Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: Kž-465/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Srebrenke Šantić, kao predsjednice vijeća te Gordane Denona Kusijanović i Saše Cvijetića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sare Brnčić, u kaznenom predmetu protiv ĐZ i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika ĐZ i drugih, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kov-413/2026-10 od 14. kolovoza 2026., u sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
I. Žalbe prvookrivljenog ĐZ i četvrtookrivljenog TZ odbijaju se kao neosnovane.
II. Žalba drugookrivljenog NZ temeljem članka 481. stavak 2. ZKP/08 odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kov-413/2026-10 od 14. kolovoza 2026. pod točkom I. izreke je na temelju članka 127. stavka 4., i članka 123. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.- odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje u tekstu: ZKP/08.) određen je istražni zatvor protiv prvookrivljenog ĐZ.
1.1. Pod točkom II. izreke na temelju članka 127. stavka 4., i članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. određen je istražni zatvor protiv drugookrivljenog NZ.
1.2. Pod točkom III. izreke na temelju članka 127. stavka 4., i članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. određen je istražni zatvor protiv četvrtookrivljenog TZ.
1.3. Pod točkom IV. izreke pobijanog rješenja na temelju članka 124. stavak 2. točka 5. u vezi članka 102. stavak 1. i 2. ZKP/08 istražni zatvor iz točke I., II. i III ovog rješenja može zamijeniti jamstvo u visini od 5.000,00 eura svaki, a polaganje jamčevine se može sastojati u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnina veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo.
1.4. Pod točkom V. izreke na temelju članka 124. stavka 2. točke 4. ZKP/08 u istražni zatvor iz točke I., II. i III. ovog rješenja prvookrivljenom ĐZ, drugookrivljenom ČZ i četvrtookrivljenom TZ se uračunava vrijeme uhićenja od
13. kolovoza 2026. pa nadalje.
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio prvookrivljeni ĐZ, putem branitelja Pere Radića, odvjetnika iz Rijeke, ne navodeći žalbene osnove, s prijedlogom da se visina jamstva smanji na iznos od 3.000,00 eura te da mu se odrede mjere opreza.
2.1. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio i drugookrivljeni MZ, putem branitelja Nikole Fanuka, odvjetnika iz Rijeke, ne navodeći žalbene osnove, s prijedlogom da Županijski sud u Rijeci ukine istražni zatvor u odnosu na drugookrivljenika, a podredno odredi jamstvo u nižem iznosu. Podneskom od 24. kolovoza 2026. drugookrivljenik MZ je po braniteljici Sineli Štakić, odvjetnici iz Rijeke, izjavio da povlači žalbu uloženu na rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kov-413/2026 od 14. kolovoza 2026., slijedom čega je žalba drugookrivljenika NZ odbačena kao nedopuštena sukladno odredbi članka 481. stavak 2. ZKP/08.
2.2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio i četvrtookrivljeni TZ, putem braniteljice Mirne Škerl, odvjetnice iz Rijeke, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijano rješenje ukinuti, podredno preinačiti na način da se ukine istražni zatvor protiv okrivljenika, odnosno isto zamijeni adekvatnim mjerama opreza.
3. Žalbe prvookrivljenog ĐZ i četvrtookrivljenog TZ su neosnovane, dok je žalba drugookrivljenika NZ nedopuštena.
4. Protivno žalbenim navodima prvookrivljenog ĐZ i četvrtookrivljenog TZ treba istaknuti da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje osnovane sumnje da su prvookrivljeni ĐZ i četvrtookrivljeni TZ počinili kazneno djelo protiv javnog reda, protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnice Šengenskog sporazuma iz članka 326. stavka 1. KZ/11 što proizlazi iz sadržaja optužnice i dokaza na kojima se ista temelji. Navedene dokaze je prvostupanjski sud detaljno obrazložio u točki 7. pobijanog rješenja, na koju se točku upućuju žalitelji, radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja.
5. Protivno žalbenim navodima kojima okrivljenici osporavaju postojanje posebne pretpostavke za određivanje istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je ispunjena i posebna pretpostavka za određivanje mjere istražnog zatvora iz prednje citirane zakonske osnove. Postojanje opasnosti od bijega pravilno prvostupanjski sud nalazi u činjenici da su okrivljenici državljani Republike Slovenije te da nemaju prijavljeno prebivalište ili boravište u [adresa], niti poslovne veze s Republikom Hrvatskom, te su vezani za svoju matičnu državu Republiku Sloveniju, u kojoj imaju prijavljeno prebivalište. Prema podacima u spisu okrivljenici su se u Republici Hrvatskoj nalazili radi poduzimanja radnji koje im se stavljaju na teret. Također, ovdje treba istaći način počinjenja kaznenog djela za koje se osnovano sumnjiče, a to je da su po prethodnom dogovoru pokušali prevesti 19 osoba stranih državljana. Prethodno opisane okolnosti i prema ocjeni ovog drugostupanjskog vijeća ukazuju na realnu i predvidivu opasnost da će prvookrivljenik i četvrtookrivljenik pobjeći ukoliko se budu branili sa slobode i time postati nedostupni tijelima kaznenog progona Republike Hrvatske, pa sve navedeno u svojoj ukupnosti predstavlja osobite okolnosti koje ukazuju na postojanje posebne osnove za određivanje istražnog zatvora iz članka 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08., i to neovisno o navodima obrane u dijelu u kojem je ista upirala kako je njegova matična država u Europskoj uniji te da bi se stoga mogao primijeniti europski uhidbeni nalog (EUN).
6. Nadalje, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja koje upućuju na postojanje opasnosti od bijega, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da same mjere opreza ne predstavljaju dostatnu garanciju za otklanjanje te opasnosti niti mogu s jednakom učinkovitošću osigurati prisutnost okrivljenika u daljnjem tijeku kaznenog postupka. Međutim, valja istaknuti da je u konkretnom slučaju već određena jedna od blažih mjera za osiguranje prisutnosti okrivljenika, i to institut jamstva, stoga su žalbeni navodi četvrtookrivljenog o mjerama opreza neosnovani.
7. U odnosu na visinu jamstva koja se žalbama okrivljenika također dovodi u pitanje, prvostupanjski je sud ispravno uzeo u obzir težinu kaznenog djela za koje se okrivljenici terete optužnicom i način njegova počinjenja, zapriječenu kaznu te do sada utvrđene imovinske prilike okrivljenika, kao i sve okolnosti na temelju kojih je istražni zatvor određen. Naime, na visinu jamstva ne utječu samo imovinske prilike, već i način počinjenja te težina kaznenog djela, kao uostalom i stupanj opasnosti koja se nastoji prevenirati, pa se iznos od 5.000,00 eura za svakog okrivljenika, i prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda, ukazuje kao primjeren, zbog čega prijedlozi okrivljenika za smanjenje iznosa jamstva nisu osnovani.
8. Slijedom navedenog, a budući pobijanim rješenjem nisu ostvarene povrede na koje ovaj sud, u skladu s člankom 494. stavkom 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
U Rijeci 27. kolovoza 2026.
Predsjednica vijeća
Srebrenka Šantić
