REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-277/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu, u pravnoj stvari tužitelja HU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Aleku Koniću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Hondl, Konić, Šimunović, Batur i partneri iz Zagreba, protiv tuženika Singar d.o.o., Trg žrtava fašizma 6, Zagreb, OIB 88081849998, zastupan po punomoćnici Nataši Kovač Ričko, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, u postupku za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1255/2025, 1. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
Zahtjev Županijskog suda u Osijeku, za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu toga suda poslovni broj Gž-1255/2025, se odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Županijski sud u Osijeku je u predmetu poslovni broj Gž-1255/2025, dopisom broj Gž-1255/2025-4 od 14. srpnja 2026., od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražio da se za postupanje u ovom predmetu odredi drugi stvarno nadležni sud.
2.1. U gore navedenom dopisu navodi se da je tužitelj bio sudac istrage, a da sada obavlja dužnost predsjednika Županijskog suda u Zadru, da se na listu 96. sudskog spisa nalazi iskaz svjedoka ABC koji je u iskazu naveo da je prijatelj s tužiteljem jer je bio sudac Općinskog suda u Zadru, te da je sudac ABC sada sudac Županijskog suda u Osijeku, a da taj sud treba odlučiti o žalbi tužitelja na prvostupanjsku presudu.
2.2. Stoga smatra da se radi o važnom razlogu iz čl. 68. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), za svrsishodnu delegaciju toga suda.
3. Zahtjev nije osnovan.
4. Odredbom čl. 68. st. 4. ZPP-a, propisano je da nadležni drugostupanjski sud može sam ili u povodu prijedloga stranke zatražiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.
5. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. U navedenoj odluci Ustavni sud RH podsjeća da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).
6.1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.
6.2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.
6.3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti (tako ESLJP u predmetu Parlov-Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22.12.2009., zahtjev br. 24810/06., te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev br. 5856/13, § 26.). U odluci Ramljak protiv Hrvatske, ESLJP je utvrdio da je tužiteljica imala razlog sumnjati u pristranost suca imajući u vidu da je njegov sin bio subordiniran odvjetniku čiji je ured zastupao protivnu stranku u parnici, te je stoga utvrdio povredu prava podnositeljice na pošteno suđenje.
7. Smisao odredbe čl. 68. st. 4. ZPP-a je da postupak po žalbi provede nepristrani sud, odnosno ako postoje važni razlozi koji opravdavaju delegaciju tog suda.
8. Međutim, činjenice da je tužitelj bio sudac istrage koji sada obavlja dužnost predsjednika Županijskog suda u Zadru, da je u predmetu saslušan kao svjedok sudac ABC koji je u svom iskazu naveo da je prijatelj s tužiteljem jer je bio sudac Općinskog suda u Zadru, a da je sudac ABC sada sudac Županijskog suda u Osijeku, koji sud sada treba odlučiti o žalbi tužitelja na prvostupanjsku presudu, ne mogu same za sebe dovesti u sumnju u pristranost u rad drugih sudaca Županijskog suda u Osijeku samo zato što je sudac ABC prijatelj sa tužiteljem, jer se u takvoj situaciji ne može reći da su svi suci toga suda istovremeno u prijateljskim odnosima sa tužiteljem. Ukoliko je neki sudac Županijskog suda u Osijeku u prijateljskim odnosima sa tužiteljem, konkretno predsjednikom Županijskog suda u Zadru, tada se radi o pretpostavkama iz čl. 71. ZPP-a, za izuzeće toga konkretnog suca od postupanja u tom predmetu, a ne „izuzeću“ cijelog suda. Iz tih razloga se navedene okolnosti ne mogu smatrati važnim razlogom za delegaciju tog suda u smislu odredbe čl . 68. ZPP- a.
9. Prema tome, navedene okolnosti, opisane u točkama 2.1., obrazloženja, mogu eventualno predstavljati razlog za izuzeće pojedinog suca koji rješava određeni predmet pod uvjetom da sam sudac zatraži svoje izuzeće zbog prijateljskih odnosa sa strankom ili da sama stranka koja predlaže izuzeće i učini vjerojatnim svoje navode o pristranosti tog suca, ali ne mogu predstavljati važan razlog za delegaciju cijelog suda u smislu odredbe čl. 68. st. 4. ZPP-a, u ovom slučaju Županijskog suda u Osijeku.
10. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da nema pretpostavki za određivanje drugog stvarno nadležnog suda, zbog čega je zahtjev odbijen.
11. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe čl. 68. st. 1. i st. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 1. rujna 2026.
Sudac:
Ivan Vučemil
DNA:
- dostaviti u spis Županijskom sudu u Osijeku poslovni broj Gž-1255/2025, zajedno s prvostupanjskim spisom
