Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: Povrv-48/2026-11

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Osijeku, po sucu Željku Jakšić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Kraljević LTI d.o.o., OIB: 47527636280, Bobovje 51 a, Bobovje, protiv ovršenika uROBOT j.d.o.o. OIB: 38674719636, Josipa Buturca 4, Požega, radi ovrhe, 7. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika uROBOT j.d.o.o. OIB: 38674719636, Josipa Buturca 4, Požega od 28. ožujka 2026., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Na prijedlog ovrhovoditelja javni bilježnik Ante Brekalo iz Požege, donio je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-3723/2025, javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-1238/2025 od 2. prosinca 2025.

2. Protiv predmetnog Rješenja o ovrsi ovršenik je pravovremeno podnio prigovor pa je slijedom navedenog ovaj sud primjenom odredbe čl. 282. st. 3. u svezi sa čl. 58. st. 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24 u daljnjem tekstu OZ), isti stavio van snage.

3. Za napomenuti je da se Općinski sud u Požegi prethodno oglasio stvarno nenadležnim te je po pravomoćnosti spis ustupio ovome sudu kao stvarno i mjesno nadležnom.

4. Na rješenje ovoga suda iz točke 2. obrazloženja ovrhovoditelj je uložio žalbu povodom koje je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske svojom odlukom broj Pž- 1935/2026-2 od 14. svibnja 2026., ukinuo rješenje ovoga suda broj Povrv-48/2026., od 9. ožujka 2026., držeći da se u konkretnom slučaju ne radi o prigovoru ovrhovoditelja kojim pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave već o prijedlogu za odgodom ovrhe.

5. U podnesku od 28. siječnja 2026., nazvan ,,prigovor'' ovršenik uz ostalo ukazuje da želi ovrhovoditelju platiti sporni račun ali da zbog opisanih poslovnih poteškoća da trenutno to nisu u mogućnosti učiniti, već predlaže da se ovršeniku omogući produljenje roka plaćanja.

6. Sukladno odredbi čl. 57. st. 4. OZ-a ako ovršenik u podnesenom prigovoru ne pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nego samo predlaže odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat će se prijedlogom za odgodu ovrhe.

7. Ovrhovoditelju je navedeni prijedlog ovršenika za odgodu postupka dostavljen sukladno odredbi čl. 65. st. 2. OZ, na koji se isti nije očitovao.

8. Odredbom članka 65. st. 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, te kumulativno jedan od slijedećih uvjeta ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek; ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka; ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha; ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti; ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl. 52. ili 53. istog Zakona ili podnio tužbu iz čl. 52. ili 55. istog Zakona; ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje u kojemu je to rješenje doneseno; ako je ovršenik ili sudionik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti pri provedbi ovrhe; ako ovrha prema sadržaju ovršne isprave ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni; ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara, u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa; ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak; ako ovršna javnobilježnička isprava potiče iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

8.1. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1.

- 11. OZ-a.

9. Prije svega valja reći da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji bi isti, u konkretnom slučaju, imali eventualnim plaćanjem predmetnog iznosa.

9.1. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan učiniti vjerojatnim da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio.

9.2. Naime, ovršenik u svom prijedlogu za odgodu ovrhe nije naveo nikakve podatke o ovrhovoditeljevoj imovini ili nekoj drugoj okolnosti koja bi ukazivala na njegovu insolventnost, niti navode da bi ovrhovoditelj bio lošeg financijskog stanja. Ujedno, ovršenik ne ističe niti druge razloge iz kojih bi bilo razvidno da će mu nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

10. Činjenica da je postupak ovrhe za ovršenika otegotan nije od utjecaja na primjenu čl. 65. stavak 1. OZ-a, pa je samim time sud ne može cijeniti prilikom donošenja odluke.

11. Slijedom navedenog, budući da ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da imovina ovrhovoditelja ne bi bila dostatna za eventualnu naknadnu (povratnu) isplatu, odnosno ničime nije učinili vjerojatnom insolventnost ovrhovoditelja, niti učinila vjerojatnim da bi mu nastala šteta provedbom ove ovrhe sud je stava da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, odnosno nije ispunjen jedan od dva kumulativno postavljena uvjeta pa je sud na temelju odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe i odlučio kao u izreci rješenja.

U Osijeku , 7. rujna 2026.

Sudac

Željko Jakšić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.