REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gr 1-166/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu , u pravnoj stvari tužitelja Zavod zaliv želja, dobrodelna organizacija, Ljubljana, Slovenija, Štihova ulica 13, OIB 26668977313, kojeg zastupa punomoćnik Mauro Vitasović, odvjetnik u Puli, protiv tuženika ŠŠ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, odlučujući o sukobu nadležnosti između Općinskog suda u Puli-Pola, koji se oglasio stvarno nenadležnim rješenjem poslovni broj Pn-13/2026-3 od 17. ožujka 2026. i Trgovačkog suda u Pazinu, koji je taj sukob izazvao dopisom poslovni broj P- 77/2026-2 od 29. travnja 2026., 26. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e:

Za postupanje u ovom predmetu nadležan je Trgovački sud u Pazinu.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Puli-Pola oglasio se stvarno nenadležnim, rješenjem poslovni broj Pn-13/2026-3 od 17. ožujka 2026., za postupanje u ovom predmetu, te je predmet po pravomoćnosti tog rješenja ustupio Trgovačkom sudu u Pazinu koji je, po tom sudu, prema čl. 34.b st. 1. ZPP-a nije stvarno nadležan, uz obrazloženje da tuženik koji je nositelj prava i obveza obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao takav nije trgovac niti trgovac pojedinac u smislu odredaba Zakona o trgovačkim društvima te Zakona o trgovini, zbog čega bi u konkretnom slučaju postojala nadležnost općinskog suda.

2. Trgovački sud u Pazinu, dopisom poslovni broj P-77/2026-2 od 29. travnja 2026., izazvao je sukob nadležnosti, u kojem se pozvao na odredbu čl. 34.b st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 80/22 i 155/23

- dalje: ZPP), jer smatra da u konkretnom slučaju tuženik nije, kao nositelj OPG -a ni trgovac niti trgovac pojedinac u smislu odredaba Zakona o trgovačkim društvima te Zakona o trgovini, zbog čega bi u konkretnom slučaju postojala nadležnost općinskog suda.

3. Za postupanje u ovom predmetu stvarno je nadležan Trgovački sud u Pazinu.

4. Iz stanja spisa proizlazi da je predmetni postupak tužitelj pokrenuo tužbom protiv tuženika, osobe-vlasnika obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, radi naknade štete.

5. Odredbom čl. 34.b toč. 1. ZPP propisano je da trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, kao i između fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude općinski sudovi (čl. 34. st. 1.), odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekoga drugog suda.

6. Prema odredbi čl. 5. st. 1.a Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 29/18, 32/19 i 18/23 - dalje: ZOPG) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. Prema odredbi čl. 7. ZOPG Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vodi Upisnik OPG-ova kao javnu službenu evidenciju u elektroničkom obliku koja sadržava vjerodostojne i ažurirane podatke o subjektima upisa, fizičkim osobama u organizacijskom obliku OPG-a za koje je upis u Upisnik OPG-ova propisan ovim Zakonom. Nadalje, prema odredbi čl. 5. st. 1.i istog Zakona, nositelj OPG-a je izabrani član OPG-a koji je nositelj prava i obveza OPG-a, a u svojstvu odgovorne osobe predstavlja i upravlja OPG-om. Slijedom navedenog, ovdje tuženik, koji je kao fizička osoba u organizacijskom obliku OPG-a upisan u Upisnik OPG-ova, je fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u smislu navedene odredbe čl . 34.b toč. 1. ZPP.

7. Pojam trgovaca određen je čl. 3. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 40/19 - dalje: ZIDZTD) koji je stupio na snagu 20. travnja 2019. Prema toj odredbi trgovac je, ako tim Zakonom nije drugačije određeno, osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

8. Odredbom čl. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj 30/14 - dalje: ZID ZT) izmijenjen je čl. 5. st. 1. podstavak 2. Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08, 116/08, 76/09, 114/11 i 68/13 - dalje: ZT), prema kojem, osim trgovca iz čl. 4. tog Zakona, djelatnost trgovine može obavljati i nositelj i/ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u skladu s posebnim propisima, kada svoje poljoprivredne proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica na način iz čl. 10. st. 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i 10. tog Zakona, kao i na tržnicama na veliko iz čl. 7. st. 3. tog Zakona.

9. Trgovac je, u smislu čl. 4. st. 1. ZT-a pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanje usluga u trgovini, dok je prema odredbi čl. 3. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93, 34/99 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15 i 40/19

- dalje: ZTD) trgovac, ako tim zakonom nije drukčije određeno, osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

10. Dana 1. siječnja 2019. na snagu je stupio novi Zakon o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 118/18), koji ne predviđa organizacijski oblik; obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kako je to bilo regulirano odredbama Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“ broj 30/15).

11. Novi Zakon o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 18/18, 42/20, 127/20, 52/21 i 152/22 - dalje: ZOP) uvodi novi organizacijski oblik - samo opskrbno poljoprivredno gospodarstvo - koje je definirano u čl. 3. st. 1. toč.b ZOP-a, kojim je određeno da je samo opskrbno poljoprivredno gospodarstvo fizička osoba poljoprivrednik koja se za osobne potrebe bavi poljoprivredom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom odnosno zamjenom od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, uključujući prodaju znanju i vještinama članova kućanstva i ekonomska veličina gospodarstva je manja ili jednaka iznosu od 3.000,00 Eur-a.

12. Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 29/18, 32/19 i 18/23 - dalje: ZOPG) u čl. 5. st. 1.a obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo definira kao organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.

13. Razlozi na kojima Trgovački sud u Pazinu otklanja svoje nadležnosti nisu prihvatljivi iz razloga što je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 80/22), koji je stupio na snagu 19. srpnja 2022. te se primjenjuje u konkretnom postupku po temporalnom kriteriju, u čl. 4. određeno da se u čl. 34.b st. 1. toč. 1. riječi: »obrtnika, u sporovima između obrtnika uključujući i sporove između trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, osim« zamjenjuju riječima: »fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, kao i između fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću«, slijedom čega je u konkretnom slučaju odlučna okolnost za ocjenu nadležnosti radi li se o fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost, a ne radi li se o obrtniku ili trgovcu pojedincu

- a koje okolnosti specijalizirani sud navodi kao razloge zbog kojih smatra da nije nadležan.

14. Upravo zbog navedene promjene u odredbama ZPP-a ovaj sud je u odluci broj Gr 1-253/2025. od 11. srpnja 2025., i odstupio od svoje dosadašnje prakse koja je, u bitnom, podudarna s razlozima otklanjanja nadležnosti trgovačkog suda, a sadržana je primjerice u rješenjima broj Gr 1-270/2024-2 od 2. srpnja 2024. i Gr 1-132/2024-2 od 29. ožujka 2024., i to zbog potrebe poboljšanja tumačenja u primjeni prava.

15. Naime, odstupanje od sudske prakse zbog potrebe poboljšanja nekog tumačenja u primjeni prava i inače je prihvatljivo ukoliko se argumentirano obrazloži. Tako i Ustavni sud u odlukama broj U-III-271/2021 od 21. prosinca 2021., U-III-1862/2013 od 18. prosinca 2015. navodi da je „mogućnost odstupanja u sudskoj praksi inherentna posljedica svakog sudbenog sustava“ jer bi „nepostojanje dinamičkog i razvojnog pristupa moglo spriječiti reforme i poboljšanje“, a to stoga što, prema stajalištu Ustavnog suda, čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), odnosno čl . 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17) ne jamče stečeno pravo na dosljednost sudske prakse. Navedena praksa Ustavnog suda naslanjena je na praksu Europskog suda za ljudska prava, (u predmetu Najedet Şahin i Perihan Şahin protiv Turske, zahtjev broj 13279/05, presuda od 20. listopada 2011.), prema kojoj „zahtjevi pravne sigurnosti i zaštite legitimnog povjerenja javnosti nemaju značaj stečenog prava na nepromjenjivost sudske prakse jer razvoj prava nije, sam po sebi, u suprotnosti s načelom dobrog sudovanja zato što bi u suprotnom propust održavanja dinamičnog i evolutivnog pristupa mogao priječiti reforme ili poboljšanja“ (odlomak 58.).

16. U konkretnom slučaju ovaj sud nalazi da je odstupanje od ranije prakse u tumačenju odredaba ZPP-a nužno upravo zato što su odluke od kojih se odstupa donesene izvan kriterija temporalne primjene mjerodavnog propisa, a dužnost je sudova utemeljiti odluke na primjeni prava mjerodavnog unutar kriterija temporalne primjene jer takvo odlučivanje doprinosi osiguranju većeg stupnja pravne predvidljivosti i pravne sigurnosti.

17. Iz navedenih razloga je, na temelju odredbe čl. 23. st. 2. i st. 3. ZPP-a riješeno kao u izreci.

Zagreb, 26. kolovoza 2026.

Sudac:

Ivan Vučemil