REPUBLIKA HRVATSKA
Ovr Ob-5/2026-6
OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Jermini Dujmović-Živković, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice OR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika ČR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 1), odlučujući o prijedlogu za ovrhu na nekretninama i novčanim sredstvima ovršenika, dana 3. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
1. Odbija se kao neosnovan prijedlog za ovrhu ovrhovoditeljice OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretninama ovršenika, kao neosnovan.
2. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog za ovrhu ovrhovoditeljice OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], na novčanim sredstvima ovršenika na računu koje ima kod banaka.
Obrazloženje
1. Kod ovog suda je dana 16. veljače 2026., zaprimljen prijedlog za ovrhu ovrhovoditeljice OR, u kojem navodi da je ovršnom presudom Gžobz-40/2014 iz 2015. ovršeniku naloženo isplatiti iznose sa zakonskim kamatama, radi čega predlaže neka sud donese rješenje o ovrsi radi naplate navedenih potraživanja iz presude sa zateznim kamatama, te troškovima postupka i to na svim novčanim sredstvima ovršenika, na pokretninama i nekretninama, na budućoj imovini koju ovršenik stekne, te na plaći i drugim stalnim primanjima, jer joj ovršenik nije dobrovoljno podmirio ni jedan iznos.
2. Zaključkom od 17. veljače 2026. pozvana je ovrhovoditeljica da u roku od 8 dana dostavi uredan prijedlog za ovrhu, sukladan odredbi čl. 39. st. 1. i 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje OZ), jer u zaprimljenom prijedlogu nije navedeno gdje se nalaze pokretnine na kojima predlaže ovrhu, ni na kojim nekretninama je ovrha predložena, niti je dostavljen zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine na kojima je ovrha predožena, niti je naveden ovršenikov poslodavac, sa svim identifikacijskim podacima, kao ni visina tražbine radi koje je ovrha predložena, uz upozorenje da će sud u protivnom postupiti prema odredbi čl. 109. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje ZPP).
3. Podneskom zaprimljenim kod suda dana 4. ožujka 2026. ovrhovoditeljica je dostavila identifikacijske podatke stranaka, imena i prezimena, adrese prebivališta i osobne identifikacijske brojeve, te je temeljem presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P1-6312/09 i Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžobz-40/2014 zatražila naplatu glavnog duga u iznosu od 180.000,00 eura, dodatni iznos od 37.500,00 eura, što je sveukupno 217.500,00 eura s pripadajućim zakonskom zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate. Budući joj nisu poznati podaci o zaposlenju ili drugoj imovini ovršenika, predložila je ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika kod svih banaka koju će provesti Financijska agencija na temelju OIB-ovršenika, te ovrhu na nekretninama.
4. Zaključkom od 21. svibnja 2026. pozvana je ovrhovoditeljica da u roku od 8 dana dostavi izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine ovršenika na kojima predlaže ovrhu, sukladno odredbi čl. 82. st. 1. OZ-a, uz upozorenje da će u protivnom sud postupiti prema odredbi čl. 109. st. 4. ZPP-a.
5. Ovrhovoditeljica je potom, podneskom od 11. lipnja 2026., obavijestila sud da ovršenik nije upisan kao vlasnik nekretnina u zemljišnim knjigama, već je u dogovoru sa svojim ocem još uvijek nekretnine ostavio na očevo ime, zbog čega nije u mogućnosti dostaviti zatraženi zemljišnoknjižni izvadak. Navodi da ovaj ovršni postupak vodi radi naplate potraživanja po presudama Gžobz-40/2014, te u navedenom podnesku predlaže određenje ovrhe još i temeljem kaznene presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Kzd-34/2016 radi neplaćanja alimentacije za zajedničko dijete stranaka, MR. Zatražila je od suda da o prijedlogu za ovrhu ne odluči odmah, nego kad se steknu uvjeti za upis vlasništva nekretnina na ime ovršenika, odnosno da temeljem istog prijedloga ovrhu nastavi na svim drugim sredstvima, jer želi spriječiti zastaru svojega potraživanja.
6. Prijedlog ovrhovoditeljice za ovrhu na nekretnini, protiv ovršenika, nije osnovan.
7. Prijedlog za ovrhu ovrhovoditeljice na novčanim sredstvima na računu ovršenika izravnom naplatom preko Financijske agencije, odbacuje se kao nedopušten.
8. Dakle ovrhovoditeljica, među ostalim sredstvima i predmetima ovrhe, predlaže ovrhu na nekretninama ovršenika na radi naplate njezine novčane tražbine temeljem ovršnih isprava, presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P1- 6312/2009 od 12. prosinca 2013., radi utvrđenja bračne stečevine, koja je dijelom potvrđena, a dijelom ukinuta presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžobz-40/2014 od 18. studenog 2015., te temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Kzd-34/2016 od 17. siječnja 2020., kojom je naloženo ovršeniku kao okrivljeniku isplatiti ovrhovoditeljici kao majci i zakonskoj zastupnici tada mljt. zajedničkog djeteta MR naknadu štete počinjenu kaznenim djelom zbog neplaćanja uzdržavanja. Međutim, ovršenica nije označila ovršenikove nekretnine na kojima predlaže ovrhu, naprotiv izričito je navela da ovršenik nije upisan kao vlasnik nekretnina, jer su sve upisane na ime njegovog oca.
9. Prema odredbi čl. 82. st. 1. OZ-a, uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz i tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, a prema st. 2. istog članka OZ-a, ako je pravo vlasništva na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava.
10. U ovom slučaju ovrhovoditeljica uopće nije označila ovršenikovu nekretninu na kojoj predlaže ovrhu, niti podnijela izvadak iz zemljišne knjige na nekretnini na kojoj predlaže ovrhu, pa ni za nekretninu za koju tvrdi da je upisana na ime ovršenikova oca, iako je ovršenikova. Nije podnijela ni ispravu koja bi bila podobna za upis ovršenikova prava na nekretnini, sa ovršenikovog prednika na ovršenika, u smislu odredbe čl. 82. st. 2. OZ-a, pa sud prijedlogu ovrhovoditeljice za ovrhu na nekretnini ovršenika ne može udovoljiti. Stoga je, ne upuštajući se u bilo kakva daljnja utvrđenja koja se odnose na podudarnost iznosa iz ovršne isprave s iznosima iz ovrhovoditeljičinog prijedloga za ovrhu, prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika valjalo kao neosnovan odbiti i odlučiti kao u izreci pod toč. I..
11. Predložila je ovrhovoditeljica u ovom postupku i ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika kod svih banaka koju će provesti Financijska agencija prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika na temelju ovršnih sudskih odluka, presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P1-6312/2009 od 12. prosinca 2013., presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžobz-40/2014 od 18. studenog 2015. i presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Kzd-34/2016 od 17. siječnja 2020..
12. Odredbom čl. 211. OZ-a je propisano da će sud odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, te na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a na temelju kojih se može od Agencije zatražiti izravna naplata, osim ako se na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o čemu će Agencija izdati potvrdu.
13. Isprava iz čl. 209. st. 1. OZ-a, među ostalim ispravama je i ovršna odluka domaćeg suda, ne temelju kojih ovršnih, naprijed navedenih presuda, ovrhovoditeljica predlaže ovu ovrhu na novčanim sredstvima.
14. U situaciji kada je ovrhovoditeljica na temelju ovršnih isprava, presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P1-6312/2009 od 12. prosinca 2013., presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžobz-40/2014 od 18. studenog 2015. i presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Kzd-34/2016 od 17. siječnja 2020., trebala od Agencije zatražiti izravnu naplatu prema odredbi čl. 209. st. 1. OZ-a, a ona to nije učinila, odnosno nije ovom sudu dostavila potvrdu Agencije da se na temelju tih isprava ne može provesti naplatu, valjalo je prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na računu ovršenika odbaciti kao nedopušten i primjenom odredbe čl. 211. OZ-a, riješiti kao u izreci pod toč. II..
U Splitu, 3. rujna 2026.
S u d a c
Jermina Dujmović-Živković
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana prijama pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud u Splitu u 3 istovjetna primjerka.
DNA:
- ovrhovoditeljici
