REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1128/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja UR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], II-tužitelja IR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], III -tužiteljice ĐR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], IV-tužitelja ČR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćnici Ljiljani Maravić Pirš, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice PR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-224/2025-5 od 6. studenog 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-11681/2019-81 od 27. veljače 2025., na sjednici održanoj 8. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu naznačenih pravnih pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tuženice u dijelu u kojem se prijedlog odnosi na povredu prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava.
III. Odbijaju se tužitelji sa zahtjevom za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je presuđeno:
„I Utvrđuje se da su tužitelji UR, IR, ĐR i ČR vlasnici nekretnine upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja [adresa], kuća [adresa], površine 96 čm i dvorište, površine 177 čm, sveukupne površine 273 čm, svaki u ¼ suvlasničkog dijela, što je tuženica PR dužna priznati i trpjeti upis prava vlasništva predmetne nekretnine na ime i za korist tužitelja, svakog u ¼ dijela.
II Nalaže se tuženoj PR naknaditi tužiteljima UR, IR, ĐR i ČR troškove postupka u iznosu od 4.945,29 Eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27. veljače 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana".“.
2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tuženica zbog pitanja:
„1) Može li posjed nekretnine tužitelja biti savjestan, a podredno zakonit, istinit i pošten, odnosno mogu li tužitelji steći pravo vlasništva nekretnine dosjelošću, uzimajući u obzir postojanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju kojim je jasno utvrđeno da predmetna nekretnina ne čini ostavinsku imovinu iza njihova prednika te obzirom da je postojao prekarijski odnos između tužitelja, odnosno njihovih prednika i zemljišnoknjižnog vlasnika nekretnine?
2) Smatraju li se tužitelji nepoštenim posjednicima budući na izostanak njihova poštenja i izostanak poštenja njihovih prednika, a obzirom da je osnovni preduvjet za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ-a, ZVDP i ZV pošten posjed posjednika pri čemu nepošten posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed?
3) Prekida li se posjednicima tijek dosjedanja za stjecanje prava vlasništva nekretnine u trenutku smrti osobe koja je bila upisana kao vlasnik nekretnine, a uzimajući u obzir odredbu članka 129. Zakona o nasljeđivanju prema kojoj nasljednik stječe vlasništvo nasljeđivanjem stvari u času otvaranja nasljedstva i odredbu članka 160. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojom je propisano da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati, a posjednik je znao za činjenicu smrti zemljišnoknjižnog vlasnika nekretnine i nepostojanje odobrenja nasljednika?
4) U vidu odredbe članka 72. stavka 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53 / 91.) koja zahtijevala je savjesnost posjeda kroz cijelo vrijeme potrebnog dosjedanja, započinje li, odnosno prekida li se vrijeme potrebnog dosjedanja radi stjecanja prava vlasništva nekretnine, činjenicom da su u trenutku stjecanja posjeda nekretnine tužitelji bili upoznati da osoba za koju smatraju da im je dopustila posjed nekretnine nije u zemljišnim knjigama bila upisana kao vlasnik nekretnine, a uzimajući u obzir načelo Nemo plus iuris ad alium transfere potest quam ipse habet te može li u tijek vremena dosjedanja potrebnog radi stjecanja prava vlasništva nekretnine biti uzeto u obzir razdoblje za vrijeme kojeg su tužitelji nekretninu posjedovali i izvodeći svoje pravo na posjed temeljem Ugovora o darovanju nekretnine za koji je pravomoćno utvrđeno da nije nastao i ne proizvodi pravni učinak?“,
za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP).
Istovremeno podnosi prijedlog u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede prava na pravično suđenje i u tom pravu sadržanom na obrazloženu odluku.
3. Na prijedlog je odgovoreno.
4. Prijedlog je nedopušten.
5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva temeljem dosjelosti svakog u 1/4 dijela na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
6. Prema ocjeni ovog suda, pitanja koja postavlja tuženica polaze od činjenica koje nisu utvrđene u ovom postupku pred sudovima nižeg stupnja, a u koje činjenice ovaj sud u ovoj fazi postupka ne može ulaziti niti ih dovoditi u pitanje, pa kako su sudovi utvrdili postojanje svih elemenata (činjenica) odlučne za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti, to o pitanjima koje u prijedlogu postavlja tuženica ne ov isi odluka u ovom sporu, čime nije ispunjen prvi od kumulativno postavljenih uvjeta koji mora ju biti ispunjeni sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP-a da bi se u nekoj pravnoj stvari dopustilo podnošenje revizije. Naime, tužena prilagođava činjenice postavljenim pitanjima što ne čini pitanja dopuštenima, već upravo suprotno.
7. Zbog svega navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
8. Glede razloga iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a i istaknute povrede prava na pravično suđenje postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tuženica dostavila uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, nije učinila vjerojatnim da bi joj bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tuženici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode stranaka. Njihove presude su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženica nije imala pravično suđenje, čime nije niti učinila vjerojatnim da bi joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP - a.
9. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP- a.
10. Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom odredbe čl. 166. u svezi s čl. 155. ZPP-a jer je ocijenjeno da radnja sastava odgovora na prijedlog nije bila potrebna niti nužna u ovoj fazi postupka jer u odgovoru na prijedlog nije iznesen niti jedan argument koji bi bio ključan da bi se u ovoj stvari odlučilo kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 8. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić
