Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2217/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VVS (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], koju zastupa punomoćnik Damir Babić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tužene Republika Hrvatska (OIB: 52634238587), koju zastupa z.z. ODO Šibenik, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1779/2021-27 od 20. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 21. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1779/2021-27 od 20. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I izreke utvrđuje se da je tužiteljica, VVS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] položene u k. o. [katastarska općina] površine 8409 m2 (metara četvornih) označenog slovima A-B-C-D-E-F-A na Skici mjesta očevida VV geod. teh. od dana 05. rujna 2023. koja je sastavni dio presude.

2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tuženik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Predmet spora jest zahtjev tužitelja utemeljen na tvrdnji da da je u zemljišnoj knjizi suda kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana tužena, Republika Hrvatska a vlasnik i posjednik dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 8409 m2, koji na Geodetskoj situaciji Ureda za izmjeru d.o.o. Šibenik od dana 18. travnja 2021. g. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-A, u naravi maslinik, šuma i pašnjak, da je tužiteljica. Predmetni dio nekretnine utuženih katastarskih oznaka tužiteljica da je stekla darovanjem od svoje bake GVS, a kako da je to utvrđeno Ugovorom o darovanju nekretnine od dana 28. srpnja 2021. ovjerenim u potpisu darovateljice od strane javnog bilježnika Vojislava Vuletin od dana 28. srpnja 2021. Baka tužiteljice isti da je stekla temeljem nasljeđivanja iza smrti svoga oca GV pok. KV (rođenog 1901., a preminulog 1980.g.), kako to da je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku O - 659/80 od 13. srpnja 1980.g., te materijalnom diobom sa sunasljednicima. GV pok. KV isti da je stekao nasljeđivanjem iza smrti svoga oca KV (rođenog 1870.g., preminulog u I. svjetskom ratu 1917.g.), a on pak da je isto naslijedio od svoga oca IV (rođenog 1840.g., preminulog 1910.g.), dok IV da je naslijedio ga od svoga oca te da je isti u nesmetanom i nikom osporavanom vlasničkom posjedu tužiteljice i njezine obitelji od pamtivijeka do danas, te da nikada nije bilo međaških ili nekih drugih sporova. Od davnina da su se na dijelu iste nalazila i nalaze stabla maslina koja da se redovno obraduju i beru, a na preostalom dijelu da se napasala stoka (sve do 70-ih godina 20. stoljeća) te da su brala i danas da se beru drva za ogrjev i kao granice iste da egzistiraju suhozidi koji da su tu od pamtivijeka. Tužena pak upire na to da niti tužiteljica, niti njezini prednici da nisu upisani u katastarski operat kao posjednici predmetne nekretnine, a isto tako uvidom u ortofoto kartu iz 1968. godine da nisu vidljivi tragovi posjeda na dijelu predmetne nekretnine, a niti njezina ograđenost.

6. U žalbi tužena ističe kako suprotno navodima u obrazloženju pobijane presude, dokazi izvedeni u postupku nisu dovoljni za presuđenje u ovoj pravnoj stvari na način da se usvoji tužbeni zahtjev, budući da se prihvaćanje istog temelji u cijelosti i isključivo na iskazima saslušanih svjedoka, a kada se isti razmatraju u cjelini sa drugim izvedenim dokazima ne mogu opravdati prihvaćanje tužbenog zahtjeva. Tužena je tražila da vještak mjernik nakon očevida označi predmet spora na ortofoto karti iz 1968. godine, obzirom da tužena i dalje upire kako uvidom u istu nisu vidljivi tragovi posjeda na predmetu spora, niti ograđenost istog, a što se vještak mjernik na zapisniku o očevidu od 5. rujna 2023. obvezao se dostaviti, svoju obvezu nije ispunio, dok suhozidi jasno predstavljaju granice susjednih nekretnina, a ne predmeta spora, pa se posljedično isti ne mogu smatrati dijelovima predmeta spora, niti ukazuju na ograđenost nekretnine.

7. Za napomenuti je prije svega kako tužena nakon primitka nalaza i mišljenja vještaka nije istakla kakve primjedbe na isti, odnosno nije tražila usmeno očitovanje vještaka na navode koje sada ističe u žalbi, pa pravilno sud isto nije niti mogao utvrđivati tijekom postupka ili u pobijanoj odluci.

8. Pravilno sud prvog stupnja – koja utvrđenja niti navodima žalbi nisu dovedena u pitanje – utvrđuje da je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], od osnutka zemljišne knjige bila upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], bila upisana na ime vlasnika [adresa], a da je upis vlasništva na ime tužene proveden 06. ožujka 2006. tako da je očevidom i iskazom vještaka uz pregled situacije utvrđeno da je predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi obilježen plavom bojom na kamenu, a od međa su zatečeni dijelom stari suhozidi (naznačeni i u Situaciji i na Skici), a dijelom kameni međaši; da se predmetni dio nekretnine utuženih katastarskih oznaka prema sjeveru (odnosno prema čest. zem. [katastarska čestica]) naslanja na put dok je prema jugu udaljena od makadamskog puta odnosno ne naslanja se na isti; u sjevernom dijelu parcele na terenu su nađene dijelom izgorene masline (kao takve naznačene na Skici); da je predmet spora dijelom i obrastao sa po kojim stablom bora dok iskazi saslušanih svjedoka i tužiteljice suglasno u bitnim elementima pa i po posrednim saznanjima od svojih prednika dokazuju kako se predmet spora koristio na način da su se na dijelu obrađivale i obrađuju masline (na dijelu nađene nagorjele masline, koje kao takve i naznačene na skici, te su se brala drva, kao i dijelom za ispašu dok se držala stoka (a dio je nekretnine obrastao) te mještani isti dio zemljišta nazivaju [adresa] što da je bio obiteljski nadimak GV (oca tužiteljičine bake, kako to razvidno iz Smrtovnice) i njegovog oca . Točno je da kao ostavina nije raspravljen sadašnji predmet spora ali ovdje se radi o izvanrednoj dosjelosti, a iz iskaza u postupku saslušanih svjedoka, te Ugovora proizlazi da je njezin posjed zakonit, istinit i pošten, a tužena ne pruža kakav protudokaz tome, pa temeljem odredbe čl. 159. st.2. i 4. u svezi s čl. 18. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) pravilno sud usvaja zahtjev tužiteljice.

9. Stoga je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP pobijanu odluku valjalo potvrditi, dok je i odluka o trošku pravilna i zakonita, jer je trošak dosuđen prema uspjehu u sporu i za radnje koje su bile neophodne za vođenje parnice prema čl. 154. i 155. ZPP, te je podnesenu žalbu valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 21. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić