REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3234/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Santica & Đapić u Splitu, protiv tuženika Dom za starije i nemoćne osobe Vis, Vis, Silvija Strahimira Kranjčevića 12, OIB:98150865880, kojeg zastupa punomoćnik Boris Marohnić, odvjetnik u Rijeci, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž R-36/2025-2 od 25. veljače 2026., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pr-2237/2022-22 od 28. travnja 2025., u sjednici održanoj 8. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž R-36/2025-2 od 25. veljače 2026., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pr-2237/2022-22 od 28. travnja 2025. te postavio pravna pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi koja glase:
„Je li moguće privremeno udaljiti s posla radnika kojem se ima namjeru redovito otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja ili je to samo slučaj, odnosno moguće kod izvanrednog otkaza?
Ima li radnik pravni interes tražiti poništaj odluke o privremenom udaljenju sa rada ako je vraćen na rad, nakon privremenog udaljenja s posla?
Je li to osnova za isplatu pune plaće za navedeni period ili je pak to odbijanje izdavanja suglasnosti za otkazivanje u drugom predmetu?
Je li u postupku nadomještaja suglasnosti sindikata odlukom suda nužno dokazivati razloge za otkaz ili se samo osnove sumnje, vjerojatnost postojanja razloga?“.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten.
4. Postupajući po odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da podneseni prijedlog nema propisani sadržaj.
5. U odnosu na postavljena pitanja tuženik je u prijedlogu propustio određeno navesti razloge zbog kojih smatra da bi upravo navedena pitanja bila važna ne samo za odluku u konkretnom sporu, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga. Naime, u prijedlogu je potrebno određeno navesti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi rješenje nekog pitanja bilo važno, ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u smislu da je potrebno ukazati na možebitno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o tom pitanju (prema kojoj je o tome u određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke) ili iznijeti druge važne razloge u skladu s navedenim propisom zbog čega bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, što je u konkretnom prijedlogu izostalo.
6. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 8. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
