REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-324/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i mr.sc. Zlatka Pirca kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Željku Ćapinu, odvjetniku u [adresa], protiv prvo tuženice ZĐ pok. P, drugo tuženika ĐĐ Z i treće tuženika ŽĐ, svi odsutni i nepoznatog boravišta, te zastupani po privremenom zastupniku Dinu Pivcu odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-268/2024-9., od 28. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 7. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-268/2024-9., od 28. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-268/2024-9., od 28. siječnja 2025. presuđeno je:

I Utvrđuje se da je tužiteljica PĐ,OIB: [osobni identifikacijski broj],[adresa] isključivi i jedini vlasnik za cijelo nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu upisane u ZK uložak [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i označene kao: - čest. zem. [katastarska čestica] (katarska oznaka čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kulture put 16 m2 i oranica 247 m2) - čest. zem. [katastarska čestica] (katarska oznaka čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kulture put 44 m2v) a koja nekretnina u naravi predstavlja vinograd i oranicu, te put, slijedom čega je tužiteljica ovlaštena na temelju ove presude po njenoj pravomoćnosti zatražiti i postići u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika 1.ZĐ pok. P, 2. ĐĐ pok. P i 3. ŽĐ pok. P za cijelo kao i brisanje svih ostalih sporednih prava, a koju uknjižbu su tuženi pod 1.,2. i 3. dužni trpjeti.

1.1. Rješenjem sadržanim u presudi riješeno je:

Odbacuje se tužba u dijelu pod točkom II zahtjeva kojim je tužiteljica tražila izdavanje ovlaštenja temeljem presude po njezinoj pravomoćnosti zatražiti i ostvariti kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Splitu i kod Općinskog suda u Splitu parcelaciju odnosno formiranje nove čestice, sve to k. o. [katastarska općina], u površini, obliku i položaju označenom na geodetskom vještvu vještaka. Vinka Ružića dipl. ing. od 1. lipnja 2021. točkama A-B-C-D-A što da su tuženici dužni trpjeti.

2. Protiv ove presude žalbu su uložili tuženici po privremenom zastupniku iz svih žalbenih razloga navedenih u članku 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku, s prijedlogom da drugostupanjski sud provede kontrolu zakonitosti i pravilnosti prvostupanjskog postupka i pobijane presude glede onih razloga na koje pazi po službenoj dužnosti.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka niti da bi materijalno pravo bilo pogrešno primijenjeno.

5.1. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između navoda u presudi i sadržaja dokaznog postupka.

6. U ovom drugostupanjskom postupku, kao i u prvostupanjskom postupku sporno je da li je tužiteljica stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću.

7. Glede pravnog okvira ovoga spora, potrebno je naglasiti da je odredbom članka 388 st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV), propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

8. Ukoliko bi se uvjeti za stjecanje prava vlasništva tužitelja odnosili na razdoblje prije 1. siječnja 1997. pa do podnošenja tužbe, činjenice važne za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva trebalo je utvrđivati sukladno odredbama članka 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, koji je stupio na snagu 1. rujna. 1980., a preuzet temeljem Zakona o preuzimanju Zakona bivše SFRJ (NN 53/91.). Ako bi se pak uvjeti za stjecanje prava vlasništva odnosili na razdoblje prije 1. rujna. 1980., trebalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja.

8.1. U konkretnom slučaju pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se glede ostvarivanja pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću primjenjuju odredbe paragrafa 1452.-1477. OGZ-a, pri tome imajući u vidu da odredbe članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u biti jednako uređuju institut stjecanja prava vlasništva dosjelošću kao i odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i odredbe OGZ-a, uz napomenu da je sukladno Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. , rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse.

8.2. Drugim riječima za stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću, ako je posjed zakonit, istinit i pošten, posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje i odredba članka 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

9. Iz dokumentacije priložene u spisu utvrđeno je da su predmetne nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Splitu i označene kao: čest. zem. [katastarska čestica] (katarska oznaka čest. zem. [katastarska čestica]) i čest. zem. [katastarska čestica] (katarska oznaka čest. zem. [katastarska čestica]), a kao suvlasnici su upisani tuženici ZĐ pok. P za 2/12 suvlasničkog dijela, -ĐĐ pok. P za 5/12 suvlasničkog dijela, i ŽĐ pok. P za 5/12 suvlasničkog dijela. Što se tiče stanja u katastru, prednik tužiteljice JĐ upisan kao posjednik u posjedovni list broj 1390 ko [katastarska općina].

10. Provedenim očevidom i vještačenjem uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Vinka Ružića utvrđeno je kako nekretnine o kojima je već pravomoćno odlučeno (čest. zem [katastarska čestica] ZU 236 k. o. [katastarska općina]) kao i one koje su ovdje predmet spora (čest. zem. [katastarska čestica], ZU 278 k. o. [katastarska općina]) u naravi predstavljaju posjed ograđen betonskim zidovima i kamenim podzidom sa kućom i pomoćnom zgradom, anagrafske oznake [adresa].

11. Prema Rješenju o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjeka za prostorno uređenje, Klasa: UP/I 361-03/1304/07603 od 10. srpnja 2014.proizlazi kako je u postupku po zahtjevu PĐ, ozakonjena završena, jednostavna, slobodnostojeća, stambene zgrada, izgrađena na kat. čest. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].

12. Glede kvalitete posjeda tužiteljice, analizom njenog iskaza, koji je potvrđen iskazima svjedoka DĐ, KĐ i NĐ, i dovođenjem tih iskaza u korelaciju s dokumentacijom u spisu, proizlazi da se tužiteljica osobno i putem svojih prednika nalazi u poštenom posjedu predmetnih čestica od njihove kupnje 1978. godine.

13. Naime, iz priložene dokumentacije, kupoprodajnog ugovora od 30. kolovoza 1978., kupoprodajnog ugovora od 11. prosinca 2002. i darovnog ugovora ovjerenog u potpisu darovatelja 24. listopada 2011., potvrđen je slijed posjeda, a što na kraju potvrđuje i činjenica da je na predmetnim nekretninama sagrađena kuća u kojoj tužiteljica živi.

14. S obzirom da je u postupku utvrđeno da je tužiteljica što osobno što preko svojih prednika u poštenom posjedu predmetnih nekretnina od 1978. godine do danas, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pa je žalba tuženika odbijena kao neosnovana.

15. O troškovima parničnog postupka prvostupanjski sud nije odlučivao.

16. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. st. 1. ZPP-a, prvostupanjska presuda potvrđena je u cijelosti.

U Požegi 7. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Branka Ribičić