom normiranja rada na visini i odgovarajućih mjera sigurnosti. Štoviše, bez postavljenog kriterija što je rad na visini, postaje nejasno koja bi to uopće bila radna mjesta na kojima ne postoji opasnost od pada s visine. Okrivljenici smatraju da je opravdano da se u inspekcijskom nadzoru utvrđuje da li je procjena rizika donesena na propisani način i sa propisanim sadržajem, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, ali smatraju da nije opravdano očekivati da stručno mišljenje izrađivača procjene rizika mora u svemu biti podudarno sa stručnim mišljenjem inspektora. Smatraju da se u konkretnom slučaju radi o ekstenzivnom tumačenju prekršajne odredbe čl.98. Zakona o zaštiti na radu. Ovako ekstenzivno tumačenje obveznike izrade procjene rizika dovodi u situaciju potpune neizvjesnosti da li će procjena rizika biti u svemu podudarna sa stajalištem inspektora. Okrivljena odgovorna osoba je kao direktor pravne osobe poduzela sve što je s njezine strane bilo potrebno da se izradi procjena rizika za sva radna mjesta i poslove, te se uvjerila da je procjena rizika doista i izrađena. Međutim, izrada procjene rizika je stručni posao za koji okrivljena odgovorna osoba nije stručna. "KAMEN" d.d. [adresa] je poslodavac sa preko 350 zaposlenika od kojih većina radi na raznolikim radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada. Procjena rizika je opsežan dokument sa izvanredno puno stručnih detalja, mjesta rada, radne opreme, analize podataka itd. Zato nije moguće da direktor osobno nadzire da li procjena rizika ima nedostataka, odnosno da bude odgovoran za stručni nadzor njezina sadržaja. Procjena rizika je dokument koji se stalno prilagođava izmjenama načina i uvjeta rada, te vezanih rizika, izmjenama propisa itd. Obzirom na shvaćanje nadležnog inspektora okrivljena pravna osoba je izmijenila (nadopunila) procjenu rizika, te je opasnost od pada s visine sada procijenjena u skladu sa shvaćanjem nadležnog inspektora što nije učinjeno kao potvrda da je shvaćanje inspektora ispravno, nego opreza radi zbog pravnih posljedica. Iz izloženih razloga predlažu da sud donese oslobađajuću presudu, a podredno, ako sud ocijeni da su okrivljenici krivi za prekršaj za koji se terete, da ih oslobodi od kazne ili blaže kazni.

4. Tijekom izvršen je uvid u povijesni izvadak iz sudskog registra na stranicama 61-74 spisa, pročitan je zapisnik na stranicama 2-14 spisa, izvršen je uvid u stranice 16-19 spisa, uvid u stranice 30 i 38 spisa, uvid u izvadak procjene rizika na stranici 39 spisa, uvid u potvrde na stranicama 45-48 spisa, te su ispitani svjedoci ML i EL.

5. Po tako provedenom postupku sud je našao da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, nije po propisu prekršaj.

6. Temeljem ovlaštenja iz čl.88.st.2. Prekršajnog zakona sud je u potpunosti prihvatio iskaz svjedoka ML stručnjaka zaštite na radu zaposlenog u okrivljenoj pravnoj osobi.

7. Na temelju iskaza tog svjedoka utvrđeno je da su okrivljenici izradili procjenu rizika za život i zdravlje radnika i osoba na radu, te da su nakon inspekcijskog nadzora postupili po nalogu inspektora na način da su nadopunili tablicu na radnom mjestu gdje se nesreća dogodila riječima "opasnost od pada s visine".

8. Iz iskaza svjedoka EL proizlazi da je odgovornu osobu utvrdio uvidom u sudski registar.

9. Međutim, sukladno čl.61. Prekršajnog zakona odgovorna osoba u smislu ovog Zakona je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Stoga je sud stanovišta da je inspektor u konkretnom slučaju tijekom inspekcijskog nadzora bio dužan uvidom u opće akte prvookrivljene pravne osobe ili na drugi pogodan način utvrditi odgovornu osobu u smislu citirane Zakonske odredbe.

10. Odredbom čl.98.st.1.toč.1. i st.2. Zakona o zaštiti na radu propisano je kažnjavane pravne i odgovorne osobe ako nije procijenio rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu ili ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada ili ako u postupku izrade procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici (čl.18.st.1.,2. i 5).

11. Čl.18.st.1. citiranog Zakona propisano je da je poslodavac obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normalni rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni radi sprječavanja ili smanjenja rizika. St. 2. istog članka i Zakona propisano je da je poslodavac obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada, dok je st. 5. istog članka propisano da je poslodavac obvezan radnike odnosno njihove predstavnike uključiti i u postupak procjene rizika i o tome imati dokumentirane informacije.

12. Zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

13. U činjeničnom opisu djela navedeno je: da dana 29.01.2026. oko 11:45 sati kada se ozlijedio radnik JL unutar eksploatacijskog polja kamenoloma Kanfanar jug na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prilikom pada s visine okrivljena pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu procijenili rizike od pada s visine na poslovima procesnog radnika prilikom ručnog prijenosa škartiranog kamena ispod nadstrešnice na povišenom radnom podestu noseći teret prema rubu iste kako bi bacio škartirani kamen u metalni kontejner. Takav opis sadrži, u biti, samo djelomičan zakonski opis djela, a ne i konkretno obilježje prekršaja za koji se okrivljenici optužuju.

14. U konkretnom slučaju je izostalo navođenje tog odlučnog elementa (procjena rizika za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku ili ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada ili ako u postupku izrade procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici), dakle u činjeničnom opisu nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata bića prekršaja pa se nameće zaključak da djelo za koje se okrivljenici terete, na način kako je to navedeno u optužnom aktu, nije po propisu prekršaj.

15. Valjalo je stoga temeljem čl.182.toč.1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/2022 i 86/2026) odlučiti kao u izreci.

16. Budući da su okrivljenici oslobođeni od optužbe sukladno čl.140.st.2. Prekršajnog zakona troškovi postupka iz čl.138.st.2.tč.3. i st.3. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

U Pazinu, 07. rujna 2026.

Sutkinja:

Oriana Mikuljan-Trifoni

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda.

DNA:

- okrivljenicima

- ovlaštenom tužitelju

- spis