Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Prekršajni odjel

Petrinja, Trg dr. F. Tuđmana 12

Poslovni broj: Pp-600/2026-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku po sutkinji Magdaleni Brleković uz sudjelovanje zapisničara Matea Lucića u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe DIZ- EKO d.o.o. za reciklažu i uništavanje eksplozivnih tvari zbog prekršaja iz članka 136. stavka 3. Zakona o protuminskom djelovanju ("Narodne novine", broj: 110/15., 118/18., 98/19. i 114/22.; dalje u tekstu: ZPD) u povodu optužnog akta Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Sektora za inspekcijske poslove, klasa: 245- 04/23-07/10, urbroj: 511-01-206-23-2 od 1. veljače 2023., nakon provedene javne glavne rasprave u prisutnosti opunomoćenice tužitelja IĐ i branitelja okrivljenika Iskrena Rošića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Markač-Greif & partneri u Zagrebu, 7. rujna 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljena pravna osoba DIZ-EKO d.o.o. za reciklažu i uništavanje eksplozivnih tvari sa sjedištem u [adresa], OIB: 60273964543, MBS: [matični broj subjekta], prekršajno neosuđivana

k r i v a  j e

što je:

I. 9. studenoga 2014. izdala i ovjerila Izjavu o očišćenosti od MES -a, NUS-a i njihovih dijelova, kojom je garantirala da je projekt razminiranja "Područje naselja Blinjski Kut i Gornje Komarevo", oznake PPR-SMSIS-027-03-14, očišćeno od svih minsko eksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojnih sredstava nakon koje je, dana 12. rujna 2022., u kontrolnom pregledu Hrvatskog centra za razminiranje, na predmetnom području pronađena protupješačka mina PMA-3

dakle, nakon izdane Izjave o očišćenosti, pronađene su MES-a, NUS-a i njihovi dijelovi,

čime je počinila prekršaj iz članka 28. stavka 3. ZPD, kažnjiv po članku 136. stavku 3. ZPD te joj se na temelju članka 136. stavka 3. ZPD

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 6.630,00 (šest tisuća šesto trideset eura)

II. Na temelju članka 33. stavka 11. PZ, okrivljena pravna osoba dužna je platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude. Ukoliko okrivljena pravna osoba u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, sukladno odredbi članka 152. stavka 3. PZ smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. PZ, okrivljena pravna osoba dužna je platiti troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Ravnateljstvo civilne zaštite, Sektor za inspekcijske poslove izdao je 1. veljače 2023. prekršajni nalog klasa: 245-04/23-07/10, urbroj: 511-01-206-23-2 kojim je okrivljenoj pravnoj osobi DIZ – EKO d.o.o. stavljeno na teret počinjenje prekršaja opisanog po članku 28. stavku 3. ZPD, kažnjivog po članku 136. stavku 3. ZPD. Protiv tog prekršajnog naloga okrivljena pravna osoba je pravovremeno podnijela prigovor te je provedena glavna rasprava, a izdani prekršajni nalog je stavljen izvan snage.

2. Upitan kakav stav zauzima prema optužbi, predstavnik okrivljenika je naveo da se za inkriminirani prekršaj ne smatra krivim.

3. U dokaznom postupku ispitani su: opunomoćenica ovlaštenog tužitelja IĐ (list 76. spisa), svjedoci TĐ (list 90.), LĐ (list 91.) i ŠĐ (list 94.), ispitan je predstavnik okrivljene pravne osobe AĐ (listovi 32. do 34.), pročitana je materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to: pisana obrana okrivljene pravne osobe (listovi 35. do 37.), izvješće o obavljenom kontrolnom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Hrvatskog centra za razminiranje od 21. rujna 2022. (listovi 11. do 13.), fotografije i karte razminirane površine (listovi 14. do 25.), izjava okrivljenika o očišćenosti od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova od 9. studenoga 2014. (list 26.), izvadak iz sudskog registra za okrivljenika (listovi 38. do 42.), potvrda Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) od 24. srpnja 2015. (list 43.), fotografija s lista 44. spisa, idejni projekt pretraživanja i razminiranja Hrvatskog centra za razminiranje za područje naselja Blinjski Kut i Gornje Komarevo od 25. ožujka 2014. (listovi 45. do 59. sa kartom), a na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenu pravnu osobu (list 82.).

4. U svojoj obrani predstavnik okrivljene pravne osobe je naveo da mu je poznato da je DIZ-EKO provodio razminiranje na predmetnom području na kojem se tvrdi da je naknadno pronađena mina. Razminiranje na dijelu područja na kojem je pronađena mina provodilo se s dvije metode razminiranja i to tako da je područje prvo prošao stroj za pripremu površine, a da bi potom detekciju mina vršili pirotehničari ručnom metodom s napomenom da se ručnom metodom mina može detektirati do 50 cm dubine zemlje. Da su korištene upravo te dvije metode vidljivo je na listu 25. spisa na kojem se nalazi zemljovid s područjem kojeg je okrivljenik razminirao. Na tom zemljovidu označeno je mjesto na kojem je naknadno pronađena mina , a u kazalu na tom zemljovidu naznačeno je da je područje razminirano upravo kako je naprijed naveo tj. ručno iza stroja koji je odradio prethodnu pripremu terena , a kako je to navedeno u kazalu. S obzirom da se detekcija i uništavanje mina dijela područja na kojem je naknadno pronađena mina provodilo dvostrukom metodom razminiranja , a da se pritom u prekršajnom nalogu navodi da je mina pronađena na tlu iznad površine zemlje, proizlazi da je nemoguće da ta mina ne bi bila detektirana i uništena za vrijeme provođenja razminiranja 2014. Stoga ima razloga sumnjati da je naknadno pronađena mina tamo donesena nakon što je DIZ-EKO proveo razminiranje tog područja 2014. Radi se o području na kojem se ljudi još i danas rješavaju oružja iz rata te ne bi bilo prvi puta da je upravo to metoda rješavanja oružja od strane civilnog stanovništva posebno imajući u vidu položaj naknadno pronađene mine u odnosu na metode koje su korištene u postupku razminiranja 2014. Prema idejnom projektu obaveza DIZ-EKA bila je područje Blinski Kut i Gornje Komarevo razminirati na način da se metodama razminiranja u svakom slučaju postigne dubina detekcije mina u zemlji od 20 cm.

5. Okrivljenik je dostavio i pisanu obranu u kojoj je naveo da je nastupila zastara prekršajnog progona sukladno odredbama članka 13. i 13 .a. PZ. Okrivljenik je posao humanitarnog razminiranja na predmetnom području obavio u skladu sa zakonskim odredbama za što mu je HCR kao tijelo koje provodi nadzor/kontrolu nad postupkom razminiranja po provedenom razminiranju izdao potvrdu kojom navodi da je predmetno područje "nezagađeno minsko-eksplozivnim, odnosno neeksplodiranim ubojnim sredstvima" te da je "razminirano sukladno odredbama Zakona o humanitarnom razminiranju". Eventualna odgovornost za predmetni prekršaj leži na HCR-u koji je posao prvo povjerio okrivljeniku, a zatim i potvrdio da je okrivljenik razminirao cjelokupno predmetno područje. Iz toga proizlazi da ne postoji odgovornost okrivljenika za predmetni prekršaj. Prema slikama s terena proizlazi da je mina pronađena na površini zemlje. S obzirom da je površina predmetnog područja dva puta prijeđena radi detekcije i uništavanja mina, nemoguće je da bi na tome području bila pronađena zaostala mina, a da prilikom razminiranja 2014. ne bi bila otkrivena, osim ako je tamo postavljena ili dospjela nakon razminiranja 2014. Činjenica je da je minu na tom području, pronađenu tijekom kontrolnog pregleda mogla postaviti bilo koja osoba te je isto tako činjenica da na predmetnom području nitko do sada nije pronašao nikakvo zaostalo eksplozivno sredstvo.

6. U ovom postupku nije sporno da je okrivljena pravna osoba 9. studenoga 2014. izdala i ovjerila Izjavu o očišćenosti od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova kojom je garantirala da je projekt razminiranja "Područje naselja Blinjski Kut i Gornje Komarevo", oznake PPR-SMSIS-027-03-14, očišćeno od svih minsko eksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojnih sredstava.

7. U ovom postupku je sporno da li je okrivljena pravna osoba odgovorna za to što je 12. rujna 2022. na predmetnom području pronađena protupješačka mina PMA- 3.

8. Iz izjave predstavnice ovlaštenog tužitelja proizlazi da obrana okrivljenika koja se temelji na potvrdi o isključenju iz MSP-a ne stoji iz razloga što se potvrda izdaje nakon obavljenih poslova završne kontrole kvalitete razminiranog područja za koji je tvrtka izdala Izjavu o očišćenosti od svih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova. Međutim, završna kontrola kvalitete obavlja se na 5 % razminirane površine na način da se pirotehički pregledaju kontrolni uzorci, dakle MUP i HCR ne obavljaju kontrolu kvalitete na 100 % površine što je bila dužna obaviti firma. Okrivljeniku su bile na raspolaganju četiri metode obavljanja poslova razminiranja, a uzimajući u obzir da je na navedenom gradilištu već bilo pronađeno 120 komada istovrsnih mina, okrivljenik je morao postupati s pojačanom pažnjom prilikom obavljanja svojih poslova i trebali su naći sve mine. Ovaj pronalazak mine PMA-3 je drugi naknadni pronalazak na tom području na kojoj je tvrtka DIZ-EKO vršila poslove razminiranja.

9. Svjedok TĐ iskazao je da je tijekom 2014. bio zamjenik voditelja radilišta u firmi "Istraživač" koja je bila nositelj projekta razminiranja za područje Komareva i Blinjskog Kuta, a DIZ-EKO je bio podizvođač. Razminiravanje je provođeno na šumskom i zapuštenom poljoprivrednom području. Detekciju mina su radili velikim i malim strojevima, a nakon toga je išla ručna detekcija mina. Detektiranje ide do 20 cm dubine, a sa strojevima se ide i do 30 cm dubine. Oni su cijelo to područje razminirali i dobili potvrdu od HCR da je područje raščišćeno od mina te smatra da su sve obavili kako treba i da iza njih nije moglo ostati nedetektiranih mina. Čuo je da je tijekom 2022. na tom području pronađena mina što smatra da nije moguće da je ostalo nakon njihovog raščišćavanja. U slučaju da je mina ostala na tlu, a stroj prošao preko nje, ona bi bila raspuknuta, raspala bi se u dijelove i ne bi izgledala ovako kao na listu 14. spisa. Mina oznake PMA-3 se može otkriti na dubini od 15 cm te nakon osam godina mina ne bi bila ovakvog izgleda kao na fotografiji. Na području Komareva i Blinjskog Kuta strojevi su išli do 30 cm dubine. Ne može se izjasniti da li je bilo slučajeva naknadnog ostavljanja mina na razminiranom području od strane mještana.

10. Svjedok LĐ iskazao je da je u vrijeme kada je pronađena protupješačka mina na području Komareva i Blinjskog Kuta bio vođa grupe protueksplozijske službe pri Ministarstvu unutarnjih poslova, nazvao ga je zapovjednik FĐ te mu je rekao da ga je nazvao ŠĐ koji je radio kontrolni pregled područja nakon pronalaska protupješačke mine te je dobio zapovijed da istu uništi. Radilo se o protupješačkoj mini na kemijski upaljač koja ga je dočekala u šumi, ali ne može tvrditi da li je bila odbačena ili ukopana dublje u površinu zemlje. Inače se takva mina ukopava do razine zemlje. Izvršio je uništavanje te mine i time je njegov posao bio završen.

11. Svjedok ŠĐ iskazao je da je zaposlen u MUP RH, Ravnateljstvu civilne zaštite, Sektoru HCR te je dobio nalog Ravnateljstva civilne zaštite da obavi kontrolni pregled područja oko Blinjskog Kuta gdje je dva ili tri mjeseca ranije bila pronađena protupješačka mina i to misli da je bila pronađena na površini zemlje, a tu minu su pronašli šumari koji su tamo obavljali šumske radove. Kada se pronađe određena mina mora se obaviti očevid, a prisutni su pirotehničari HCR-a, MUP-a i Krim policija. U ovom slučaju oni su obavljali kontrolni pregled područja nakon pronađene mine te je pirotehničar ZĐ pomoću uređaja za detekciju mina misli na dubini od oko dva cm ispod površine zemlje pronašao minu PMA-3. Mina je bila cijela u zemlji, uz tog pirotehničara je bio i on te je vidio cijeli proces vađenja mine. Mina je bila cijela, prašnjava i vidi se da je bila pod zemljom. Po njegovoj procjeni misli da je mina tamo bila od 1990-ih. Nakon toga je došao kolega LĐ koji je proveo uništenje mine. Iako se područje razminirava, uvijek postoji mogućnost da se naknadno pronađe neka zaostala mina. Ljudi su tek 2022. prvi put ušli u šumu na tom području radi obavljanja šumskih radova. Ovo područje se nalazi na brdu te je uobičajeno da se mine pronalaze na dubini od 2 cm jer je zemlja tvrda, nema erozije tla te mina ne može propasti, jedino postoji mogućnost da divlje svinje prekopaju zemlju, a onda bi one izbacile minu na površinu. Pirotehničari su ručno radili detekciju mina i ova mina je definitivno bila pod zemljom, a prethodno je cijela linija bili minirana. Ne postoji mogućnost da su ljudi bacili minu jer je područje zabačeno i izolirano te je na tom području prethodno pronađeno više desetaka mina.

12. Iz završnog izvješća voditelja radilišta kontrolnog pregleda od 21. rujna 2022. proizlazi da se provodi kontrolni pregled nakon naknadnog pronalaska PMA-3 na području Donjeg Komareva, Grad Sisak. Provođena je ručna detekcija mina na području od 500 m[2] te je 12. rujna 2022. pronađen jedan komad mine naziva PMA -3. Pronađena mina je uništena istoga dana na mjestu pronalaska od strane djelatnika Protueksplozijske zaštite PU sisačko-moslavačke HĐ. Završnim izvješćem potvrđeno je da je kontrolnim pregledom nakon naknadnog pronalaska PMA -3 utvrđena nezagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima.

13. Iz fotografija priloženih uz završno izvješće proizlazi da je mina čitava, prašnjava te se nalazi u blizini stabala.

14. Iz karte razminirane površine proizlazi da je mina pronađena na području na kojem je 2014. okrivljena pravna osoba provodila razminiranje.

15. Iz izjave okrivljenika o očišćenosti od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova od 9. studenoga 2014. proizlazi da je okrivljena pravna osoba izjavila da je inkriminirano područje na kojem su obavljeni poslovi razminiranja, razminirano sukladno Zakonom o humanitarnom razminiranju i važećim pozitivnim propisima koji uređuju područje humanitarnog razminiranja.

16. Potvrdom HCR od 24. srpnja 2015. je potvrđeno da je područje naselja Blinjski Kut i Gornje Komarevo u Sisačko-moslavačkoj županiji, ukupne površine 1.417.704 m[2] , označeno projektom: PPR-SMSIS-027-03-14, na djelu površine 18.651 m[2] nezagađeno minsko-eksplozivnim, odnosno neeksplodiranim ubojnim sredstvima, a na djelu površine 1.399.053 m[2] razminirano sukladno odredbama Zakona o humanitarnom razminiranju.

17. Iz idejnog projekta pretraživanja i razminiranja HCR za područje naselja Blinjski Kut i Gornje Komarevo od 25. ožujka 2014. proizlazi da dubina pretraživanja i razminiranja iznosi 20 cm sukladno Pravilniku o načinu izrade projektne dokumentacije u humanitarnom razminiranju ("Narodne novine", broj: 40/07.). Projektna površina zahvaća dijelom šumsko područje, a dijelom poljoprivredno područje u južnom dijelu naselja Gornje Komarevo.

18. Sud je odbio dokazni prijedlog branitelja okrivljene pravne osobe za ispitivanjem svjedoka ZĐ na okolnost točnog mjesta pronalaska mine kao nevažan i odugovlačeći jer je već iz iskaza svjedoka ŠĐ u dovoljnoj mjeri utvrđeno činjenično stanje i odlučne činjenice.

19. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljena pravna osoba DIZ-EKO d.o.o. počinila prekršaj koji joj se optužnim aktom stavlja na teret.

20. Suprotno navodima obrane, predmet nije u zastari jer je zastara počela teći tek prestankom protupravnog stanja stvorenog radnjom izvršenja, odnosno s danom pronalaska eksplozivnog sredstva u kontrolnom pregledu HCR 12. rujna 2022.

21. Da je okrivljena pravna osoba odgovorna za počinjenje inkriminiranog prekršaja proizlazi iz iskaza svjedoka ŠĐ koji je naveo da je pirotehničar ZĐ pomoću uređaja za detekciju mina, misli na dubini od oko dva cm ispod površine zemlje pronašao minu PMA-3, a uz ZĐ je cijelo vrijeme bio i on te je vidio cijeli proces vađenja mine. Mina je bila cijela u zemlji, prašnjava i vidjelo se da je bila pod zemljom. Po njegovoj procjeni misli da je mina tamo bila od 1990-ih. Ljudi su tek 2022. prvi put ušli u šumu na tom području radi obavljanja šumskih radova. Ovo područje se nalazi na brdu te je uobičajeno da se mine pronalaze na dubini od 2 cm jer je zemlja tvrda, nema erozije tla te mina ne može propasti. Pirotehničari su ručno radili detekciju mina i ova mina je definitivno bila pod zemljom, a prethodno je cijela linija bili minirana. Također je naveo da ne postoji mogućnost da su ljudi bacili minu jer je područje zabačeno i izolirano te je na tom području prethodno pronađeno više desetaka mina.

22. Nadalje, predstavnica ovlaštenog tužitelja je u izjavi navela da HCR obavlja kontrolu razminiranog područja na samo 5 % površine na način da se pirotehnički pregledaju kontrolni uzorci, dakle MUP i HCR ne obavljaju kontrolu kvalitete na 100 % površine što je bila dužna obaviti okrivljena pravna osoba. Sud je iskaze svjedoka ŠĐ i predstavnice ovlaštenog tužitelja IĐ cijenio kao vjerodostojne, logične i istinite jer nisu imali razloga lažno teretiti okrivljenu pravnu osobu.

23. Stoga sud nije prihvatio obranu okrivljene pravne osobe u dijelu kada navodi da je minu mogao odbaciti bilo tko od ljudi te da okrivljena pravna osoba nije kriva za inkriminirani prekršaj jer suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka ŠĐ koji je naveo da se mina nalazila na dubini od 2 cm ispod tla te da ne postoji mogućnost da je minu odbacio netko od ljudi jer se radi o brdovitom i nepristupačnom terenu iz čega proizlazi da je za pronalazak mine oznake PMA-3 osam godina nakon provedenog razminiranja odgovorna okrivljena pravna osoba. Također se naglašava da je okrivljena pravna osoba bila dužna provesti razminiranje na 100 % površine, a HCR obavlja kontrolu na samo 5 % površine te je isključiva odgovornost za proces razminiranja na okrivljenoj pravnoj osobi kojoj je ova mina očito promaknula. Zbog istih razloga sud nije prihvatio niti iskaz svjedoka TĐ koji je naveo da su oni cijelo to područje razminirali i dobili potvrdu od HCR da je područje raščišćeno od mina te smatra da su sve obavili kako treba i da iza njih nije moglo ostati nedetektiranih mina. Suprotno navodima okrivljene pravne osobe da na tom području nitko do sada nije pronašao nikakvo zaostalo eksplozivno sredstvo, ističe se da je pronalazak mine PMA-3 drugi naknadni pronalazak na tom području na kojoj je tvrtka DIZ-EKO vršila poslove razminiranja, kako to proizlazi iz izjave predstavnice ovlaštenog tužitelja.

24. Svjedok LĐ nema neposrednih saznanja o točnom mjestu pronalaska mine već je samo proveo uništenje pronađene mine zbog čega njegov iskaz neće biti posebno analiziran.

25. S obzirom da je nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja odluke stupio na snagu Zakon o izmjenama ZPD ("Narodne novine", broj: 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto nižu novčanu kaznu za inkriminirani prekršaj, sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude izmijeni jednom ili više puta, primijeniti će se propis koji je najblaži za počinitelja. U konkretnom slučaju primijenjene su odredbe Zakona o izmjenama ZPD koje su stupile na snagu nakon počinjenja prekršaja jer je taj propis blaži za okrivljenika.

26. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje su od utjecaja na to da kazna bude lakša ili teža za okrivljenu pravnu osobu pa je tako olakotnim cijenio prekršajnu neosuđivanost okrivljene pravne osobe te znatan protek vremena od skoro četiri godine od počinjenja inkriminiranog prekršaja dok otegotnih okolnosti sud nije našao. Uzimajući u obzir ovako utvrđene okolnosti te težinu i značaj počinjenog prekršaja, okrivljenoj pravnoj osobi je na temelju članka 136. stavka 3. ZPD izrečena novčana kazna u zakonskom minimumu od 6.630,00 eura, smatrajući da će se ovom kaznom postići svrha kažnjavanja, a okrivljena pravna osoba ubuduće kloniti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja.

27. Na temelju članka 33. stavka 11. PZ, okrivljena pravna osoba dužna je platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude. Ukoliko okrivljena pravna osoba u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, sukladno odredbi članka 152. stavka 3. PZ smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

28. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. PZ okrivljena pravna osoba dužna je platiti troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude s obzirom da okrivljena pravna osoba redovno posluje, ostvaruje prihode uvažavajući složenost postupka i duljinu njegova trajanja.

U Petrinji 7. rujna 2026.

Sutkinja

Magdalena Brleković

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude, putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostavna naredba:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. Branitelju okrivljenika

4. U spis